Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio jakendza 11. mart 2015. Prijavi dokument
1. Klasična škola – kraj XVIII i početak XIX vijeka – Osnivač tzv. klasične škole Anselm Fojerbah (1775 1833). Radovi “Revizija osnovnih postavki i pojmova pozitivnog kaznenog prava” iz 1800. i “Udžbenik cjelokupnog njemačkog kaznenog prava” iz 1801. predstavljaju prvu sistematsku razradu krivičnog prava na naučnim principima i naprednim idejama. Teoriju o cilju kazne nazvao je “teorijom generalne prevencije psihološkom prinudom”, prema kojoj se već samim propisivanjem kazne u zakonu unaprijed psihološki djeluje na sve potencijalne počinitelje k.d. Karakteristike škole klasičnog prava: 1) krivično pravo je apsolutna i nepromjenjiva kategorija koja ima svoje religiozno, filozofsko ili prirodnopravno porijeklo; 2) krivično djelo je moralo biti unaprijed određeno zakonom kao apstraktno logi ka konstrukcija pri čemu se nije uzimalo u obzir da je to društvena pojava podložna zakonima društvenog zbivanja; 3) kazna je jedina krivična sankcija koja je morala biti proporcionalna težini djela i stepenu krivnje – izricanjem kazne sud je završavao svoju ulogu, faza izvršenja ga nije zanimala; 4) izvršenjem kazne počinitelj k.d. je trebao platiti svoj dug društvu radi udovoljenja ideje pravde i uspostavljanja pravnog poretka koji je narušen; 5) počinitelj je morao biti uračunljiv i kriv; 6) individualizacija je teško usvajana i to više u odnosu na objektivne, a ne subjektivne kriterije.
2. Antropološka škola – prva polovica XIX vijeka Francuski sociolog Gabrijel Tard (1843 – 1904) Knjiga “Uporedni kriminalitet” Prikupljanje statističkih podataka o kriminalitetu i njihovom analizom nastoji ukazati na porast kriminaliteta na što su utjecale pojačane proturiječnosti kapitalističkog društva. Osnovne metode su promatranje i eksperiment pri čemu je osnovna pažnja usmjerena prema počinitelju k. d. i shvatanje da se osnovni uzroci nalaze u samom počinitelju odnosno njegovoj konstituciji što znači da su oni endogene prirode.Tu tezu razrađuje i liječnik Čezare Lombrozo (1836-1909) specijalist za sudsku medicinu koji je svojom knjigom “Čovjek zločinac” iz 1876. g. utemeljio tzv. antropološku školu u nauci krivičnog prava.Provodi antroploška mjerenja nad osuđenicima u zatvoru u Torinu i zaključuje da su to osobe sa velikim brojem anomalija (fizičkih i psihičkih) koje su takve po svojoj prirodi (species generis humani) i da ne mogu drugačije biti. Njegova zasluga je u tome što je skrenuo pažnju na počinitelja k. d. i usmjerio buduća istraživanja u tom pravcu uslijed čega se razvija kriminologija kao samostalna naučna disciplina.
3. Pozitivna škola-Italijanska pozitivna škola krivičkog prava – Enriko Feri (1856 – 1928.) “Kriminalna sociologija” – 1881. Rafaele Garofalo 1852 – 1924. “Kriminologija” – 1885. Enriko Feri smatra da u genezi zločina postoje 3 faktora: individualni vezani za ličnost (organska konstitucija, anomalije inteligencije, rasa, dob, spol itd.); fizički (godišnje doba, klimatski uvjeti, temperatura, tlo itd.) i , socijalni (društveni odnosi, organizacija pravosuđa, religija, obrazovni sistem, obitelj itd). Feri odbacuje slobodu volje, a time i moralnu odgovornost i zagovara zakonsku ili socijalnu odgovornost. Odbacuje kaznu, te predlaže sankcije koje bi trebale biti prilagođene ličnosti delinkventa (mjere društvene odbrane od opasnosti delinkventa). Svi se delinkventi dijele u dvije kategorije: na krivce iz endogenih ili unutrašnjih razloga i krivce iz vanjskih ili egzogenih razloga, a posebno socioloških. Dalje ih dijeli u pet kategorija (tzv. pentagon): rođene, duševno bolesne, iz strasti, iz navike i slučajne. Za pojedine tipove delinkvenata predviđa i pojedine mjere društvene odbrane. Garofalo u centar pažnje stavlja ličnost počinitelja k. d., daje prednost specijalnoj prevenciji u odnosu na generalnu, a kao kriterij za određivanje kazne treba biti opasnost počinitelja, a ne težina k. djela. Poznata je njegova teorija o prirodnom zločinu pod kojim podrazumijeva zločine kojima se vrijeđa osjećaj samilosti i osjećaj poštenja dok sve ostale zločine smatra proizvoljnim tvorevinama zakonodavca.Osnovne ideje ove škole: 1) sloboda volje (indeterminizam) ne postoji, 2) delinkventi su u osnovi abnormalna bića 3) psihičke anomalije često su praćene fizičkim anomalijama, 4) svako pojedino k. d. rezultat je 3 vrste faktora (individualni, fizički i socijalni), 5) uslijed različitosti faktora koji dovode do kriminaliteta delinkventi se svrstavaju u više tipova: rođeni, duševno bolesni, iz navike, iz strasti i slučajni; 6) od tipa delinkventa i njegove opasnosti ovisi mjera društvene odbrane; 7) sankcije su apsolutno ili relativno neodređene, traju dok traje opasnost delinkventa.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.