Univerzitet u Tuzli
Ekonomski fakultet

Seminarski rad iz 

RAZVOJA EKONOMSKE MISLI

Tema: 

Nobelovci od 1980. - 1990.

Mentor                                                                                                 Studenti:
Dr. sc. Zijad Džafić, vanr. prof                                                      Mujčinović Nedret I-3215/13

Tuzla, novembar, 2014. godine

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU................................................................4

1.1.

Historija nagrade..........................................................................................................4

1.2.

Nobelova Obitelj Se Distancira Od Nagrade Za Ekonomiju.......................................5

1.3.

Najstariji Nobelovac.....................................................................................................6

2. NOBELOVCI OD 1980. - 1990. Godine..........................................................................7

2.1.

James Tobin..................................................................................................................7

2.1.2.

Zalaganja Jamesa T. u ekonomiji..........................................................................7

2.2.

Joshep George Stigler...................................................................................................8

2.2.1.

Zalaganje George Stigler...................................................................................... 8

2.2.2.

Djela Stiglera G. J................................................................................................. 9

2.3.

Gearard Debereu.......................................................................................................... 9

2.3.1.

Životna priča Gearard D....................................................................................... 9

2.3.2.

Zalaganje Gerarda D........................................................................................... 10

2.4.

Richard Stone............................................................................................................. 10

2.4.1.

Biografija Richarda S..........................................................................................10

2.4.2.

Zalaganja u ekonomiji Richarda S......................................................................11

2.5.

Franco Modigliani...................................................................................................... 11

2.5.1.

Biografija Franka M............................................................................................11

2.5.2.

Zalaganja u ekonomiji Franka M........................................................................12

2.6.

James Buchanan......................................................................................................... 12

2.6.1.

Biografija Jamesa B............................................................................................12

2.6.2.

Doprinos Jamesa B. u ekonomiji............................................................................13

2.7.

Robert M. Solow........................................................................................................14

2.7.1.

Biografija Roberta M. S......................................................................................14

2.7.2.

Doprinos Roberta M.S........................................................................................15

2.8.

Maurice Allais............................................................................................................ 15

2.8.1.

Biografija Maurice Allaisa..................................................................................15

2.8.2.

Doprinos u ekonomiji Maurica A.......................................................................16

2.9.

Trygve Haavelmo.......................................................................................................16

2.9.1.

Biografija Trygve H............................................................................................17

2.9.2.

Doprinosi u ekonomiji........................................................................................ 17

ZAKLJUČAK......................................................................................................................... 18

LITERATURA......................................................................................................................... 19

background image

1. NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU

Puno ime nagrade glasi

 

Nagrada Švedske banke za Ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda 

Nobela,

 

na   švedskom

 

Sveriges   Riksbanks   pris   i   ekonomisk   vetenskap   till   Alfred   Nobels 

minne

 

(tako da je ime pod kojim je obično spominjemo "Nobelova nagrada

 

za ekonomiju" 

formalno   pogrešno,   jer   niti   se   isplaćuje   iz   Nobelove   zaklade,   niti   ju   je   Alfred   Nobel 
predvidio). Nagradu je ustanovila Švedska banka na svoju 300-stotu obljetnicu

 

1969. godine.

Simbol   Nobelove   nagrade   Nobelove   se   nagrade   (švedski:   Nobelpriset)   dodjeljuju   svake 
godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. 

Slika broj 1

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomijeu 1980. - 1990. godina

To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. 
Pri   samom   spomenu   Nobelove   nagrade   u   glavi   većine   ljudi   se   stvara   slika   univerzalnih 
genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

1.1.

Historija nagrade

Nobelova   nagrada   nosi   ime   po   Alfredu   Nobelu,   švedskom   industrijalistu   i   izumitelju 
dinamita. On je 27. novembra 1895. u švedsko–norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o 
osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. 

Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – 
dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim 
sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu. 

Prva   svečanost   dodjele   Nobelovih   nagrada   za   književnost,   fiziku,   hemiju   i   medicinu   je 
održana na Kraljevskoj muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine 
nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.

Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je 
dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske. 

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra – 
dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu 
objavljuju već u oktobru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom 
Akademijom. 

Po   svojoj   prirodi,   Nobelova   je   nagrada   financijski   utemeljena.   Iznos   je   nešto   veći   od   1 
milijuna eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim 
financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. 

No, realnost je nešto drugačija. Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primitku već bili u 
mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. 

Kategorije Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

Nobelova nagrada za ekonomiju (Od 1969.) 

Nobelova nagrada za fiziku 

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 

Nobelova nagrada za hemiju 

Nobelova nagrada za književnost 

Nobelova nagrada za mir.

1.2.

Nobelova obitelj se distancira od nagrade za ekonomiju 

11.oktobra je Peter Nobel, odvjetnik i potomak Alfreda Nobela, objavio izjavu u kojoj se 
Nobelova   obitelj   distancira   od   takozvane   Nobelove   Nagrade   Za   Ekonomiju.   Nagradu   za 
ekonomiju u spomen na Alfreda Nobela treba kritizirati iz dva razloga. 

Prvo,   to   je   obmanjujuća   upotreba   institucije   Nobelova   Nagrada   i   svega   onoga   što   ona 
predstavlja. Drugo, dodjela nagrade za ekonomiju je pristrana, u smislu da se nagrađuju samo 
Zapadna ekonomska istraživanja i teorije.

Oporuka Alfreda Nobela nije nepromišljeno i brzopleto napravljeno djelo. Također, pisma 
Alfreda Nobela ukazuju na to da nije volio ekonomiste. Prijedlog središnje banke Riksbank o 
nagradi "u spomen na Alfreda Nobela" je raspravljan u Nobelovoj Zakladi 26.aprila 1968. 
godine. Profesor Sten Friberg, rektor s Instituta Karolinska, usprotivio se toj ideji. 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti