Farmakoterapija urinarnih infekcija
Objavio dzasmina 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Farmacija
Objavio zorica66 09. decembar 2014. Prijavi dokument
U V O D
Arterijska hipertenzija je najčešće hronično nezarazno obolenje savremenog čoveka. Naročito je rasprostranjeno u većini evropskih zemalja, SAD-u, Australiji i Japanu, gde povišen krvni pritisak ima 15-20% odraslih osoba. Takođe je zapaženo da sa godinama života, kod oba pola, postoji tendencija postepenog povišenja pritiska, naročito dijastolnog, koji dostiže maksimalne vrednosti između 55. i 60. godine. Učestalost hipertenzije u našoj sredini se kreće između 8-16%.
Danas, esencijalna arterijska hipertenzija, predstavlja najčešći oblik bolesti, jer na nju otpada oko 95% svih bolesnika. Svi ostali oblici predstavljaju sekundarnu hipertenziju i čine oko 5% slučajeva.
Najznačajnije komplikacije ovog obolenja su:
• Hipertrofija leve komore je jedna od najčešćih komplikacija hipertenzije;
• Maligna hipertenzija, ako se ne leči u roku od 18 meseci umire oko 80% bolesnika;
• Ishemična bolest srca sa svim oblicima (angina pektoris, nestabilna angina pectoris; infarkt miokarda, iznenadna ishemična smrt);
• Srčana insuficijencija;
• Komplikacije na mozgu;
• Disekantna aneurizma aorte, koja može dovesti do rascepa aorte;
• Komplikacije na bubrezima;
• Ishemična bolest donjih ekstremiteta.
Zbog zastupljenosti ovog obolenja, kako u svetu, tako i kod nas, kao i zbog posledica koje sa sobom nosi, tema ovog seminarkog rada nosi veliku težinu, pa će biti obrađena na najcelishodniji način po autorovom mišljenju.
I ARTERIJSKA HIPERTENZIJA
Krvni pritisak predstavlja mehanički pritisak koji krv vrši na unutrašnju površinu zida arterijskog krvnog suda. Izražava se u milimetrima živinog stuba (mmHg) ili kilopaskalima (kPa). Sistolni pritisak predstavlja vrednost krvnog pritiska u arterijama u trenutku sistole dok dijastolni pritisak označava krvni pritisak u arterijama u trenutku dijastole.
1.1. Klasifikacija arterijske hipertenzije
Treba napomenuti da se vrednosti krvnog pritiska neprestano pomeraju naniže. Danas se koristi klasifikacija koju je doneo Nacionalni komitet za detekciju, evaluaciju i tretman visokog krvnog pritiska SAD 1993. godine.
• Normalan sistolni krvni pritisak <130 mmHg a dijastolni <85 mmHg;
• Visok normalan sistolni krvni pritisak 130-139 mmHg a dijastolni 85-89 mmHg;
• Hipertenzija, sistolni krvni pritisak >140 mmHg a dijastolni >90 mmHg.
1.2. Etiologija
Poznati su mnogi uzroci nastajanja ESENCIJALNE arterijske hipertenzije koji se kod svake osobe mogu detaljno proučiti i kvantativno odrediti, a to mogu biti:
• Genetski faktori – moguća prevencija u dečijem uzrastu;
• Godine života – Prosečne vrednosti krvnog pritiska rastu sa godinama života.
• Simpatički nervni sistem. – Emocionalni faktori dovode do vazokonstrikcije arteriola;
• Presoreceptori – Arteroskleroza u karotidnom predelu dovodi do hipertenzije;
• Sistem renin-angiotenzin-aldosteron – značajan u etiologiji, ali i u lečenju;
• Atrijalni natriuretski peptidi i endotelin – Nije utvrđena prava uloga, ali se koriste u lečenju;
• Dijabetes. – Hipertenzije se sreće kod 2/3 osoba sa dugotrajnim dijabetesom;
• Stil života – unos soli, alkohola, gojaznost i fizička neaktivnost su predispozicije.
Objavio dzasmina 25. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio DJ Hydron 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.