Devizni kurs u BIH
SADRŽAJ:
TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG KURSA...................................................15
Teorija dugoročne ravnoteže u bilansu plaćanja................................................16
DEVIZNI KURS U BIH
1. UVOD
Cilj ovog seminarskog rada jeste pojasniti devizni kurs u BiH. Kako bi počela bilo
šta pisati o deviznom kursu unutar BiH prvo moramo da definišemo šta je to devizni kurs
uopšte, odnosno devizno tržište. Tako sam i svoj rad počela sa objašnjavanjem deviznog
tržišta. Trgovanje stranim valutama obavlja se na deviznom tržištu. Ovdje već spominjemo
da se svaka transakcija u vanjskoj prodaji sastoji od dvije valute. Tako dolazimo do pitanja
kako odrediti cijene jedne valute prema drugoj, gdje definišemo devizni kurs.
Devizni kurs je cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće
valute. Vrste deviznih kurseva i promjene u istom smo također definisali i detaljno
objasnili u drugom dijelu našeg seminarskog rada. Kada smo glavne pojmove obrazložili
došli smo i do suštine ovog seminarskog rada a to je kako funkcioniše devizni kurs u BiH.
BiH kao zemlja u tranziciji i koja je izašla iz rata nije bila u stanju voditi monetarnu
politiku. Problem je riješila prelaskom na sistem Currency board tj. Valutnog odbora. Sam
pojam valutnog odbora jeste da je to monetarna istitucija koja izdaje novčanice i kovanice
konvertibilne u stranu sidro valutu odnosno valutu pokrića.
U početku sidro valuta za KM je bio DM čiji je kurs iznosio 1 Dm= 1 Km, kasnije
sa pojavom eura pokrivenost KM je bila u njima i to 1 euro= 1,95583 KM. Zatim sam
izložila razlike između valutnog odbora i centralne banke. I na kraju mog seminarskog rada
objasnila sam koje su to teorije određivanja deviznog kursa, koje su veoma bitne zbog toga
što postoji mnoštvo varijabli i njihovih međuzavisnosti, a ja sam spomenula samo
najvažnije.
Nove svjetske ekonomije su silom prilika sve više ili manje otvorene prema
svjetskom tržištu, bilo da je u pitanju tržište roba, novca, rada ili kapitala. Privreda i
ekonomija koje su dovoljne same sebi više nema, njih zamjenjuju privrede koje postaju
komplementarne i sve više uzajamno povezane. Nastajanje takvog okruženja, gdje su
privrede sve više otvorene, nameće potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima
novca i kapitala u okviru svjetske ekonomije, zatim sistemu i instrumentima plaćanja,
efektima promjene deviznih kurseva, promjena kamatnih stopa na finansijskim tržištima,
kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr.
Manipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i kapitala,
zaduživanje u inostranstvu, otežan pristup svjetskom tržištu novca i kapitala kao i mnogi
drugi problemi dovode do osnovane potrebe njihovog detaljnog izučavanja. Devizno
poslovanje postaje jedna od osnovnih funkcija upravljanja preduzećem u ostvarivanju i
samom kreiranju politike plasmana i efikasnog korišćenja finansijskog kapitala, posebnog
kapitala uvoznog porijekla. Savremena konvertibilnost valuta međunarodno devizno
tržište, upravljanje deviznim kursom, devizna kontrola i upravljanje deviznim
transakcijama, kao i povezanost domaćeg i svjetskog deviznog tržišta postali su sastavni
dio svake finansijske i razvojne politike preduzeća i države u cjelini.
2

DEVIZNI KURS U BIH
da u nekom trenutku nema željenu količinu deviza
, ona se obrati brokeru radi
kupovine ili prodaje deviza. Tako brokeri obavljaju usluge bankama poput
veletrgovaca naplaćujući proviziju za svoju uslugu. Transakcije između banaka
i brokera čine „tržište na veliko“, a transakcije između banaka i njezinih
mušterija čine „tržište na malo“.
3. transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili s
korespondentnim bankama u inozemstvu. Ove se transakcije obavljaju
uglavnom telefonom, SWIFTOM elektronski ili teleprinterom, pa je brzina
njihove realizacije vrlo velika.
4. devizne transakcije među centralnim bankama radi uticaja na kurseve ili na
kretanje kapitala.
Devizno tržište osim funkcija koje ima kao i svako drugo tržište, ima još jednu
bitnu funkciju, a to je transfer kupovne moći, financijskih sredstava iz jedne zemlje i valute
u drugu. Razvojem savremenih komunikacija taj je transfer vrlo jednostavan i vrlo
efikasan. Osim funkcije transfera financijskih sredstava, devizno tržište ima važnu kreditnu
funkciju. Naime, uobičajeno je da uvoznik izvozniku plaća nakon 90 dana. Da bi u tom
razdoblju došao do financijskih sredstava izvoznik često eskontira uvoznikovu mjenicu
kod svoje banke, koja onda naplaćuje ta sredstva od uvoznika, odnosno njegove banke kad
plaćanje dospije.
Banke u tržišnim privredama sa stabilnom valutom uglavnom ne žele držati prevelike količine
deviza, da se ne bi izlagale kursnom riziku, Mate Babić,
Međunarodna ekonomija,
Zagreb, 1996.,
strana 240
4
DEVIZNI KURS U BIH
3. DEVIZNI KURS
Svaka međunarodna trgovinska transakcija sastoji se od dvije kupovine: kupovina
valute i kupovina strane robe ili usluge. Želi li uvoznik iz zemlje A uvesti robu Y iz zemlje
B, on mora kupiti ne smao tu robu nego i valutu zemlje B kojom će je platiti. Isto vrijedi i z
auvoznika u zemlji B. Zbog toga se u međunarodnoj razmjeni formiraju ne samo cijene
roba i usluga, nego i cijene pojedinih valuta. Zato na vrijednost izvoza i uvoza utiču ne
samo cijene roba i usluga, nego i cijene valuta kojima se izvoz i uvoz plaća.
Naime, vrijednost izvoza
Ei
dobra
i
jednaka je proizvodu količine izvoza
Qi
, cijene
postignute na starnom tržištu u devizama
pi
i kursa te strane valute
T
Ei= Qi x pi x T
Isto tako je i vrijednost uvoza nekog dobra
i
jednaka proizvodu količine uvoza s
njezinom cijenom na tržištu nabavke i kursa devize kojoj se uvoz plaća, eventualno
uvećana za uvozne dat će (
1+ti)
:
Ui= Qi x pi x T x (1+ti).
Zbog toga promjena vrijednosti izvoza i uvoza može biti posljedica ne samo
promjena količina i cijena u devizama, nego i devoznog kursa. Devizni kurs je cijena jedne
jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute. On pokazuje koliko jedinica
domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.
Kao što se cijene drugih dobara formiraju na njihovim tržištima, tako se i cijena
deviza, devizni kurs, formira na deviznom tržištu. Devizni kursevi važnijih valuta se
formiraju na različitim tržištima
i ojavljuju u većim novinama, pa je informiranost
sudionika na deviznim tržištima o kretanju kurseva važžnijih valuta velika.
Devizni kurs, tj. cijena devize, ima vrlo važne funkcije kao i cijene ostalih dobara,
informacijsku, alokativnu, redistributivnu i razvojnu. Promjene deviznog kursa utiču na
cijene uvoza, na rentabilnost izvoza, na rentabilnost proizvodnje uvoznih supstituta, ali i na
domaće cijene izvoznih dobara. Na taj način promjena kursa utiče na promjene relativnih
cijjena, a time i na redistribuciju nacionalnog dohotka i na realokaciju ekonomskih resursa
To je tzv. direktno notiranje koje se primjenjuje svugdje u svijetu osim u Velikoj Britaniji, gdje
vrijedi indirektno notiranje kod kojeg devizni kurs pokazuje koliko jedinica strane valute treba
platiti za jednu funtu, Mate Babić,
Međunarodna ekonomija,
Zagreb, 1996., strana 241
Zato neki definišu devizni kurs kao „tržišne kotacije cijena stranih valuta u terminima domaće
valute“, Mate Babić,
Međunarodna ekonomija,
Zagreb, 1996., strana 242
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti