Odlomak

Industrijska revolucija, zakonodavstvo o najamnom radu
Veliki revolucionarni prevrat, prelaz od manufakture na mašinsku industriju poznat je po imanu industrijska revolucija. Ona je prvo izvršena u Engleskoj (druga polovina XVIII I početak XIX veka). Industrijska revolucija označava definitivnu pobedu kapitalističkog načina proizvodnje . Sa industrijskom revolucijom stupa na društveno istorijsku pozornicu moderni industrijski proleterijat koji će kasnije postati tvorac novog, socijalističkog društva. Rdnička klasa nastala je I formirala se uporedo sa nastankom I razvojem kapitalizma. Kapitalizam , novo društveno uređenje ili nova društvena formacija začeo se u krilu prethodne društvene formacije – feudalizma. Za nastanak kapitalizma neophodno je da se na jednoj strani vrši gomilanje, koncentracija bogatstva, a na drugoj bede I nemaštine. Za njegov opstanak I razvitak potreban je još jedan uslov: masa ljudi odvojena od sredstava za proizvodnju I lično slobodnih. Takvi ljudi, da bi obezbedili svoj život I život svojih porodica prinuđeni su da prodaju sebe, svoju radnu snagu pa čak I radnu snagu svojuih žena I dece. Odvajanje proizvođača od sredstava za proizvodnju metodom tzv. prvobitne akumulacije , koja je započela još u XV veku, najvidnije izražena u Engleskoj u XVII i XVIII veku, dovela je do ograđivanja velikih površina zemlje, najpre radi stvaranja pašnjaka, a kasnije radi proizvodnje za potrebe grada. Njene posledice su bile dalekosežne. Veliki broj seljaka oteran je sa zemlje, ostao je bez sredstava za proizvodnju pa je samim tim bio primoran, I pored buna, otpora I ustanaka da stupid u anjamni rad. Industrijska revolucija je izvršila još veće odvajanje proizvođača od sredstava za proizvodnju. Njenu osnovu čine veoma značajni pronalsci kojih je bilo naročito mnogo krajem XVII I početkom XVIII veka. Pronalazak mehaničkog razboja, mehaničke predilice tzv. dženi mašine, pronalaženje parne mašine I mašine za preradu pamuka, letećeg čunka, sve je to dalo podstreka industrijskoj revoluciji. Ona je iz korena iščupala stare društvene odnose, razorila stari način života, kako u selu tako I u gradu, stvorila industrijske gradove , stvorila novu epohu u istoriji čovečanstva. Industrijska revolucija stvorila je novu društvenu snagu, stvorila je proleterijat. Novo građansko društvo, kako se kaže u Manifestu komunističke partije formiralo je dve osnovne klase- buržoaziju i proleterijat.
Nije samo narod sa sela odvojen od zemlje I nateran u vagabunde doveden u discipline koju zahteva sistem najamnog rada , već je tome služilo I tadašnje zakonodavstvo o najamnom radu. Ono je od samog početka, negde sredinom XIV veka bilo u službi kapitalista, podešeno tako da ini mogu vršiti nesmetanu eksploataciju radnika. Ono je takvo ostalo dok se proleterijat nije organizovao kao nova društvena klasa I dok nije istupio kao nova društvena snaga I svojom borbom iznudio poboljšanje I promenu tih zakona. Zakonaodavstvo o najamnom radu je propisalo strožu kaznu za onoga ko primi veću najamnninu nego za onoga koji je ponudi i isplati, zabranjivalo je svako udruživanje radnika proglašavajući to „atentatom na slobodu i na deklaraciju čovekovih prava“, ono ničim nije ograničavalo samovolju kapitalista u eksploatacji radnika, produžavanju radnog dana, smanjivanju najamnine, u eksploataciji žena i dece, ono ih nije ograničavalo da primenjuju niz kazni, uključujući i one čiji je povod bio pevušenje pesmice ili tihi zvižduk uz posao itd.
Industrijska revolucija, odnosno uvođenje mašinskog načina proizvodnje, označavala je korenitu promenu u uslovima života i rada radničke klase. Ovo je period nejdužeg radnog vremena (trajao je od jutra do mraka),period veoma okrutnog postupanja (zakidanje od odmora, zatvaranje radnika u prostorije u kojim rade, zaključavanje vode i sl.)

 

 

 

Radnički pokret – faze razvoja
Radnički pokret označava aktivan odnos proleterijata prema svome položaju u društvu, raznovrstan otpor neposrednom eksploatatoru – kapitalisti i pretpostavlja različite oblike organizovanja . što dovodi do aktivnog i borbenog stava proleterijata koa klase nasuprot buržoaskoj klasi, odnosno čitavom kapitalističkom i drugim oblicima eksploatatorskog društvenog uređenja i svim institucijama koje služe održanju takvog uređenja.tako nastao pokret poprima sva obeležja političkog pokreta što znači da izgrađuje svoj politički program, stvara i iznalazi određene oblike organitzacije, vrši izbor i određeuje sredstva i oblike borbe, formuliše svoje ciljeve sve do iznalaženja puteva i načina oslobođenja. U svom razvitku radnička klasa prolazi kroz više faza.
PRVA FAZA radnici još uvek ne vide u buržoaziji svog glavnog neprijatelja, već uzroke bede vide u mašini. Ovaj prvi oblik klasne borbe industrijskogg proleterijata najvidnije se manifesovao u tzv. Ludističkom pokretu. Program borbe jeste razbijanje i kvarenje mašina i sabotaža, paljevine, ubistva, osvete itd. Mašine čija primena u proizvodnji obeležava veliki progres, mašine koje zamenjuju ljudski rad i postaju sredstvo za oslobađanje čoveka ustvari postaje sredstvo za izrabljivanje radnika. Sredstvo za porobljavanje čoveka. Izbacuje veliki broj radnika na ulicu, stvara se rezervna industrijska armija, zaoštrava konkurencija među radnicima i zbog toga su radnici prisiljeni da prihvate gore uslove rada. Sve jača eksploatacija radničke klase produbljivala je klasnu mržnju i zaoštravala klasnu borbu. Radnici su brzo došli do saznanja da ne mogu da zaustave razvitak mašinske industrije pa su počeli da traže druge mogućnsti i sredstva za otklanjanje negativnih posledica kapitalističke primene mašina u prvom redu svojom organizovanom ekonomskom i političkom borbom.
DRUGA FAZA – faza stvaranja klasnih ekonomskih organizacija. Da bi se poboljšali uslovi života i rada tj. Povećale ili održale nadnice, skratilo radno vreme, poboljšali nesnosni stambeni uslovi stvaraju se nove borbene organizacije – sindikati. Radnici uviđaju da borba za trenutna ekonomska poboljšanja ne može da se odvoji od političke borbe. Borba za rešavanje socijalnih pitanja se pokazala već u ustancima lionskih radnika u Francuskoj 1831. i 1834. Godine, a prvi organizovaniji proleterski pokret za politička prava radničke klase javio se u Engleskoj 1837. pod nazivom čartistički pokret.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari