Odlomak

Nastanak i razvoj makrekonomskih istraživanja vezuje se za područje nezaposlenosti, koje do izbijanja Velike ekonomske krize (1929 – 1933.) nije privlačilo značajniju pažnju ekonomske teorije i prakse ekonomske politike. Sa pojavom Kejnza, problem nezaposlenosti (nastanak, obeležja, uzroci i posledice) dolazi u prvi plan. U svom kapitalnom delu „Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca“, objavljenom 1936. godine, Kejnz pomera centar svojih istraživanja sa cikličnih kretanja privrede na problem nezaposlenosti, koju smatra trajnom i zakonitom karakteristikom savremenog kapitalističkog društva.

1. STOPE NEZAPOSLENOSTI

Stopa nezaposlenosti predstavlja udeo nezaposlenih lica u ukupnom fondu radne snage, koji čine zaposlena i nezaposlena lica. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO: Global Employment Trends, januar 2007), krajem 2006. godine u svetu je bilo evidentirano 195,2 miliona nezaposlenih lica,
Što daje stopu nezaposlenosti na globalnom nivou od 6,3%. S obzirom da se globalna stopa nezaposlenosti unatrag nekoliko godina nalazi na približno istom nivou, nameće se zaključak da oporavak svetske privrede, nakon relativnog usporavanja u periodu 2001-2003, nije rezultirao smanjenjem ukupne nezaposlenosti. Pored apsolutnog nivoa nezaposlenosti, posebno zabrinjava činjenica da je u 2006. godini 1,37 milijardi zaposlenih ostvarilo dohodak niži od $2 po danu, što se smatra apsolutnom granicom siromaštva. Kao što se vidi iz tabele koja sledi, u periodu 19932003. godine, došlo je do rasta globalne stope nezaposlenosti, i to najviše u Jugoistočnoj Aziji i zemljama u tranziciji (čak i pored apsolutnog smanjivanja kontingenta radne snage u tranzicionim privredama), dok je u razvijenim, industrijalizovanim zemljama stopa nezaposlenosti opala u istom periodu. Relativno najniža stopa nezaposlenosti zabeležena je u regionu Istočne Azije, gde je evidentiran i najbrži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U savremenim tržišnim privredama stopa nezaposlenosti se kreće između 2 – 4% (npr. Luksemburg, Holandija) pa do 19,5% (Poljska), dok je u EU15 stopa nezaposlenosti u 2002. godini iznosila 7,7%, a oko 5% u SAD, pri čemu se bitno razlikuje udeo tzv. dugotrajne nezaposlenosti (bez posla duže od 12 meseci) u ukupnoj nezaposlenosti. Na primer u SAD 2004. godine ova ketegorija ima udeo od 12,7%, u EU15 42,4%, dok je u Češkoj udeo dugotrajne nezaposlenosti u ukupnoj nezaposlenosti preko 50%. Skoro identični trendovi i strukture su prisutni u različitim delovima globalnog tržišta rada. Među nezaposlenim licima domoniraju mlade osobe, pripadnici etničkih manjina i lica sa nižim stepenom obrazovanja, uz veće učešće nezaposlenih žena. Stopa nezaposlenosti značajno je povezana sa stopom rasta ukupnog realnog proizvoda (outputa) zemlje, i to obrnuto (ne)proporcijalno: nezaposlenost pada kada realni output raste brže od ukupnog potencijalnog proizvoda u zemlji i obrnuto, nezaposlenost raste kada stvarno proizvedeni output pada sporije od ukupnog proizvoda koji je moguće realizovati na nivou privrede kao celine. Ova kretanja imaju inverzni karakter, ali ne istog stepena: potrebno je, na primer, da realni proizvod poraste za više od 1%, da bi se nezaposlenost smanjila za 1%.

Razloge za ovako različita kretanja treba potražiti u:
• metodologiji evidentiranja nezaposlenosti (npr. ukupan broj nezaposlenih ne uključuje lica koja ne traže posao jer smatraju da ne mogu da ga nađu, zatim zaposlene koji rade sa pola radnog vremena, itd.),
• načinu reagovanja preduzeća na privredni oporavak – nakon recesije preduzeća ne zapošljavaju dodatne radnike već postojeći zaposleni ostvaruju veći broj časova rada,
• specifičnostima pojedinih delatnosti – uvećanje proizvodnje realizuje se na osnovu pripremno-tehničkih poslova obavljenih u prethodnom periodu (npr. dizajn proizvoda), pa nema potrebe za novim radnicima.
Sa teorijskog aspekta, klasifikacija nezaposlenosti obuhvata sledeće vrste:
1. Fikciona nezaposlenost – nastaje usled kratkoročnih promena na tržištu rada, usled na primer potrage za bolje plaćenim ili drugačijim poslom, a sagledavanje poslovnih prilika i prikupljanje informacija traje izvesno vreme.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari