Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio poljuba 10. novembar 2015. Prijavi dokument
1. Uvod
Organska proizvodnja je celovit sistem upravljanja proizvodnjom hrane, koji kombinuje najbolju ekološku praksu, visok stepen biološke raznolikosti (biodiverziteta), očuvanje prirodnih resursa, primenu visokih standarda dobrobiti životinja i način proizvodnje u skladu sa očekivanjima potrošača, pri čemu se koriste prirodne supstance i postupci. Organska proizvodnja tako ima dvojnu društvenu ulogu. S jedne strane, obezbeđuje javna dobra koja doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja, a s druge, doprinosi razvoju seoskih područja.
Organska poljoprivreda je specifičan poljoprivredni proizvodni sistem koji predstavlja sistematski i sveobuhvatni pristup održivom preživljavanju, gdje se uzimaju u obzir faktori koji utiču na održivi razvoj i ranjivost na fizičkom, ekonomskom i društveno-kulturnom nivou.
Stoga, organska proizvodnja može značajno doprineti razvoju ruralnih zajednica.
2. Značaj i uloga plodoreda
Značaj plodoreda u organskoj proizvodnji, ogleda se u činjenici da nudi efikasan sistem ratarenja koji se veoma dobro prilagođava postavljenim uslovima sa dugoročnim stabilizovanjem i unapređenjem agroekosistema.
Plodored predstavlja planiranu smenu biljnih vrsta (useva) u prostoru i vremenu. Plodored treba napraviti za najmanje četiri godine.
Plodored je jedan od najstarijih agronomskih zahvata. U konvencionalnoj proizvodnji je u potpunosti zanemaren, dok u organskoj proizvodnji predstavlja obaveznu agrotehničku meru. Primena plodoreda doprinosi sigurnosti i uvećanju prinosa, usklađenosti proizvodnih delatnosti gazdinstva, kao i odnosa pojedinih useva, sistema obrade, đubrenja i drugih agrotehničkih i ekonomskih mera, a istovremeno i očuvanju životne sredine. Pored navedenog, uvođenjem leguminoza u plodored energija se čuva u odnosu na monokulturu kukuruza za 25 do 50% .
Ako se žele uvesti dva ili više plodoreda, površina gazdinstva se deli na željeni broj plodorednih kompleksa. Broj plodorednih polja zavisi od veličine površine, cilja proizvodnje, plodnosti zemljišta, raspoložive mehanizacije i radne snage.
Odabir useva je vezan za orijentaciju gazdinstva, vrednost useva u održavanju plodnosti zemljišta, stvaranju i čuvanju hraniva, kao i sposobnost useva u suzbijanju bolesti, štetočina i korova.
U sistemima organske proizvodnje vrlo važnu ulogu ima sistem više žetvi godišnje, posebno postrna i naknadna setva, setva ozimih međuuseva, poduseva, združenih i useva za zelenišno đubrenje.
Plodoredni plan se ne može gotov preuzeti iz knjiga ili prepisati od komšije, već se mora u potpunosti prilagoditi uslovima svakog pojedinačnog gazdinstva, vrednosti useva za održavanje plodnosti, sposobnosti čuvanja hraniva, mogućnosti suzbijanja korova, bolesti i štetočina, raspoloživosti radnom snagom, kao i mehanizacijom.
Vrste i sorte koje čine plodored su one:
• koje su tražene na tržištu,
• o čijoj proizvodnji proizvođač ima dovoljno znanja i iskustva,
• za čiju proizvodnju postoji raspoloživa oprema,
• za koje se način đubrenja i obrade može prilagoditi tipu zemljišta i ostalim lokalnim agroekološkim uslovima,
• za koje postoji dovoljno radne snage na gazdinstvu,
• čiji se optimalni rokovi setve i berbe uklapaju u optimalan raspored korištenja prirodnih i
ljudskih resursa na gazdinstvu,
• čija se proizvodnja uklapa u raspoloživi budžet, a proizvodnja pri tom, obećava ekonomičnost.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.