I. 

VOVED

Istoriski fakt e deka korupcijata odsekoga{ bila prisutna kako fenomen koj se 

javuval vo sekoja organizirana op{testvena zaednica i toa kako kaj poedinci taka i kaj 

pogolemi grupi. U{te od samoto postoewe na dr`avata, a voedno i na vlasta vo nea, 

korupcijata   se   javuva   kako   postojana   i   neizbe`na   pojava   ili   t.n.   pridru`nik   na 

demokratskiot i ekonomskiot razvoj. Edinstveno {to se razlikuva niz epohite e kvantitetot 

i kvalitetot na korupcijta upotrebuvana od onie na vlast, koi za `al vo dene{no vreme go 

imaat dostignato maksimalniot intenzitet. 

Vo   nekoi   sovremeni   op{testva,   korupcijata   pretstavuva   edinstven   na~in   na 

komunikacija pome|u onie koi se na vlast i onie koi pretstavuvaat vistinski i direktni 

zagrozuva~i na istata. I pokraj borbata so korupcijata niz vekovite, obidite i naporite se 

sepak bezuspe{ni. Ne mo`e da dade rezultat ne{to koe edni go posakuvaat a drugi tolku 

mnogu se protivat na nego. Za da se spre~i korupcijata, potrebno e da poka`at volja i 

`elba najmnogu onie koi se na vlast, no vo realnosta, tokmu tie i ja predizvikuvaat. 

Korupcijata, kakva {to e, pretstavuva eden od najopasnite oblici na zagrozuvawe 

na bezbednosta. Pripadnicite na edna op{testvena zaednica, vodej}i se po vladeeweto na 

pravoto (

rule of law

) o~ekuvaat da bidat vodeni i upatuvani od onie koi se na vlast, 

sledej}i go nivniot primer za toa kako vsu{nost tie treba da se odnesuvaat. Me|utoa, 

sogleduvaj}i   ja   realnata   vistina,   sogleduvaj}i   gi   primerite   koi   tie   im   gi   davaat, 

zagrozuvaweto na bezbednosta ne go sfa}aat negativno, tuku samo del od sekojdnevniot 

`ivot. 

Za da se navleze celosno vo su{tinata na korupcijata, potrebno e da se elaborira 

nejziniot  

istoriski   razvoj,   poim,   karakteristiki,   povrzanosta   so   drugite   KD,   kako   i 

preventivnite   i   kaznenite   merki   za   nejzinoto   spre~uvawe

,   {to   vsu{nost   }e   bide   i 

vnatre{nata sistematizacija na ovoj trud.

2 ISTORISKI RAZVOJ NA KORUPCIJATA

2

Fenomenot na korupcijata e star kolku i samata dr`ava, taa e poznata u{te vo 

najstarite   periodi   na   ~ovekovoto   op{testvo.   Korupcijata,   vo   fokusot   na   istorijata   ja 

pretstavuva maskiranata strana na ~ove~kata istorija kako amoralen i taen akt, a kako 

prodol`enie e pomalku eksponiran, no posebnite fakti i nastani koi zboruvaat za nea, 

opstoile vo vremeto i pristignale vo dene{ni dni. Vo sovremenata literatura opisot na 

hronolo{ki na~in na istorijata na korupcijata od momentot koga taa se rodila pa se do 

denes pretstavuva makotrpna rabota, bidej}i kako i za drugite pojavi vo istorijata i za 

korupcijata ima temni etapi i mesta.

1

Kako {to ve}e be{e napomeneto, nastanuvaweto na korupcijata e povrzano so 

samoto nastanuvawe na dr`avata. Poradi samiot fakt deka, neposredno so nastanuvaweto i 

razvivaweto   na   dr`avata,   nastanuvala   i   se   razvivala   vlasta   vo   nea,   mo`eme   da 

konstatirame deka korupcijata postoi otkako postoi i vlasta. 

So razvojot na demokratijata i ekonomskiot potencijal na dr`avite, korupcijata 

bila postojan pridru`nik. Lesno se prilagoduvala i modificirala a najpovolna po~va nao|

ala vo ekonomski nedovolno razvieni zemji i vo zemji so nestabilen politi~ki sistem, vo 

koi demokratijata i po~ituvaweto na ~ovekovite prava i slobodi bile seriozo naru{uvani.

2

Spored golem broj na istoriski zapisi pak, korupcijata postoela u{te pred da se 

pojavat dr`avata i parite. Me|utoa, poradi faktot deka nas ne interesira sovremeniot poim 

na korupcijata, ili poto~no 

korupcijata kako oblik na zagrozuvawe na bezbednosta

, vo 

narednite redovi, }e se obideme da odgovorime na nekolku pra{awa koi se povrzani 

tokmu so toa.

I za kraj, morame da napomeneme deka korupcijata najmnogu e zastapena vo 

politi~kata   sfera,   a   e   generirana,   me|u   drugoto,   od   ekonomski   faktori.   Me|utoa, 

korupcijata   ne   pretstavuva   fenomen   samo   za   politi~kata   sfera,   odnosno   pove}e   od 

sigurno e deka taa postoi vo site segmenti na javniot `ivot, {to zna~i deka bukvalno site 

sferi vo javniot `ivot se korumpirani. 

