Odlomak

1. Uvod
Organska proizvodnja je celovit sistem upravljanja proizvodnjom hrane, koji kombinuje najbolju ekološku praksu, visok stepen biološke raznolikosti (biodiverziteta), očuvanje prirodnih resursa, primenu visokih standarda dobrobiti životinja i način proizvodnje u skladu sa očekivanjima potrošača, pri čemu se koriste prirodne supstance i postupci. Organska proizvodnja tako ima dvojnu društvenu ulogu. S jedne strane, obezbeđuje javna dobra koja doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja, a s druge, doprinosi razvoju seoskih područja.

Organska poljoprivreda je specifičan poljoprivredni proizvodni sistem koji predstavlja sistematski i sveobuhvatni pristup održivom preživljavanju, gdje se uzimaju u obzir faktori koji utiču na održivi razvoj i ranjivost na fizičkom, ekonomskom i društveno-kulturnom nivou.
Stoga, organska proizvodnja može značajno doprineti razvoju ruralnih zajednica.
2. Značaj i uloga plodoreda
Značaj plodoreda u organskoj proizvodnji, ogleda se u činjenici da nudi efikasan sistem ratarenja koji se veoma dobro prilagođava postavljenim uslovima sa dugoročnim stabilizovanjem i unapređenjem agroekosistema.

Plodored predstavlja planiranu smenu biljnih vrsta (useva) u prostoru i vremenu. Plodored treba napraviti za najmanje četiri godine.

Plodored je jedan od najstarijih agronomskih zahvata. U konvencionalnoj proizvodnji je u potpunosti zanemaren, dok u organskoj proizvodnji predstavlja obaveznu agrotehničku meru. Primena plodoreda doprinosi sigurnosti i uvećanju prinosa, usklađenosti proizvodnih delatnosti gazdinstva, kao i odnosa pojedinih useva, sistema obrade, đubrenja i drugih agrotehničkih i ekonomskih mera, a istovremeno i očuvanju životne sredine. Pored navedenog, uvođenjem leguminoza u plodored energija se čuva u odnosu na monokulturu kukuruza za 25 do 50% .

Ako se žele uvesti dva ili više plodoreda, površina gazdinstva se deli na željeni broj plodorednih kompleksa. Broj plodorednih polja zavisi od veličine površine, cilja proizvodnje, plodnosti zemljišta, raspoložive mehanizacije i radne snage.

Odabir useva je vezan za orijentaciju gazdinstva, vrednost useva u održavanju plodnosti zemljišta, stvaranju i čuvanju hraniva, kao i sposobnost useva u suzbijanju bolesti, štetočina i korova.

U sistemima organske proizvodnje vrlo važnu ulogu ima sistem više žetvi godišnje, posebno postrna i naknadna setva, setva ozimih međuuseva, poduseva, združenih i useva za zelenišno đubrenje.

Plodoredni plan se ne može gotov preuzeti iz knjiga ili prepisati od komšije, već se mora u potpunosti prilagoditi uslovima svakog pojedinačnog gazdinstva, vrednosti useva za održavanje plodnosti, sposobnosti čuvanja hraniva, mogućnosti suzbijanja korova, bolesti i štetočina, raspoloživosti radnom snagom, kao i mehanizacijom.

Vrste i sorte koje čine plodored su one:

• koje su tražene na tržištu,
• o čijoj proizvodnji proizvođač ima dovoljno znanja i iskustva,
• za čiju proizvodnju postoji raspoloživa oprema,
• za koje se način đubrenja i obrade može prilagoditi tipu zemljišta i ostalim lokalnim agroekološkim uslovima,
• za koje postoji dovoljno radne snage na gazdinstvu,
• čiji se optimalni rokovi setve i berbe uklapaju u optimalan raspored korištenja prirodnih i
ljudskih resursa na gazdinstvu,
• čija se proizvodnja uklapa u raspoloživi budžet, a proizvodnja pri tom, obećava ekonomičnost.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari