Odlomak

UVOD:

Postoje različita teorijska shvatanja novca. U literaturi  su zabeležena mnoga nastojanja da se naučno objasni nastanak novca i njegova priroda, te se istovremeno utvrdi njegova uloga u funkcionisanju robno – novčane privrede. Tako su nastala različita shvatanja novca, a kasnije su se uspostavile različite teorije. U tom smislu najčešće se koristi sistematizacija prema kojoj postoje:
    Teorija konvencije
Smatra se da je teorijska konvencija najstarije shvatanje novca. Suština ovog shvatanja je da je novac, jednostavno, dogovorom uspostavljen kao sredstvo razmene. Njegova vrednost se, navodno, zasniva na zapovesti i autoritetu države. Ovo mišljenje je jako dugo bilo dominantno (ceo Srednji vek). Mada se kasnije zadržalo, kod mnogih teoretičara, mišljenje da plemeniti metali mogu vršiti funkciju novca zahvaljujući sporazumu među ljudima.
    Robna teorija novca
Teoretičari klasične poslovne ekonomije (A. Smit i D. Rikardo) bavili su se temom robne teorije novca. Prema tome shvatanju, novac predstavlja materijalno dobro (što važi za plemenite metale) koje podležu zakonu vrednosti, a banknote se prihvataju kao novac ukoliko važe kao predstavnici metalnog novca. Pod uticajem klasičnih teoretičara Marks je takođe prihvatio robnu teoriju novca čiju je veličinu vrednosti i objašnjavao – kao i vrednost svake druge robe, društveno – potrebnim radnim vremenom za proizvodnju novčanog materijala. Specifično je za pristalice subjektivne teorije vrednosti (Manger, Jevons; Valras) da su i oni plemenite materijale prihvatili kao novac, ali su vrednost novca objašnjavali njegovom korisnošću. Zbog specifičnosti ovog shvatanja ono se označava kao metalistička varijanta robne teorije novca, u smislu da postojanje novca isključivo svode na određene vrste materijala (najčešće zlata) iako se njegova suština ne objašnjava uvek na isti način.

    Funkcionalna teorija novca
Nasuprot čistoj robnoj teoriji novca i njenoj strogoj metalističkoj varijanti (kada se novac isključivo i strogo veže za određene vrste plemenitih metala), funkcionalna teorija novca suštinu novca vidi u njegovoj funkciji, pa se time objašnjava  njegovim materijalnim obeležjima, nego funkcijama novca koje on vrši u robnom prometu.
    Nominalistička teorija novca
Najzad, prema nominalističkoj teoriji novca, novac predstavlja simbol ili oznaku koja služi sredstvo za oračun. Ovo shvatanje je dobilo specifičnu formu u tzv. državnoj teoriji novca koja pokušava da dokaže kako stvarnu vrednost novca određuje država, te da je novac institut državnog porekla. Polazi se jednostavno od stava da novčanica predstavlja određenu normalnu veličinu koja je nezavisna od njenog materijalnog oblika,  a da njenu kupovnu snagu određuje država.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari