Odlomak

1 Internet i globalizacija poslovnih procesa
Informaciona tehnologija koja je najradikalnije promenila svet i najviše doprinela
internacionalizaciji i globalizaciji je Internet. Ni jedna tehnologija do sada, u tako kratkom
vremenu, nije ostvarila brţi razvoj i snaţniju primenu od Interneta. Za afirmaciju ove
informacione tehnologije, izmeĎu mnogih, zasluţne su sledeće činjenice:
Internet se smatra nosiocem novog talasa digitalne revolucije;
Ogroman kapital je usmeren na razvoj Interneta, globalnog informatičnog projekta,
jedinstvenog informatičkog prostora;
Internet je infrastrukturna i komunikacijska pretpostavka koncepta svetske
ekonomske globalizacije, modernog e-poslovanja.
1.1 Istorija Interneta
Šezdesete godine predstavljaju početak nove epohe, kako u razvoju računara tako i u
razvoju telekomunikacija. Razvoj ove nove epohe omogućilo je meĎusobno povezivanje
računarskih komponenti u telekomunikacione mreţe. Veliki svetski proizvoĎači računara
najviše su zasluţni za postojanje globalnih računarskih mreţa današnjice. Njihova zasluga
proizlazi iz ideje o povezivanju više centralnih računara u mreţe za razmenu podataka. Ovu
ideju su tokom šezdesetih godina veliki svetski proizvoĎači računara uveli u svoje
proizvodne programe. Usled nedostataka standarda u ovoj oblasti došlo je do pojave
mnogih, meĎusobno nekompatibilnih mreţnih tehnologija.
IBM je početkom sedamdesetih godina ozvaničio sopstvenu standardnu arhitekturu mreţa –
SNA (Standard Network Architecture), a slične poteze povukli su i već navedeni proizvoĎači
– DEC je krenuo u razvoj DNA (Digital Network Architecture) dok je Butt počeo razvoj BNA.
Nedostatak svake od navedenih arhitektura bio je taj što su navedene arhitekture
meĎusobno bile nekompatibilne. Ukoliko bi jedna od navedenih arhitektura bila usvojena to
bi direktno označavalo zavisnost od jednog proizvoĎača. Ovaj nedostatak nije predstavljao
veliki problem u vreme dok je ukupan broj računara u svetu bio relativno mail. Obzirom da
vremenom dolazi do sve veće potrebe za stvaranjem mreţa otvorene arhitekture, koje bi
omogućile lako povezivanje heterogene opreme a sa druge strane javlja se i potreba za
efikasnom razmenom informacija izmeĎu geografski udaljenih područja, nedostatak vezan
za navedene arhitekture počinje da predstavlja veliki problem.
J.C.R. Licklider sa MIT Univerziteta, avgusta 1962. godine je prvi opisao koncept globalne
računarske mreţe. Pojam onlajn komunikacija – reč koju danas često koristimo kada
govorimo o računarskim komunikacijama takoĎe je prvi u svojim radovima uveo Liklider. U
isto vreme, mnogi istraţivači sa MIT-a doprineli su razvoju koncepta globalnih mreţa, a
njihovi rezultati zainteresovali su i Agenciju za istraţivanja i razvoj Ministarstva odbrane
SAD, tada poznatu pod akronimom ARPA a danas DARPA (Defense Advanced Research
Projects Agency).
Lorens Roberts bio je jedan od istraţivača. On sredinom šezdesetih godina prelazi u ARPAu,
gde započinje rad na razvoju mreţe, koja bi povezala centralne računare (host
computers) odreĎenih institucija američke armije u jedinstvenu mrezu – ARPANET. Arpanet
je mreţa koja je zasnovana na principu komutacije paketa (packet switching).
IMP ureĎaji (Interface Message Processor), na koje su se povezivali kako krajnji host
računari, tako i drugi komutatori predstavljaju ključne elemente mreţe. Paketski komutatori
9
tzv. IMP ureĎaji obavljali su funkciju usmeravanja podataka od polaznog ka odredišnom host
računaru. IMP komutatori, meĎusobno povezani putem javnih ili posebnih
telekomunikacionih mreţa, činili su jedinstvenu mreţu, kojom je bilo moguće preneti podatke
izmedu bilo koja dva host računara, povezana na bilo koji komutator u mreţi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Skripte

Komentari