Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio milanoxs 13. januar 2013. Prijavi dokument
Industrijska revolucija, zakonodavstvo o najamnom radu
Veliki revolucionarni prevrat, prelaz od manufakture na mašinsku industriju poznat je po imanu industrijska revolucija. Ona je prvo izvršena u Engleskoj (druga polovina XVIII I početak XIX veka). Industrijska revolucija označava definitivnu pobedu kapitalističkog načina proizvodnje . Sa industrijskom revolucijom stupa na društveno istorijsku pozornicu moderni industrijski proleterijat koji će kasnije postati tvorac novog, socijalističkog društva. Rdnička klasa nastala je I formirala se uporedo sa nastankom I razvojem kapitalizma. Kapitalizam , novo društveno uređenje ili nova društvena formacija začeo se u krilu prethodne društvene formacije – feudalizma. Za nastanak kapitalizma neophodno je da se na jednoj strani vrši gomilanje, koncentracija bogatstva, a na drugoj bede I nemaštine. Za njegov opstanak I razvitak potreban je još jedan uslov: masa ljudi odvojena od sredstava za proizvodnju I lično slobodnih. Takvi ljudi, da bi obezbedili svoj život I život svojih porodica prinuđeni su da prodaju sebe, svoju radnu snagu pa čak I radnu snagu svojuih žena I dece. Odvajanje proizvođača od sredstava za proizvodnju metodom tzv. prvobitne akumulacije , koja je započela još u XV veku, najvidnije izražena u Engleskoj u XVII i XVIII veku, dovela je do ograđivanja velikih površina zemlje, najpre radi stvaranja pašnjaka, a kasnije radi proizvodnje za potrebe grada. Njene posledice su bile dalekosežne. Veliki broj seljaka oteran je sa zemlje, ostao je bez sredstava za proizvodnju pa je samim tim bio primoran, I pored buna, otpora I ustanaka da stupid u anjamni rad. Industrijska revolucija je izvršila još veće odvajanje proizvođača od sredstava za proizvodnju. Njenu osnovu čine veoma značajni pronalsci kojih je bilo naročito mnogo krajem XVII I početkom XVIII veka. Pronalazak mehaničkog razboja, mehaničke predilice tzv. dženi mašine, pronalaženje parne mašine I mašine za preradu pamuka, letećeg čunka, sve je to dalo podstreka industrijskoj revoluciji. Ona je iz korena iščupala stare društvene odnose, razorila stari način života, kako u selu tako I u gradu, stvorila industrijske gradove , stvorila novu epohu u istoriji čovečanstva. Industrijska revolucija stvorila je novu društvenu snagu, stvorila je proleterijat. Novo građansko društvo, kako se kaže u Manifestu komunističke partije formiralo je dve osnovne klase- buržoaziju i proleterijat.
Nije samo narod sa sela odvojen od zemlje I nateran u vagabunde doveden u discipline koju zahteva sistem najamnog rada , već je tome služilo I tadašnje zakonodavstvo o najamnom radu. Ono je od samog početka, negde sredinom XIV veka bilo u službi kapitalista, podešeno tako da ini mogu vršiti nesmetanu eksploataciju radnika. Ono je takvo ostalo dok se proleterijat nije organizovao kao nova društvena klasa I dok nije istupio kao nova društvena snaga I svojom borbom iznudio poboljšanje I promenu tih zakona. Zakonaodavstvo o najamnom radu je propisalo strožu kaznu za onoga ko primi veću najamnninu nego za onoga koji je ponudi i isplati, zabranjivalo je svako udruživanje radnika proglašavajući to „atentatom na slobodu i na deklaraciju čovekovih prava“, ono ničim nije ograničavalo samovolju kapitalista u eksploatacji radnika, produžavanju radnog dana, smanjivanju najamnine, u eksploataciji žena i dece, ono ih nije ograničavalo da primenjuju niz kazni, uključujući i one čiji je povod bio pevušenje pesmice ili tihi zvižduk uz posao itd.
Industrijska revolucija, odnosno uvođenje mašinskog načina proizvodnje, označavala je korenitu promenu u uslovima života i rada radničke klase. Ovo je period nejdužeg radnog vremena (trajao je od jutra do mraka),period veoma okrutnog postupanja (zakidanje od odmora, zatvaranje radnika u prostorije u kojim rade, zaključavanje vode i sl.)
Radnički pokret – faze razvoja
Radnički pokret označava aktivan odnos proleterijata prema svome položaju u društvu, raznovrstan otpor neposrednom eksploatatoru – kapitalisti i pretpostavlja različite oblike organizovanja . što dovodi do aktivnog i borbenog stava proleterijata koa klase nasuprot buržoaskoj klasi, odnosno čitavom kapitalističkom i drugim oblicima eksploatatorskog društvenog uređenja i svim institucijama koje služe održanju takvog uređenja.tako nastao pokret poprima sva obeležja političkog pokreta što znači da izgrađuje svoj politički program, stvara i iznalazi određene oblike organitzacije, vrši izbor i određeuje sredstva i oblike borbe, formuliše svoje ciljeve sve do iznalaženja puteva i načina oslobođenja. U svom razvitku radnička klasa prolazi kroz više faza.
PRVA FAZA radnici još uvek ne vide u buržoaziji svog glavnog neprijatelja, već uzroke bede vide u mašini. Ovaj prvi oblik klasne borbe industrijskogg proleterijata najvidnije se manifesovao u tzv. Ludističkom pokretu. Program borbe jeste razbijanje i kvarenje mašina i sabotaža, paljevine, ubistva, osvete itd. Mašine čija primena u proizvodnji obeležava veliki progres, mašine koje zamenjuju ljudski rad i postaju sredstvo za oslobađanje čoveka ustvari postaje sredstvo za izrabljivanje radnika. Sredstvo za porobljavanje čoveka. Izbacuje veliki broj radnika na ulicu, stvara se rezervna industrijska armija, zaoštrava konkurencija među radnicima i zbog toga su radnici prisiljeni da prihvate gore uslove rada. Sve jača eksploatacija radničke klase produbljivala je klasnu mržnju i zaoštravala klasnu borbu. Radnici su brzo došli do saznanja da ne mogu da zaustave razvitak mašinske industrije pa su počeli da traže druge mogućnsti i sredstva za otklanjanje negativnih posledica kapitalističke primene mašina u prvom redu svojom organizovanom ekonomskom i političkom borbom.
DRUGA FAZA – faza stvaranja klasnih ekonomskih organizacija. Da bi se poboljšali uslovi života i rada tj. Povećale ili održale nadnice, skratilo radno vreme, poboljšali nesnosni stambeni uslovi stvaraju se nove borbene organizacije – sindikati. Radnici uviđaju da borba za trenutna ekonomska poboljšanja ne može da se odvoji od političke borbe. Borba za rešavanje socijalnih pitanja se pokazala već u ustancima lionskih radnika u Francuskoj 1831. i 1834. Godine, a prvi organizovaniji proleterski pokret za politička prava radničke klase javio se u Engleskoj 1837. pod nazivom čartistički pokret.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.