 

1

  

Prof. d-r Q. on~a, Korupcija, Tirana, 2004 god., str. 15

2

 

M. Manevski, Korupcijata vo Republika Makedonija, preventivni i kazneni merki za spre~uvawe, Skopje, 

2005 god., str. 7

3

background image

Dr`avnata   programa   pak,   pod   poimot  

korupcija

  podrazbira:  

Zloupotreba   na 

svojata ili tu|ata polo`ba ili funkcija, za steknuvawe so korist, prednost ili pogodnost za 

sebe ili za drug.

6

Vo   pravna   smisla,   korupcijata   se   definira   na   razli~ni   na~ini   i   kako   razli~ni 

krivi~ni dela. Standardno odreduvawe na korupcijata se odredbite spored koi korupcijata 

e:

7

1) Barawe ili primawe na bilo kakva pari~na ili druga vrednost, kako {to e dar, 

usluga, vetuvawe ili spogoduvawe za sebe ili za nekoja druga li~nost, za vozvrat na nekoj 

akt ili propust vo izvr{uvaweto na javnata dol`nost, od strana na javen slu`benik ili lice 

koe vr{i javni funkcii;

2) Neposredna ili posredna ponuda do javen slu`benik ili lice koe vr{i javni funkcii, 

za   bilo   kakva   pari~na   ili   druga   vrednost,   kako   {to   e   dar,   usluga,   vetuvawe   ili 

spogoduvawe za sebe ili za nekoja druga li~nost, za vozvrat na nekoj akt ili propust vo 

izvr{uvaweto na javnata dol`nost.

3) Akt ili propust vo izvr{uvaweto na svojata dol`nost od strana na ovlastenoto lice 

ili lice koe vr{i nekoja javna funkcija, so cel da se dobijat nezakonski povolnosti za sebe 

ili za treto lice; itn.

Zloupotreba na slu`benata polo`ba, polo`bata na odgovorno lice vo pravno lice {to 

vr{i raboti od javen interes za ostvaruvawe na kakva i da bilo korist za sebe ili za drug, se 

smeta za korupcija i povlekuva kaznena, gra|ansko - pravna ili druga odgovornost.

8

 

Mo`eme da zabele`ime deka, vo sekoja od gorenavedenite definicii, korupcijata 

se definira kako krivi~no delo koe voglavno e izvr{eno od strana na slu`beno lice. Toj 

mo`e da ja zloupotrebi svojata funkcija na najrazli~ni na~ini so {to dava lo{ primer za 

odredeni poedinci koi `iveat op{testvoto kade toj go vr{i toa krivi~no delo - korupcijata. I 

pokraj toa {to pove}e se naveduva pari~nata ili drugata protivpravna vrednost, koja ja 

dobiva slu`benikot za vozvrat, ne smee da se izostavi faktot deka za korupcija se smeta i 

slednovo:

6

 

M. Manevski, Korupcijata vo Republika Makedonija, preventivni i kazneni merki za spre~uvawe, Skopje, 

2005 god., str. 8

 

7

 http//:sr.wikipedia.org/corruption

8

 

Zakon za spre~uvawe na korupcijata, Slu`ben vesnik na RM, br. 28/2002

5

                              

Kako {to mo`e da se vidi i od samata slika, korupcijata zna~i i zanemaruvawe 

na odgovornosta na odredeno lice koe storilo krivi~no delo i negovo ne kaznuvawe, 

poradi poznanstvo, prijatelstvo, rodninska ili nekoja druga vrska.

Od seto ova, mo`eme da zaklu~ime deka poimot na korupcija pretstavuva eden 

dosta   {irok   poim,   koj   osven   vo   zakonskata   regulativa   na   Republika   Makedonija,   e 

definiran i vo me|unarodnite propisi.

4 KARAKTERISTIKI NA KORUPCIJATA

Vo prodol`enie }e podvle~eme nekoi osnovni karakteristiki na korupcijata. Iako 

e te{ko da se dadat to~ni prakti~ni formi, }e spomneme nekolku od niv kako {to se: 

kra`ba, falsifikuvawe, zloupotreba na fondovi, zloupotreba na funkcijata, mito

9

, podaroci, 

9

 

Za razlika od klasi~nata korupcija, kade e potrebna namera da se vlijae ili postoi vlijanie od druga 

li~nost za da se pridobie ne{to li~no za sebe, i koe e dosta te{ko za doka`uvawe, 

mitoto 

se odnesuva samo 

na   oficijalna   pridobivka   na   ne{to   vredno,   koe   ne   e   del   od   negovata   oficijalna   plata,   vo   vremeto   na 
izvr{uvawe na svojata rabota. Pr: politi~arite, koristej}i gi svoite poznavawa, kupuvaat zemja za koja znaat 

6

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti