Konkurencija

UVOD

Konkurencija je natjecanje između najmanje dva pojedinca, grupe, organizacije, životinja, biljaka i sl., za teritorij, prostor ili resurse. Ona nastaje kad se najmanje dvije stranke zalažu za cilj koji se ne može dijeliti. Natjecanje se prirodno javlja između živih organizama koji postoje u istom okruženju. Životinje se natječu za vodu, hranu, partnere i druge biološke resurse. Ljudi se natječu za vodu, hranu, i prijatelje, a kad su zadovoljene te osnovne potrebe rivalstvo se pojavljuju u potrazi za bogatstvo, prestiž i slavu. Mnogi filozofi i psiholozi konkurentnost smatraju urođenu biološku osobinu koja koegzistira uz nagon za opstanak. Konkurentnost, ili sklonost za natjecanje, iako je ponekad sinonim za agresivnost, najčešće je način za distribuciju sredstava i prilagodbu okolini.
Čak si i većina biljaka natječu za više mjesta na stablima da bi dobili više sunčeve svjetlosti. Na višoj evolucijskoj razini konkurentnost postaje sve manje instinkta, te postaje sve više naučeno ponašanje, kao i suradnju koja je suprotna konkurenciji. Kod ljudi, i suradnja i natjecanje smatraju se naučenim ponašanjem. Ako preživljavanje zahtijeva konkurentno ponašanje, pojedinac će se natjecati, a ako preživljavanje zahtijeva suradnju, pojedinac će surađivati. U slučaju ljudi, agresivnost može biti urođena osobina, ali osoba ne mora samim time biti konkurentnija. U poslovanju konkurencija je borba protiv drugih tvrtki s kojima se bori za istu skupinu kupaca.

1.    KONKURENCIJA (COMPETITION/CONCURRENCE)

Konkurencija je jedan od osnovnih principa tržišne ekonomije. Ona podrazumijeva da je svaka poslovna djelatnost predmet konkurentskog pritiska drugih. Na taj način privredni subjekti podstiču se da se međusobno natječu za potrošače svojih proizvoda i usluga, što rezultira nizom koristi kao što su niže cijene, veći kvalitet, širi izbor itd. Konkurencija je također jedan od osnovnih principa unutrašnjeg tržišta Evropske unije i ono je regulirano na evropskom nivou.
Pitanje konkurencije regulirano je Ugovorom o Evropskoj zajednici, a pravila EU o konkurenciji zasnivaju se na pet glavnih principa:
•    zabrana udruženih praksi, sporazuma i udruživanja između preduzeća koji mogu uticati na trgovinu između država članica i spriječiti, ograničiti ili iskriviti narušiti konkurenciju unutar unutrašnjeg tržišta;
•    zabrana zloupotrebe dominantnog položaja unutar unutrašnjeg tržišta, ako on može uticati na trgovinu između država članica;
•    nadgledanje pomoći koju dodjeljuju države članice ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja predstavlja prijetnju u smislu narušavanja konkurencije davanjem povlastica određenim preduzećima ili proizvodnji određene robe;
•    preventivno nadgledanje objedinjavanja preduzeća s evropskom dimenzijom odobravanjem ili zabranom planiranih povezivanja;
•    liberalizacija određenih sektora gdje su se javna i privatna preduzeća, poput telekomunikacija, transporta ili energije, dosad monopolistički razvijala.

Cilj reguliranja je da se osigura slobodna i poštena konkurencija u Evropskoj uniji. Evropska komisija i vlasti država članica zaduženi su za pitanje konkurencije te da zajedno dodatno rade na unapređenju efikasne i dosljedne primjene pravila o konkurenciji. Njihova saradnja ostvaruje se kroz Evropsku mrežu za konkurenciju (ECN).

1.1.    Posljedice
Natjecanje može imati i blagotvorno i štetne učinke. Mnogi evolucijski biolozi konkurenciju unutar vrsta i između vrsta vide kao pokretačku snaga prilagodbe, i na kraju evolucije. Neki biolozi kao Richard Dawkins, evoluciju vide kao konkurencije između pojedinih gena, a neki drugi socijalni Darvinisti tvrde kako konkurencija služi kao mehanizam za određivanje najbolje političke, ekonomske, ili ekološke grupe. Konkurencija može poslužiti kao oblik rekreacije ili izazov, pod uvjetom da nije neprijateljski. Negativne strane konkurencije su to što može uzrokovati ozljede i gubitak organizama čime se troše vrijedni resursi i energija. U konkurenciji među ljudima pretjerano natjecanja može biti vrlo skupo, osobito u ratu kad se gube životi i zdravlje. Čak i u svakodnevnom životu može doći do negativnih psiholoških posljedica zbog pretjeranog stresa, dugog radnog vremana, loših radnih odnosa i loših uvjeta rada koji umanjuje kvalitetu života, iako takva konkurencija često rezultira financijskom dobiti.