FAKULTET ZA EKONOMIJU I 

INŽENJERSKI MENADŽMENT 

NOVI SAD 

 

 

 

 

 

INTERNET STVARI 

Seminarski rad 

iz predmeta Računarske mreže i telekomunikacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mentor: Minja Radojčić                                                                          Student: Dejan Ostojić      

Broj indeksa: 290-15/2015 

 

 

 

Novi Sad, septembar 2017. 

 

 

 

Sadržaj 

 

1.

 

UVOD

 .................................................................................................................................... 3

 

 

2.

 

TEHNOLOGIJE KOJE OMOGUĆAVAJU IoT

 ...................................................................... 5

 

 

3.

 

KARAKTERISTIKE

 ............................................................................................................... 7

 

 

4.

 

ARHITEKTURA

 .................................................................................................................... 8

 

 

5.

 

FUNKCIONALNOST

 ........................................................................................................... 11

 

 

6.

 

BUDUĆNOST TEHNOLOŠKOG RAZVOJA IoT-a

 ............................................................. 11

 

 

7.

 

INTEROPERABILNOST

 ..................................................................................................... 12

 

 

8.

 

RAZVOJ INTERNETA STVARI

 .......................................................................................... 15

 

 

9.

 

APLIKACIJE

 ....................................................................................................................... 16

 

 

10.

 

ZAKLJUČAK

 ................................................................................................................... 19

 

 

Literatura

 .................................................................................................................................. 19

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

 

Internet stvari se odnosi i na opštu ideju o stvarima, svakodnevnim objektima, koji 

su čitljivi, prepoznatljivi, koji se mogu locirati, koji su adresabilni putem senzornih 

uređaja i mogu da se kontrolišu putem Interneta, bez obzira na koji komunikacioni 

način  (bilo  putem  RFID-a,  bežičnog  LAN-a,  širokopojasnih  mreža  ili  drugih 

sredstava). Svakodnevni objekti uključuju ne samo elektronske uređaje kojima smo 

okruženi, ili proizvode višeg tehnološkog razvoja kao što su vozila i oprema, nego su 

to i sve one stvari o kojima obično ne razmišljamo u kontekstu elektronskih mreža, 
kao što su hrana, odeća, nameštaj, životinje, voda, itd. 

Internet stvari predstavlja novu revoluciju Interneta. Objekti postaju prepoznatljivi i 

“pametni” zahvaljujući činjenici da mogu da razmenjuju informacije o sebi, kao i da 

mogu  da  pristupe  informacijama  koje  su  prikupljene  o  drugim  stvarima.  Ova 

transformacija omogućena je pojavom Cloud Computinga i ulaskom Interneta u IPv6 
eru sa gotovo neograničenim kapacitetom adresiranja. 

Cilj Interneta stvari je da omogući povezivanje objekata u bilo kom trenutku, bilo 

gde, sa bilo čim ili bilo kim, koristeći pri tom bilo koji način, mrežu ili servis. 

 

Slika 1 - Internet of Things 

 

2.

 

TEHNOLOGIJE KOJE OMOGUĆAVAJU IoT 

 

Internet  stvari  je  globalna  infrastruktura  modernog  informacionog  društva,  koja 

omogućava  postojanje  novih  naprednih  usluga  povezivanjem  fizičkih  i  virtuelnih 

stvari  baziranih  na  postojećim  i  razvijajućim  interoperabilnim  informacionim  i 

komunikacionim tehnologijama. 

Sa  Internetom  stvari  komunikacija  se  putem  Interneta  širi  na  sve  stvari  koje  nas 

okružuju. Zahvaljujući tehnologijama koje omogućavaju korišćenje IoT aplikacija - 

bežičnih  senzorskih  mreža,  4G  mreža,  GPRS-a,  RFID-a,  GPS-a,  mikrokontrolera, 

mikroprocesora  itd.  -  Internet  stvari  je  mnogo  više  od  međusobne  komunikacije 

između mašina.  

Tehnologije  koje  omogućavaju  postojanje  Interneta  stvari  mogu  se  grupisati  u  tri 
kategorije: 

1)

 

tehnologije  koje  omogućavaju  “stvarima”  da  pribavljaju  kontekstualne 

informacije, 

2)

 

tehnologije  koje  omogućavaju  “stvarima”  da  obrađuju  kontekstualne 

informacije, i 

3)

 

tehnologije za poboljšanje bezbednosti i privatnosti u celini. 

Prve dve kategorije mogu se zajednički shvatiti kao funkcionalni građevinski blokovi 

koji omogućavaju ugradnju “inteligencije” u “stvari”, što predstavlja suštinsku razliku 

Interneta stvari u odnosu na klasičan Internet. Treća kategorija nije funkcionalna, 
već predstavlja uslov bez kojeg bi implementacija IoT-a bila značajno smanjena. 

Internet stvari nije jedinstvena tehnologija, već je mešavina različitih hardverskih i 
softverskih tehnologija: 

-

 

informacionih tehnologija

 - hardvera i softvera koji se koriste za čuvanje, 

preuzimanje i obradu podataka, i 

-

 

komunikacionih  tehnologija

  -  elektronskih  sistemi  koji  se  koriste  za 

komunikaciju između pojedinaca ili grupa (Ethernet, WI-FI, Bluetooth, ZigBee, 
GSM i GPRS) 

 

 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti