Obrada drveta
Seminarski rad
OBRADA DRVETA
Seminarski rad Tehnološki procesi
Sadržaj
2

Seminarski rad Tehnološki procesi
Uvod
1.1 Osobine drveta
Drvo je zahvalan materijal pre svega zato što se može višestruko koristiti, a rušenje
građevina od drveta se svodi na njihovo rastavljanje. Nosivost drveta je velika, a savremena
tehnologija omogućava pravljenje nekada nezamislivih drvenih nosača od tzv. „lepljenog
lameliranog drveta“, kod koga se tanke daske međusobno spajaju pomoću posebnih lepila pod
presom. Drvo je otporno na razne uticaje i, naizgled paradoksalno, drveni delovi konstrukcije
otporniji su na vatru od čeličnih ekvivalenata.
1.2. Upotreba drveta u građevinarstvu i drugim privrednim granama
Drvo se može koristiti delimično ili potpuno obrađeno. Delimično obrađeno je pogodno
samo za privremene građevine, jer se razne štetočine mogu naseliti u drvene delove građevine
ukoliko sa njih nije odstranjena kora. Obrađeno drvo u obliku greda, talpi, dasaka, stubova ili
oblica koristi se za izradu trajnih konstrukcija. U građevinarstvu se drvo može koristiti za sve
delove zgrade: za zidove (kod brvnara), za stubove, grede itd. U građevinskim konstrukcijama
drvo se deli na dve klase: tvrdo i meko drvo. U prvu klasu spadaju lišćari: hrast, bukva, cer,
granica itd, a u drugu uglavnom četinari: jela, smrča, ariš, bor, ali i topola. Meko drvo je manje
nosivosti, ali je i lakše za obradu i prevoz od tvrdog drveta, te se zbog toga češće koristi. Osim u
građevinarstvu, u kome se koristi i kao konstruktivni, ali i kao završni materijal (lamperija,
parket, brodski pod itd.), drvo se koristi i u industriji nameštaja i u drugim raznim industrijama:
industriji papira, hrane, posuđa, tekstila itd.
4
Seminarski rad Tehnološki procesi
2. Proizvodnja rezanog drveta
Proizvodnja rezanog drveta predstavlja jednu od najstarijih i najvažnijih grana drvne
industrije. Rezanje predstavlja osnovnu operaciju u proizvodnji rezanog drveta a sastoji se u
rastavljanju oblog drveta na više delova prizmatičnog oblika pomoću alata – testere. Testera se
može pokretati ručno ili mehanički, u pilanama se upotrebljavaju testere koje se pokreću
mehanički.
2.1. Vrste rezanog drveta
Sistem klasifikacije rezane građe veoma je složen iz više razloga: rezana građa proizvodi
se iz velikog broja vrsta, dimenzija i kvaliteta pilanskih trupaca; rezana građa upotrebljava se na
različite načine i u različite svrhe; tehnički propisi o preuzimanju rezane građe razvijali su se
empirijski, a običaj i navike na tom području predstavljaju smetnju da se pojednostavi sistem
klasifikacije rezane građe.
Rezana građa četinara i lišćara razvrstava se po kvalitetu na osnovu standarda ili specifikacija,
koje su sastavni deo kupoprodajnih ugovora rezane građe. Rezna građa se može podeliti na
rezanu građu za neposrednu upotrebu i rezana građa za dalju preradu.
2.2. Tehnika struganja
Razlikujemo sledeće postupke rezanja trupaca:
uzdužno rezanje
prizmiranje
četvrtinsko rezanje
Rezanje uzdužno
(Slika 1a) je način rezanja kojim se prirodni oblik trupaca rastavlja paralelnim
uzdužnim rezovima u daske jednake ili različite debljine. Ovo rezanje može biti simetrično i
5

Seminarski rad Tehnološki procesi
plemenite i slepe. Strugani i rezani furniri se upotrebljavaju za oplemenjavanja lica nameštaja, za
oblaganje dvorana, za intarzijske radove i sl.
To su
plemeniti furniri
kojim se iskorišćavaju estetska svojstva drveta: boja, tekstura i sjaj.
debljina ovih furnira iznosi od 0.5. do 1.0 mm, a izuzetno 2.0 mm.
Slepi furniri
, ili unutrašnji ili donji furniri, zovu se furniri koji služe kao podloga plemenitom
furniru. pri upotrebi slepog furnira ne iskorišćavaju se estetska svojstva drveta. Debljina slepog
furnira je uvek veća od debljine plemenitog furnira. Za slepi furnir upotrebljava se lošiji furnir
relativno homogene strukture, i to od topolovine, lipovine, bukovine, javorovine i drugih vrsta.
3.1. Izrada furnira struganjem
Furniri se mogu izrađivati struganjem na furnirskom jarmu ili segmentnoj kružnoj testeri.
Testera je debela oko 0.9 mm, zubi su joj trouglasti, razvrnuti naizmenično na obe strane, na
svaku od 0.25 do 0.30 mm, a mogu rezati u oba smera. Prečnik testere je 2050 mm, broj
okretanja 488 o/min a brzina rezanja 52 m/s.
Pre struganja drvo ne treba omekšavati, pa mu se ne menja boja. Ipak je izrada furnira
struganjem napuštena jer se preko polovine skupog drveta pretvara u strugotinu.
3.2. Izrada furnira rezanjem
Trupci za furnire se razrezuju trakastom testerom ili na horizontalnoj jarmači. Dobijeni
komadi zagreju se, okorevaju, očiste četkama i iz njih se uklone strana tela, npr. komadi kamena
ili metala, a zatim se prerađuju na mašini s furnirskim nožem. Mašina za proizvodnju furnira
rezanjem može biti horizontalna i vertikalna.
Rezni furniri mogu se sušiti prirodno kada su povoljni uslovi, leti, a preko cele godine se mogu
sušiti u sušarama za furnire.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti