Odlomak

UVOD

Inflacija (inflatio-naduvavanje) predstavlja disproporciju novčanih i robnih fondova u jednoj privredi tj. njenih rashoda i prihoda,pri čemu su rashodi veći od prihoda.To je monetarna pojava kod koje se pokriće većih rashoda vrš iz nove emisije novca,šo izaziva porast novčne tražnje koja je bez robnog pokrića,pri čemu najčešće dolazi do porasta cena.Inflacija predstavlja porast opšteg nivoa cena. Stopa inflacije je stopa promene opšteg nivoa cena i meri se na sledeći način: Infl. stopa=(nivo cena(godina-t)–nivo cena (godina t-1)) / nivo cena(godina t-1)

Nivo cena se meri kao ponderisani prosek za robe i usluge u nekoj privredi. U praksi, ukupni nivo cena meri se izradom indeksa cena, koji predstavljaju proseke potrošačkih i proizvođačkih cena. Na primer 2003. godine u Srbiji, potrošačke cene su porasle za 10,5%. Te godine su porasle cene mnogih proizvodnih grupa, kao što su: hrana, piće, stanovanje, odeća, saobraćajne usluge, medicinske usluge itd. Taj opšti uzlazni trend nazivamo inflacijom.
Deflacija predstavlja suprotnu pojavu od inflacije. Odražava se kao opšti pad nivoa cena. Deflacije su retke pojave povezane s krizama, kao što je to bio slučaj 1930-tih i 1989. godine. Država deluje aktivnom stabilizacionom politikom i uklanja duboke krize u većini industrijskih razvijenih zemalja. Dezinflacija je smanjivanje stope inflacije. U Srbiji, poslednje razdoblje dezinflacije bilo je početkom 1993. godine, kada je visoka stopa inflacije, koja je beležila višecifreni nivo, smanjena uz pomoć restriktivne monetarne politike i ostalih instrumenata ekonomske politike.
Inflacija se može klasifikovati na sledeći način:
– UMERENA INFLACIJA – cene su relativno stabilne,ljudi imaju poverenja u novac.Podrazumeva lagani rast cena. Ljudi rezonuju: novac je jednako vredan danas i gotovo isto vredan za godinu dana, pa se isplati držati ga.Poslovni ljudi i običan (potrošač) svet sklapaju dugoročne ugovore u domicilnoj valuti, zato što veruju da cene neće značajnije otići izvan postojećih okvira za robu koju kupuju ili prodaju.Ljudi jednostavno veruju da će njihova novčana sredstva zadržati svoju relativnu vrednost.
– GALOPIRAJUĆA INFLACIJA predstavlja dvo ili trocifrenu inflaciju,u rasponu od 20,100 ili 200% na godinu dana. Ovakvu vrstu inflacije mogu imati i razvijene industrijske zemlje. Tako su, na primer, Argentina, Brazil i druge latinoameričke zemlje, imale stope inflacije od 50-700% na godinu dana 1970-ih i 1980-ih godina.Kada se galopirajuća inflacija jednom ukoreni u privredno tkivo, nastaju ozbiljni ekonomski poremećaji.
– HIPERINFLACIJA – Mnoge privrede prežive galopirajuću inflaciju, ali veoma teško hiperinflaciju. To je vreme smrti, kao kad kancer uništava ljudsko telo. Teško je i poverovati da se hiperinflacija od milion ili čak milijardu posto na godinu dana može izdržati.
Inflacija iskrivljuje relatvne cene i smanjuje ekonomsku efikasnost. Težina inflacije meri se i time da li je bila očekivana ili nije. U tom smislu razlikuje se:

1. uravnotežena inflacija;
2. neuravnotežena inflacija
3. neočekivana (nepredviđena) inflacija

1. Uravnotežena inflacija podrazumeva godišnji rast od, na primer 10%. Promena cena nikog ne iznenađuje. Sve se povećava na 10% (hrana, odeća, obuća, plate, kamate) itd. U ovoj situaciji gotovo niko ne bi bio zabrinut. Efikasnost upotrebe resursa veličine BDP-a ostale bi neporomenjene veličine. Jednostavno rečeno, troškovi rastu 10%, ali i dohodak 10% brže. Nema ni zarade ni gubitka.
2. Neuravnotežena inflacija pogađa relativne cene, troškove i poreska opterećenja. Npr. imamo neefikasnost kao posledicu neuravnotežene inflacije kad se cene ne prilagođavaju inflacionim trendovima, kao što je slučaj s novcem i porezom. Ako stopa inflacije poraste 10% na godinu dana, tada realna kamata na novac pada od 0 na -10% na godinu dana. Vlada ne može ispraviti ovaj poremećaj.Negativna kamata na gotovinu ili druge vrste novca uslovljava neefikasnost.Ljudi izbegavaju ulaganje novca u banke,a preduzeća uspostavljaju razradjene šeme u korišćenju resursa.
3. Neočekivana inflacija podrazumeva velika iznenađenja. Ona značajno deluje na raspodelu dohotka i bogatstva. Neočekivani skok cena neke će osiromašiti, a druge obogatiti, a malo uticati na efikasnost upravljanja u fabrikama. Efekti nepredviđene inflacije izaziva socijalne probleme.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari