1. Poremećaj Oksigenacije vs. Poremećaj Ventilacije

A. Poremećaj Oksigenacije (Hipoksemijska insuficijencija - Tip I)

Problem je u "prelasku" kiseonika iz alveole u kapilar.

Bolesti:

 Kardiogeni edem pluća, ARDS, teška pneumonija.

Mehanizam:

 Alveole su pune tečnosti, gnoja ili su kolabirane (atelektaza). Kiseonik ne može da prođe 

kroz taj sloj.

Gasovi:

 Nizak $PaO_2$, ali je $PaCO_2$ često normalan ili čak nizak (jer pacijent ubrzano diše).

Terapija:

 

CPAP

.

B. Poremećaj Ventilacije (Hiperkapnijska insuficijencija - Tip II)

Problem je u "pumpi". Pluća ne mogu da izbace dovoljno vazduha napolje.

Bolesti:

 HOBP (COPD), astma, neuromišićne bolesti (Myasthenia gravis), predoziranje opioidima.

Mehanizam:

 Disajni putevi su suženi (opstrukcija) ili su disajni mišići preumorni da bi "ispumpali" 

vazduh. $CO_2$ se zadržava.

Gasovi:

 Visok $PaCO_2$ i niska pH vrednost (

respiratorna acidoza

).

Terapija:

 

BiPAP

.

2. Zašto CPAP za oksigenaciju, a BiPAP za ventilaciju?

Šta je CPAP? (Continuous Positive Airway Pressure)

CPAP isporučuje 

samo jedan, konstantan pritisak

.

Kako radi:

 Zamisli da stalno duvaš u balon da se ne bi skupio. Taj pritisak (PEEP) drži alveole otvorenim, 

povećava FRC i "gura" tečnost iz alveola nazad u krv.

Razlika:

 CPAP 

ne pomaže

 pacijentu da udahne ili izdahne; on samo "drži vrata otvorena" da bi kiseonik 

lakše ušao.

Šta je BiPAP? (Bilevel Positive Airway Pressure)

BiPAP ima 

dva pritiska

 (IPAP i EPAP).

Da li su oba obavezna?

 Da, BiPAP po definiciji podrazumeva oba.

Zašto nije CPAP?

 Zato što se pritisak menja.

1.

IPAP (Visok pritisak):

 Aktivira se kada pacijent krene da udahne. Aparat mu "gurne" vazduh 

(kao vetar u leđa). To direktno pomaže mišićima da uvuku veći volumen vazduha.

2.

EPAP (Nizak pritisak):

 Kada pacijent izdiše, pritisak padne na niži nivo (isto što i PEEP).

Suština:

 Razlika između IPAP i EPAP (npr. $IPAP 15$ - $EPAP 5 = 10$ jedinica podrške) je ono što "ispira" 

$CO_2$ napolje. Kod CPAP-a te razlike nema, pa nema ni pomoći u eliminaciji $CO_2$.

3. Kada koristiti koji metod? (Klinički algoritam)

Kada koristiti CPAP?

Glavna indikacija:

 

Akutni kardiogeni edem pluća.

Pacijent ima "vodu u plućima", bori se za vazduh, ali mu je $CO_2$ i dalje u redu. Cilj nam je samo da 

"otvorimo" alveole.

Kada koristiti BiPAP?

Glavna indikacija:

 

Egzacerbacija HOBP sa acidozom.

Pacijent je umoran, "loše pumpa", gasovi pokazuju $pH < 7,35$ i visok $CO_2$. Treba mu pomoć da se 

odmori i "izduva" višak gasa.

Kada preći na INVAZIVNU ventilaciju (Intubacija)?

NIV (CPAP/BiPAP) je propao ili nije indikovan ako:

1.

Gubitak svesti (GCS < 8):

 Pacijent ne može da zaštiti disajni put (rizik od aspiracije).

2.

Hemodinamska nestabilnost:

 Težak šok, srčani zastoj, teške aritmije.

3.

Neuspeh NIV-a:

 Ako nakon 1-2 sata BiPAP-a pH vrednost i dalje pada, a pacijent postaje pospan 

(narkotični efekat $CO_2$).

4.

Trauma lica:

 Nemoguće je staviti masku.

5.

Obilno povraćanje:

 Maska bi naterala pacijenta da udahne sopstveni povraćaj.

6.

Mogucnost aspiraicje 

7.

Teska acidoza 

8.

Reaspiratonri arrest

9.

Status epileptikus 

Prednosti

Mane

Smanjuje stopu intubacije

 (i do 60% kod 

HOBP).

Dekubitus

 na korijenu nosa (od pritiska maske).

Smanjuje bolničke infekcije

 (pneumonije 

povezane s respiratorom).

Gastritična distenzija

 (pacijent guta vazduh, 

naduje mu se stomak).

Pacijent može da priča i (nakratko) pije 

vodu.

Curenje (Leak):

 Ako maska ne dihtuje, aparat 

stalno pišti i ne postiže pritisak.

Manja potreba za sedacijom.

Klaustrofobija

 i panika pacijenta.

Želiš da pročitaš svih 2 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Slični dokumenti

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.