UNIVERZITET UZA POSLOVNI INŽENJERING I
MENADŽMENT BANJA LUKA
Diplomski studijski program:
Seminarski rad:
AGREGATNA PONUDA
Mentor
: mr. Mare
Č
ihori
ć
BANJA LUKA, novembar, 2023. god. DARIJA
HRNJEZ
2
PREDGOVOR
Seminarski rad koji sam napisala je iz predmata Makroekonomija. Uzela sam temu
„Agregatna ponuda“, koju sam detaljno obradila na 15 stranica. Za obradu teme koristila
sam knjiige,
časopis
i internet, koje sam navela u posebnom dijelu – literatura, kao i internet
sajtove koje sam koristila. U seminarskom radu sam opisala
pojam i značaj agregatne ponude
kao makroekonomske varijable, koja zajedno sa agregatnom potražnjom određuje cijenu i količinu
proirvodnje na nivou jedne ekonomije.
SADR
ŽAJ
4
pomakom granice proizvodnih mogućnosti od ishodišta. Povećanje proizvodnje nastalo većim
korištenjem postojećih kapaciteta se ne smatra ekonomskim rastom, ono se mjeri povećanjem
realnog BDP-a po stanovniku u određenom razdoblju, a tako se otklanjaju kratkoročne i sezonske
fluktuacije koje mogu dati krivu sliku privredne dinamike. U ovom radu kratko ću prikazati ulogu i
važnost agregatne ponude kao makroekonomske varijable koja zajedno sa agregatnom potražnjom
određuje agregatnu cijenu i agregatnu proizvodnju. Ponuda neke kompanije predstavlja individualnu
ponudu. U nekoj nacionalnoj ekonomiji nekoliko kompanije mogu ponuditi istu ponudu. Zbir ponuda
tih kompanija predstavlja agregatnu ponudu Kriva agregatnih ponuda pokazuje odnos ukupne
količine autputa i usluhga koje su preduzeća sposobna da proizvedu pri različitim nivoima cijena.
Odnosno, ona pokazuje spremnost preduzeća da vrše proizvodnju pri različitim varijacijama cijena.
Dugoročna kriva agregatne ponude je savršeno vertikalna. Vertikalna kriva ukazuje na zaposlenost
svih resursa. Preduzeća će proizvoditi uvijek na maksimalnom nivou, bez obzira na nivo cijena.
Dugoročna kriva agregatne ponude implicira da je količina proizvodnje, realna veličina, koja ne zavisi
od nivoa cijena kao varijabilne veličine. Kriva se pod uticajem određenih faktora pomjera. Svaka
promjena u privredi koja mijenja nivo proizvodnje mijenja I krivu agregatne ponude. Na pomjeranje
potencijalnog autputa utiču rad,kapital,prirodni resursi i tehnologija. Investicijeu kapitalu
poboljšavaju količinu i kvalitet kapitala koji snižava troškove proizvodnje u kratkom roku. Promjene u
ljudski kapital takođe dovode do pomjeranja krive agregatne ponude. Te investicije podrazumijevaju
obrazovne i stručne programe i obuku zaposlenih. Ove investicije povećavaju produktivnost i
smanjuju troškove proizvodnje. Pomjeranje krive u desno podrazumijeva kvalifikovanost radne snage
i smanjenje troškova. Dugoročna kriva se takođe pomjera u desno kao rezultat stabilne proizvodnje.
Inovativne tehnologije dovode do uštede u troškovima. Povećanje prirodnih resursa (nafta,rudna
bogatstva)doprinosice smanjenju troškova i povećaće održivu stopu proizvodnje. Intervencije vlade
raznim uredbama i propisima moze da učini proizvodnju skupom, dolazi do povećanja troškova
proizvodnje. Kratak rok u makroekonomiji podrazumijeva period tokom kojeg je realni BDP pao ispod
ili se povećao iznad potencijalnog BDP. Stopa nezaposlenosti ili raste ili pada. Pozitivan odnos
ponuđenih autputa i cijena dovodi do rastuće kriveAP. Neki ugovori ne uzimaju u obzir moguće
promjene ekonomskih uslova. Ako cijene rastu nominalne plate ostaju fiksne što ukazuje da radnici
sa fiksnim platama mogu da kupe manje proizvoda i usluga.
1. AGREGATNA PONUDA
(AS - AGGREGATE SUPPLY)
Agregatna ponuda
predstavlja količinu roba i usluga, koju su proizvođači u jednoj ekonomiji,
spremni proizvesti i ponuditi u određenom periodu (najčešći period koji se uzima je godina dana).
Agregatna ponuda predstavlja društveni bruto proizvod (DBP) mjeren vrijednošću proizvodnih
dobara i usluhga, umanjen za troškove proizvodnje. Relacije agregatne ponude pokazuju uticaje
5
ravnoteže na tržištu, odnosno relacija agregantne ponude pokazuje učinke domaćeg proizvoda na
nivo cijena i ima rastući trend, što znači da porast domaćeg proizvoda (Y) dovodi do rasta nivoa cijena
(P). Ukoliko je domaći proizvod jednak svom prirodnom obimu, nivo cijena jednak je očekivanom
nivou cijena.
Po definiciji agregatna ponuda mora biti jednaka agregatnoj tražnji (agregatna tražnja je isto
što i BDP. - to je suma finalnih rashoda na ličnu potrošnju, javnu potrošnju, plus izvoz minus uvoz i po
definiciji jednaka je agregatnoj ponudi.) S druge strane ekonomski rast i razvoj predstavlja dugoročni
ekonomski i politički cilj svake zemlje.
Na
dijagramu br. 1
prikazani su glavni činioci koji utiču na cjelokupnu privrednu aktivnost.
Na
lijevo
su glavne mjere koje određuju agregatnu ponudu i tražnju: Mjere ekonomske politike, kao
što su: monetarna fiskalna politika zajedno sa stanjem i kapitala i rada.
U
centru
međusobni uticaj agrarne ponude i tražnje kao sukob nivoa tražnje i raspoloživih sredstava.
Glavni rezultati
su prikazani na desnoj strain: proizvodnja, zaposlenost, cijene i neto izvoz.
Relacija agregatne ponude ima dva važna svojstva
1
:
Porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta nivoa cijena
.To je rezultat četiri temeljna koraka:
1. Porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta nezaposlenosti.
2. Porast nivoa zaposlenosti dovodi do pada nezaposlenosti, pa tako I pada stope
nezaposlenosti.
3. Niža stopa nezaposlenosti dovodi do rasta nominalne nadnice.
4. Porast nominalne nadnice dovodi do porasta cijena postavljenih od strane preduzeća -
analogno tome i porasta nivoa cijena.
Porast očekivanog nivoa cijena dovodi do porasta, jedan za jedan stvarnog nivoa cijena.
Ti
učinci
su
vidljivi
na
nadnicama:
6.
Ako subjekti koji određuju nadnice očekuju da će nivo cijena biti viši, postavit će višu
nominalnu nadnicu.
7.
Porast nominalne nadnice dovodi do porasta troškova, što dovodi do porasta cijena
postavljenih od strane preduzeća – analogno I višeg nivoa cijena.
1
Doc. Dr Ilija D
žombić (odgovorni nastavnik),
Interna skripta studenata II godine PIM Univerziteta,
Makroekonomija
, 2005.g. (str. 137)
NOVAC
POTROŠNJ
A I POREZI
AGREGATNA
TRAŽNJA
PROIZVODNJA
(realni GNP)
