Odlomak

Frontalni oblik rada u nastavi

1.UVOD
Pod oblikom nastavnog rada podrazumijeva se način aktivnosti nastavnika i učenika,a karakteriše ih odgovarajuća vrsta sociološke organiziranosti.Polazeći od organiziranosti,oblici nastavnog rada razvrstavaju se na: frontalni, grupni,rad u parovima(tandem) i individualni.Koji će se oblici nastavnog rada koristiti ovisi od didaktičkog trokuta:od pristupa nastavnika,od uzrasnih mogućnosti i sastavu učenika i od vrste nastavne građe. U ovom radu mi ćemo se osvrnuti na frontalni oblik rada u nastavi.

2.FRONTALNI OBLIK  RADA U NASTAVI
2.1. Historijski razvoj frontalnog oblika rada
Svoje korijene frontalni oblik rada nalazi još kod starih Helena.Stari Heleni su se takmičili u govorenju na trgovima,u skupštini,u sudnicama.Po besjedničkom daru posebno su se isticali:Perikle,Solon,Klisten i dr.Slavan po vještini besjedništva bio je Demosten,a u rimskom periodu Ciceron.
U srednjem vijeku u školama i univerzitetima bila je uobičajena praksa da se predavači obraćaju učenicim i studentima usmeno.Sveštenici su u crkvama držali propovijedi vjernicima.
Pojavom potrebe u društvu za masovnijim obrazovanjem,frontalni oblik rada bio je jako pogodan zbog svoje ekonomičnosti.Pojavom „Velike didaktike“ J.A. Komenskog(1632) pojavio se razredno časovni sistem.Osnovni elementi tog sistema su razred(odjeljenje) i čas.Odjeljnje je sačinjavala stalna grupa učenika.Nastavni čas je predstavljao vremensku jedinicu u kojoj se realizovao nastavni proces.Svako odjeljenje je imalo poseban nastavni program.Program jednog odjeljenja realizovao se za jednu školsku godinu.J.A.Komenski se zalagao da učitelj i a 100 učenika.Kao razlog navodi prijatnost koja prati i učenike i učitelja.Po njemu u većoj grupi učenici su dinamičniji.
Svoju vrijednost i primjenu frontalni oblik rada nalazi i danas u nastavi u našim školama,pa i u svijetu.

2.2.Karakteristike frontalnog oblika rada
U neposredno(direktno) ustrojenoj nastavi najčešće se primjenjuje frontalni(kolektivni,  zajednički) oblik nastavnog rada.U frontalnom radu jedan nastavnik neposredno poučava zajednički sve učenike(u skupini,odjelu i odjeljenju).Nastavnik je u direktnom odnosu s učenicima i nastavnim sadržajem,odnosno on je posrednik između nastavnog sadržaja i učenika.Frontalni oblik rada osobito odgovara psihofizičkim sposobnostima mlađih odjela osnovne škole.Iako je takav oblik rada preovladavao u staroj školi, zbog ekonomičnosti se i danas zadržao kao najčešći nastavni oblik rada.Svim učenicima osigurava istodobno motrenje,prenošenje poruka,sustavno ponavljanje,utvrđivanje znanja i razvitak njihovih sposobnosti.Najpogodnija primjena frontalnog oblika rada je u uvodnim satima.Frontalni rad je posebno pogodan za korištenje filma,CD-a,TV emisija itd.u nastavi.
U frontalnom obliku rada nastavnik istovremeno radi sa cijelim odjeljenjem.Ako ulogu nastavnika preuzme učenik ili neko drugi u odjeljenju  i tada govorimo o frontalnom obliku rada u nastavi.Radeći frontalnim oblikom rada nastavnik se obraća cijelom odjeljenju.Nastavnik nastavno gradivo izlaže,tumači,objašnjava,demonstrira cijelom odjeljenju istovremeno.Pitanja postavlja cijelom odjeljenju a učenik koji odgovara na pitanje  radi to pred cijelim odjeljenjem.Učenici slušaju i prate izlaganje nastavnika ili drugu vrstu rada,a prate i odgovore svojih drugova istovremeno.Slične su okolnosti za sve učenike.Obzirom da se radi zajednički ovaj oblik ovaj oblik rada u nastavi naziva se još i kolektivnim oblikom rada.
„Primjenom ovog sistema rada u pojedinim etapama nastavnog procesa nastavnik će direktno pripremiti učenike za nastavu,pod njegovim vodstvom obrađivat će se novi nastavni sadržaji,podukom će nastavnik direktno upoznati učenike sa rasdnjom koju će oni uvježbavati,a na isti način provodit će ponavljanje i usmeno provjeravanje s ocjenjivanjem“.(Poljak,1985).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Frontalni oblik rada u nastavi”

stana1993 says:

Ja sam preuzela ovaj dokumenat i prezadovoljna sam.Mnogo mi je doprineo u radu i zahvaljujem se autoru ovog Dela. 🙂

Komentari