SEMINARSKI RAD
Tema: Najveći trgovinski partneri Crne Gore – prikaz i analiza promjena u posljednjim
godinama
Uvod
Mnogi gradovi i zemlje su kroz istoriju doživljavali uspon i samostalnost upravo zahvaljujući
trgovini.Međunarodna trgovina ima ogroman značaj za razvoj jedne zemlje,poboljšanje
životnog standarda i ekonomskih parametara.Ona predstavlja razmjenu dobara i usluga među
rezidentima zemalja koje su priznate,imaju svoje granice i teritoriju .U većini zemalja stvara
značajan dio BDP-a.Iako se međunarodna trgovina obavljala tokom većeg dijela istorije
čovječanstva,ona je danas na najvećem nivou.Ova činjenica ponajviše je posljedica
globalizacije koja se dešava.,,Pojam globalizacija odnosi se na rastuću integraciju privreda
čitavog svijeta,kako putem trgovinskih i finansijskih tokova tako i kretanjem ljudi i ideja''.
1
Ona
je neizbježna a koliko neka država bude konkurentna, toliko će i uspjeti da odgovori na izazove
globalizacije.Najveću cijenu,svakako će platiti zemlje u razvoju koje nijesu u stanju da se
takmiče sa najvećim svjetskim ekonomijama.
Ovim radom će se pokušati donekle prikazati kako Crna Gora,kao zemlja u razvoju ,,pliva“ u
moru globalizacije, kolika je međuzavisnost sa ostalim zemljama na međunarodnom tržištu;
koje su to zemlje čije proizvode konzumiramo ili posjedujemo; koje su to zemlje koje kupuju
naše proizvode?
Međunarodna trgovina važna je iz razloga što povećava sami bruto drušveni dohodak i
ekonomski rast.Zato je bitno posvetiti veliku pažnju ovom segmentu ekonomije i činiti sve u
pravcu povećanja parametara u trgovinskom bilansu.
Nakon što u radu bude ukratko predstavljeno kojim to trgovinskim organizacijama pripada Crna
Gora,koje su prednosti članstva u istim i kakav efekat imaju za ukupni napredak,u razradi teme
fokus će biti sa kim Crna Gora najviše razmjenjuje i koliko je to u brojkama.Prikaz i analiza
obuhvata period od 2013. godine do danas,uključujući i 2005. godinu kako bismo lakše
uporedili današnju situaciju sa periodom kada Crna Gora nije bila članica niti jedne trgovinske
organizacije i kada je još uvijek bila u zajedničkom sastavu sa Republikom Srbijom.
1
Dominik Salvatore – Međunarodna ekonomija, IX izdanje / strana 14.
Razmjena roba i usluga dio je tekućeg računa platnog bilansa,koji još obuhvata faktorske
dohotke i transfere.U ovom radu pažnja će biti posvećena robnoj razmjeni kao jednom od
podračuna tekućeg računa.
Napomena: Podaci koji su korišćeni u sledećim prikazima preuzeti su iz najaktuelnijih
publikacija,i za neke godine postoji velika razlika sa preliminarnim podacima koji se objavljuju
na kraju godine
2005. godina
Prema podacima Zavoda za statistiku (Monstat), Crna Gora je 2005. godine ostvarila robnu
razmjenu sa inostranstvom u iznosu od 1.412,149 miliona eura,od čega je izvoz predstavljao
369,321 miliona eura a uvoz 1.042,828 miliona eura.
Najveći trgovinski partneri u
izvozu bile su sledeće zemlje:
Srbija sa 36% učešća (132,527
miliona eura); Italija sa 32%
učešća (116,875 miliona eura);
Grčka sa 10% učešća (38,104
miliona eura); Slovenija sa 6%
učešća (22,010 miliona eura);
Hrvatska sa 2% učešća (5,904
miliona eura).
Najveći trgovinski partneri u
uvozu bili su: Srbija 28%
(201,403 miliona eura); Italija
9% (96,991 miliona eura);
Grčka 5% (53,318 miliona
eura); Slovenija 4% (44,929
miliona eura); Hrvatska 4%
(39,521 miliona eura).
36%
32%
10%
6%
2%
15%
IZVOZ 2005.
Srbija
Italija
Grčka
Slovenija
Hrvatska
Ostalo
