Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija, Sport
Objavio Tanjci 27. novembar 2012. Prijavi dokument
Uvod
Svet sporta je tokom poslednje decenije doživeo snažnu ekpanziju kroz razvoj tehnologije. Zahvaljujući medijima, posebno televiziji sport, kao što je fudbal, ušao je u svaki dom, drugim rečima, postao je pristupačan svakoj porodici širom sveta. Porast popularnosti fudbala pojačao je komercijalni potencijal ove industrije, što se reflektuje u sledećim i to: sklapanju novih ugovora o TV pravima, zatim unapređenju stadionske infrastrukture i novim poslovnim aranžmanima između fudbalskih klubova i nefudbalskih industrija. U prilog tezi da sport predstavlja važan deo industrije zabave sa tendencijom kontinuiranog i ubrzanog rasta, posebno govori činjenica da se samo u SAD ostvari otprilike 320 milijardi dolara prihoda u oblasti sportske industrije. Amerikanci su postali veliki ljubitelji sporta i aktivni sportski učesnici imajući u vidu da više od 40% građana SAD participira u sportskim aktivnostima.
Danas sportska industrija zahteva visoko osposobljene menadžere, zbog čega je sportski menadžment razvijen kao akademsko područje. Sportski menadžeri moraju funkcionisati u okviru nekoliko „funkcionalnih područja“ i izvršavati aktivnosti u ispunjavanju zahteva svoga posla. Glavni problem sa kojim se suočavaju sportski menadžeri danas je neadekvatno upravljanje kategorijama finansijske situacije u sportskom biznisu, što u prvi plan po značaju dovodi funkcionalno područje finansijskog menadžmenta.
Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji
U kojoj meri aktivni poslovni ambijent indicira na finansijsko stanje biznisa u sportu sagledaćemo na osnovu određenog broja reprezentativnih slučajeva, pri čemu se nećemo zadržavati na uglađenim akademskim raspravama, već ćemo na mnoge nespornečinjenice direktno ukazati. Pođe li se od mnogih ekonomskih kriterijuma i merila može se doći do zaključka da se organizacija Olimpijskih igara ne isplati. Zemlja domaćin je s ciljem zadovoljenja standarda, prisiljena da gradi i stadione, dvorane i druga sportska borilišta, kao i sela koja nakon završetka igara uglavnom nemaju upotrebnu vrednost, kao za vreme trajanja igara. Ukupnu cenu igara uvećali su i troškovi vezani za plate profesionalaca, kao i ogromni iznosi vezani za sve veće troškove osiguranja gostiju od potencijalnih terorista. Olimpijske igre u Pekingu ostaće zapamčene kao najskulje, jer je Kina u izgradnju i organizaciju potrošila oko 30 milijardi evra.
Najveću zaradu donele su igre organizovane u Seulu 1988. godine, zatim igre iz 1984. godine u Los Angelesu. Jula 2005. godine odlučeno je da Londom dobije organizaciju letnjih Olimpijskih igara 2012. godine. Među potencijalnim kandidatima bio je i Njujork, ali i pre izbora Londona za organizatora igara, članovi odbora za kandidaturu najavili su bili povlačenje Njujorka iz trke za dobijanje organizacije igara, jer je država Njujork odbila da finansira izgradnju olimpijskog stadiona.
Odnos države prema vrhunskom sportu na najbolji način iskazuje slučaj naše višestruke učesnice igara i osvajača 5 olimpijskih odličja Jasne Šekarić. Naime, i pored obećanja od strane Državne zajednice o novčanoj premiji za osvajače medalja, obećanu premiju od 10.000 evra za osvojenu srebrnu medalju Jasna Šekarić ni 6 meseci nakon završetka igara nije dobila.
Ukupni nagradni fond na Vimbldonu 2005. godine iznosio je 10.085.210 funti. Pobednik u muškom singlu, Švajcarac Rodžer Ferderer, osvajanjem treće uzastopne titule, nagrađen je sa 630.000 funti, dok je 2011. godine nagradni fond 125. takmičenja na Vimbldonu povećan na 15.012.700 funti, a pobednici u muškom i ženskom singlu nagrađeni su sa preko 1.100.000 funti. Među fudbalerima, u 2010. godini po visini zarade prednjače Dejvid Bekam sa 30 miliona evra, a slede ga brazilski reprezentativac Ronaldo sa 29 miliona evra, argentinski internacionalac Lionel Mesi sa 24,4 miliona evra, itd.
Roman Abramović, vlasnik Čelzija je uložio u svoj klub 683,4 miliona funti i osvojio drugu titulu prvaka u klubskoj istoriji. Kada će se i da li će se uložena sredstva povratiti i doneti zaradu je i pitanje koje muči izvršnog direktora kluba Pitera Kenjnona. Lider Premijer lige Čelzi završio je sezonu 2003/04 sa rekordnim gubitkom od 88 miliona funti. Prvi korak u smanjenju izdataka, koji je menadžment Čelzija preduzeo je smanjenje izdataka na igrače. Plate igrača iznose čak 76% ukupnih prihoda, a sva bizarnost količine novca koja ide na plate u ekipi Čelzija na najbolji način ilustruju sldeći podaci: Mančester junajted na plate troši 77 miliona funti. Najmanji iznos plate u Premijer ligi izdvaja West Bromvič Albin svega 11,5 miliona funti.
Kurt Hoh, prvi čovek ženskog skijanja u FIS-u izuzetno je zadovoljan kvalitetom staze i smeštaja potvrdio je da će sledeća trka na Sljemenu biti održana 05. januara 2006 godina.
U 2005. godini bliži se kraj takmičenja pod nazivom Formula jedan, kojom već 25 godina vedri i oblači Berni Eklston. Međutim, Formulu 1 potresa borba za prevlast između Eklstona i najjačih konstruktora koji žele veću kontrolu nad prihodima, te od 2008. godine najavljuju pokretanje sopstvenog takmičenja. Zato su predstavnici devet ekipa krajem marta 2005. godine održali sastanak na kojem su predstavili preliminarne planove za novo takmičenje. Prema ugovoru sa FIA, koji ističe na kraju sezone 2007. godine, ekipe dobijaju samo 23% novca koji se godišnje obrne u Formuli 1. Ta suma je pre dve sezone iznosila otprilike 800 miliona dolara. Za 25 godina, koliko je na čelu Formule 1, Eklstona je zaradio oko 3,7 milijardi dolara. Da bi odgovorio čelnike Ferarija od „novog saveza“, odnosno da potpišu novi ugovor do 2012. godine, isplatio im je dodatnih 652 miliona dolara.
Škotski fudbalski klub Harts je zbog duga od 18 miliona funti bio prisiljen da najavi prodaju svog 118 godina starog stadiona Tajnkasl, za 22 miliona funti.
Finansijska situacija evropskih klubova uglavnom je opterećena preplaćenim TV prenosima, neodrživo visokim platama pojedinih igrača, obećanim visokim iznosima za prenose velikih fudbalskih takmičenja, stadioni se koriste samo za 25 ili 30 utakmica godišnje, previsoki režijski troškovi za mesec dana efektivnog korišćenja stadiona, smanjena poseta stadionima uticala je na smanjenje prihoda.
U kojoj meri je situacija ozbiljna vidi se i po tome što su evropski najrazvijeniji klubovi angažovali finansijske eksperte s ciljem izrade programa finansijske sanacije, odnosno obezbeđenja sigurnih prihoda, kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje. Na našim prostorima sportski biznis je u vrlo ozbiljnoj finansijskog krizi, čak ima i predloga da se proglasi bankrot fudbalske lige, jer izuzev nekoliko klubova, ostali nisu u stanju da plaćaju stručni kadar i igrače. U SCG, sponzori masovno napuštaju prvoligaše, razočarani stanjem u fudbalu i izbegavanjem donošenja Zakona o sportu. Većina klubova je ostala, na ovaj način bez finansijskih sredstava čak i za osnovne potrebe, pa im sledi selidba u treću ligu ili gašenje.
Savremeni izazovi za računovođe i finansijske menadžere u sportskoj industriji
Sportska industrija je globalna i zahteva lidere koji mogu da unapređuju uspeh industrije, kao i da je održe konkurentnom sa drugim industrijama. Pokrivenost sporta elektronskim i štampanim medijima je veoma porasla, i zajedno sa neverovatnom konkurencijom između različitih sportskih proizvoda i programa, transformisala je sportsko tržište u multi segment industriju.
Jedna od najznačajnijih promena, vezana za sportski biznis, događa se u sve većem profeseionalizmu sporta na račun doskorašnjeg amaterizma. Olimpizam, koji je, do skoro, predstavljao bastion striktnog amaterizma, sada je otvoren za profesionalce u mnogim sportovima, u zavisnosti od podobnosti pravila raznih međunarodnih sportskih federacija. Danas je uočljivo brisanje linije između amaterizma i profesionalizma sa tendencijom profesionalizma.
Za adekvatnu realizaciju sportskog biznisa neophodan je čitav niz pretpostavki, i to vrhunski sportski rezultati, mediji (tv prenosi), publika, tržište, dobra kreacija i ponuda vrednosti. Osnovni zadatak menadžmenta u sportskoj industriji jeste da obezbedi finansijsku stabilnost sportske organizacije, što je moguće putem realizacije niza programa, i to: program sponzorstva, oficijalni snabdevači, licence, suvenire, opremu, tv prenosi i tv spotovi, publika
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio farismah 27. februar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.