Odlomak

INTERAMERIČKI SISTEM ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA

Interamerički sistem za zaštitu ljudskih prava počiva na dva pravna osnova:
• Povelja Organizacije američkih država (OAD)-1948.god.
• Američka konvencija za ljudska prava-1969/1978.god

1.Sistem Povelje:
Sistem zasnovan na Povelji se primjenjuje na sve države članice OAD-a (njih 35). Povelja, kojom je ova organizacija i uspostavljena, usvojena je u Bogoti 5.maja 1948.g.
Njome se između ostalog garantuju osnovna prava pojedinaca bez razlike u pogledu rase, nacionalnosti,vjeroispovjesti ili pola- doduše, ova prava nijesu preciznije definisana.
Ova Povelja predviđa mehanizme za mirno rješavanje sporova među članicama, ali istovremeno promoviše: demokratske principe, razvoj demokratskih inicijativa, saradnju država članica, društveni i ekonomski razvoj i zaštitu ljudskih prava.
Organi OAD-a su:
• Generalna skupština, u kojoj su predstavljene sve države članice
• Stalni savjet, izvršni organ koji ima nadležnost da razmatra pitanja mira i bezbjednosti.
U Bogoti je usvojena i Američka deklaracija o čovjekovim pravima i dužnostima, koja sadrži najveći dio političkih, građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.Ova Deklaracija ima poseban autoritet u pogledu ljudskih prava. Ona nije predviđala nikakve mehanizme nadzora sve do 1959.g.
U okviru OAD-a je te godine formirana Interamerička komisija za ljudska prava, čiji zadatak je bio da kontroliše da li članice poštuju osnovna ljudska prava. Njeno sjedište je u Vašingtonu.
Ova Komisija je postala formalan organ OAD-a Protokolom uz Povelju OAD-a, usvojenim u Buenos Airesu 1965.g. ; sa zaduženjem da unapređuje ljudska prava i ovlašćenjem da prima pojedince.
To znači da se sada njene funkcije odnose čak i na one zemlje koje nijesu ugovornice Američke konvencije o ljudskim pravima. Te funkcije su bile brojnije:
• razvijanje svijesti o o ljudskim pravima među narodima Amerike
• davanje preporuka vladama država članica radi usvajanja zakona u korist ljudskih prava
• može da zahtijeva od država članica da je obavještavaju o mjerama koje su usvojile u oblasti ljudskih prava.
Interameričkoj komisiji se može obratiti svako lice, grupa lica ili nevladina organizacija koja je zakonom priznata u državama ugovornicama.Ona prima, razmatra i rješava kako individuale tako i međudržavne sporove.
Danas Interamerička komisija radi u dvostrukom svojstvu:
• kao organ OAD-a u cilju unapređenja i zaštite ljudskih prava u svim državama članicama
• kao organ Američke konvencije, nadležan za nadzor Konvencije.

2.Sistem Konvencije:
Američka konvencija o ljudskim pravima je usvojena 1969.g. a stupila je na snagu 1978.g. i obavezuje samo one stane koje potpišu ugovor za to.
Ona uglavnom štiti građanska i politička prava; mada su njome priznata i neka prava koja su specifična samo za američki kontinent ( pravo na ime,na državljanstvo, na traženje i dobijanje azila,na imovinu,prava djeteta…)
Međutim, SAD, iako su najrazvijenije i izuzetno se zalažu za zaštitu ljudskih prava,potpisale su ovu konvenciju ali je nikada nijesu ratifikovale.

Interamerički sud za ljudska prava je osnovan 1978.g. kao organ uspostavljen Američkom konvencijom. Broji 7 članova, koji su priznati stručnjaci u oblasti ljudskih prava i njihov mandat je 6 godina. Sudije biraju države ugovornice Američke konvencije.
Nije dovoljna ratifikacija Konvencije za prihvatanje nadležnosti suda,potrebna je posebna izjava države da priznaje obaveznu nadležnost suda. Odnosno, ako neka država ne poštuje i ne pristaje na mjere Komisije, ona može da nastavi postupak pred Sudom (naravno,ako je ta država priznala njegovu nadležnost). Postupak pred Sudom je utvrđen Konvencijom.
Sjediše Suda je u San Hozeu(Kostarika), mada se Sud može sastati i u bilo kojoj državi članici OAD-a kada većina njegovih članova smatra da je to poželjno i sa tim se saglasi država koja je u pitanju.
Sudu se mogu obraćati samo države ugovornice Američke konvencije i Interamerička komisija. Presude Interameričkog suda su konačne, obavezujuće za stranke i ne mogu se osporavati; ali nije predviđen nijedan organ koji bi se starao o njihovom izvršenju.
Interamerički sud ima i savjetodavnu nadležnost,odnosno sve članice i organi OAD-a mu se mogu obratiti za savjet o saglasnosti domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim standardima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 3 stranica
  • Pravo Ana Popovic
  • Školska godina: Ana Popovic
  • Skripte, Političke nauke
  • Crna Gora,  Podgorica,  UNIVERZITET CRNE GORE - Fakultet političkih nauka u Podgorici  

Više u Političke nauke

Više u Skripte

Komentari