Odlomak

1.UVOD

Termin NOVAC (MONEY)- potekao je od reči MONETA, koja je u početku označavala samo kovani novac, koji se izrađivao u Rimskom hramu boginje JUNONE MONETE. Osnovne funkcije novca su funkcije sredstva razmene i mere vrednosti, a funkcije sredstva plaćanja, blaga i svetskog novca su njegove sekundarne funkcije- koje su izvedene iz osnovnih. Jedna od najvažnijih osobina je kupovna moć- novcem se mogu kupovati druge stvari- od roba do usluga. Ni kupovna snaga nije suština novca, jer i druge stvari imaju kupovnu moć. Specifičnost novca je u tome što, u odnosu na druge stvari, novac najbolje ostvaruje kupovnu moć, jer on poseduje OPŠTU kupovnu moć, na čemu se i zasniva njegova funkcija blaga.
Novac je bilo šta, materijalnog i nematerijalnog oblika, što je OPŠTE PRIHVAĆENO u zamenu za sve ostale robe i usluge, tj.kao protivvrednost za bilo koju transakciju.

BANKA je poslovna organizacija koja nudi finansijske usluge za profit. Tradicionalne usluge banke uključuju primanje depozita novca, davanje novca iz depozita, procesovanje novčanih transakcija i usluge kreditiranja. Mnoge banke nude podršku finansijsih usluga preduzećima, industrijskim i drugim vrstama kompanija i korporacija, u cilju uvećavanja profita; npr. kreditiranje, paketi osiguranja, razna finansijska ulaganja, podršku u razmeni tržišnih dobara.
Prva moderna banka, Banka Svetog Đorđa (Banco di San Giorgio) je osnovana početkom 15. Veka u Đenovi u Italiji.

BANKARSTVO je sistem poslovanja, u čijoj osnovi se nalazi interes. Najvažniji posao banke kao osnovnog subjekta u sistemu bankarstva je interes na zajam – što znači da banka daje novac na zajam na određeno vreme a nakon isteka tog perioda dobija novac nazad uz uvećanu vrednost-kamatu ili interes.

2.NASTANAK I RAZVOJ NOVCA

Pre nego što je novac nastao, postojala je trampa. Prvi ljudi razvili su oblike proto- novca.
Umesto novca korišćene su razne stvari u različitim krajevima sveta. Asteci su koristili kakao zrnca. Norvežani su nekada koristili puter. Rani američki doseljenici koristili su list duvana i životinjsku kožu. Građani Paragvaja koristili su puževe, dok su rimski vojnici plaćali ’’salarium’’ soli. Na ostrvu Nauru koristili su pacove. Robovi su se tretirali takođe kao novac širom sveta. Početkom praistorije ljudi su postepeno počeli da razmenjuju stvari koje nisu imale nikakvu suštinsku vrednost, ali su imale dogovorene ili simboličke vrednosti. Primer za to je ’’cowrie’’ školjka. Ove školjke mogu da se nađu na ostrvu u blizini Indije. Kao valuta koristile su se u Kini, Indiji, Tajlandu i Zapadnoj Africi. Druga simbolička valuta koja se koristila u Severnoj i Južnoj Americi su ’’wampum’’ – nanizane školjke. Ova valuta korišćena je u nekoliko ranih američkih kolonija i država. Fabrika koja je proizvodila ove neobične proizvode od školjki, radila je do 1859.

Stari Egipćan razvili su sistem plaćanja teškim plemenitim metalima, kao što je srebro. Kovanice su najraniji novac koji je nastao u 7. veku pre nove ere u Kraljevini Lidija (današnjoj Turskoj). Koristili su teške komade metala, sa ugraviranim slikama koje su potvrđivale njihovu težinu. Oblik nije bio bitan. Pečat koji se nalazio na kovanicama identifikovao je osobu koja bi garantovala za težinu kovanice. Upotreba kovanica se ubrzo raširila svetom, od Libije preko Afrike i Evrope. U 6. veku pre nove ere Grci su takođe pravili kovanice i s obzirom na to da su bili strastveni trgovci širom Mediterana, proširila se upotreba kovanica u velikoj meri. Aleksandar Veliki je kovao i održavao velike zalihe srebrnog novca. Izvori procenjuju, da je na vrhuncu svog carstva Aleksandar isplaćivao hiljade kilograma srebrnih kovanica svaki dan.

Najraniji kineski novčići pravljeni su od bronze, u obliku alata i ’’cowrie’’ školjke. Najraniji papirni novac izmišljen je u Kini, tokom 10. veka. Ghengis Khan imao je značajnu ulogu u širenju papirnog novca kao valute. Zaplenio je svo srebro i zlato, vraćajući papirni novac kao zamenu.
Papirni novac stigao je u Evropu mnogo kasnije pre svega zato što u Evropi nije bilo papira. Kada je papir postao dostupan, ljudi su počeli da napuštaju svoje teške kovanice.
Početkom 11. veka vlada Evrope preuzela je ideju od lokalnih trgovaca i počela štampanje papirnog novca koji je postao zvanična valuta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari