Odlomak

Predmet psihologije motivacije

Motivacija je jedno od objašnjenja koje radimo kako bismo objasnili varijabilnost ponašanja.Motivacijski pojmovi objašnjavaju činjenicu da u gotovo jednakim spoljašnjim uslovima postoje velike varijacije u ljudskom ponašanju. Pokušavajući da nađu put u zamršenom lavirintu ljudskog ponašanja i psiholozi i laici najčešće postavljaju pitanje zašto. Zašto se deo ljudi natprosečne inteligencije uputi ka kriminalu, a deo postanu vrhunski naučnici? Zašto imamo potrebu da pomažemo jedni drugima, ali i potrebu da se uništavamo međusobno? Zašto krećemo toliko različitim putevima sa iste polazne tačke?Zašto neka deca postižu dobar uspeh u školi,dok druga istih sposobnosti ne uspevaju u tome? To pitanje govori u prilog pretpostavci da postoje razlike u motivaciji za postignuće.Kako potstaknuti ljude da više rade?Zašto dolazi do ratova i ubijanja?Zašto ljudi stvaraju?Izazov je proniknuti u uzroke da bi se mogle objasniti posledice, ili što je još privlačnije, predvideti novo, (ne)očekivano ponašanje. Oblast psihologije koja se bavi uzrocima i pokretačima našeg ponašanja naziva se motivacija. Motivi su mnogobrojni, a poseban je izazov određeni, ne tako mali broj njih, pod kontrolom nasih kognitivnih funkcija, ciljeva koje sebi postavljamo, ili tzv. nivoa aspiracije. Od njih u velikoj meri zavisi naš uspeh .

Teorije motivacije

Teorije motivacije predstavljaju pokušaj objašnjenja prirode uzbuđenja koje je u osnovi ponašanja jedinke, i mehanizma ponašanja usmerenih ka cilju ili ciljevima koji smanjuju nagonsko uzbuđenje.Postoje brojne podele teorija motivacije.Jang i Mck Klilendd su teorijske pristupe motivaciji razvrstali u četiri grupe.

o    Kognitivne teorije

Najstarije shvatanje o čoveku je da je on,u suštini,racionalno biće.Želje su mu svesne,a sposobnosti koje ima koristi u konstruktivnom pravcu.U ovoj teoriji,pojam čovekove volje igra jednu od važnih uloga,ona je čak smatrana jednom od moći „duha“.Kako,po tim stanovištima,individua može da kontroliše svoju volju,ona je odgovorna za svoje postupke.Podsticaju ponašanja su traženi u čovekovom biološkom nasleđu, i iskustvu u socijalnom životu.Zanemarivanje motivacionog potencijala saznajnih procesa bilo je,u ovom periodu,vid pobune protiv ekstremnog racionalizma,koji je bio nesaglasan sa stvarnim podacima o čovekovom ponašanju.Vremenom je pobedilo kompromisno stanovište i prihvaćen stav da,pored instiktivne motivacije,postoji i aparat „primarne autonomije“,tj.aparat kojeg sačinjavaju čovekove adaptivne moći,ispoljene u sposobnosti opažaja,pamćenja,rešavanja problema i sličnim saznajnim procesima koji omogućuju uspostavljanje uspešnog odnosa sa sredinom koja čoveka okružuje.U grupu kognitivnih shvatanja motivacije spadaju i shvatanja predstavnika Gestalt psihologije,prema kojima su intelektualni procesi važne dinamičke tendencije u čovekovom ponašanju.Prihvatanje ideja da i inelektualne funkcije imaju dinamičku snagu u čovekovom ponašanju predstavlja značajan korak napred u razumevanju čovekove prirode.

o    Hedonističke teorije

Ima veoma daleke korene,koja se temelji na shvatanju o čoveku kao biću koje teži ka zadovoljstvu i izbegava bol.Moto tzv.hedonističke doktrine je Bentamovo tvrđenje „Zadovoljstvo i bol su naši vrhovni gospodari.“Jang i Mek Klilend predložili su jednu savremeniju verziju hedonističke teorije motivacije.Ovi autori polaze od pretpostavke da se čovek približava cilju kada očekuje zadovoljstvo,a udaljava da bi izbegao bol.Kada je rec o motivacionim podsticajima,ovde se kao objektivna mera istih ne uzima subjektivni iskaz ispitanika već posmatranje njegovog ponašanja u odnosu na objekat cilja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sport

Komentari