Odlomak

POJAM RITUALA

Pojam ritual: višeznačno se rabi, kako u svakodnevnom govoru tako i u znanstvenim analizama. Najčešće se povezuje sa narodnim običajima, primitivnim zajednicama i predgrađanskim društvima. Svijet i čovjek se tumače u mitskom svjetonazoru kroz priču i u suprostavljenim pojmovima (život-smrt,svjetlo-tama..) te cikličko poimanje vremena koje se ponavlja(dan, godina.) mišljenje da je ritual stvar prošlosti koji je preživio ali svjedno da je oblik društvenog djelovanja čiji smisao danas ne prekoračuje granice folklora ili muzejske vitrine. Povezan je sa religijom, ali širi se i na druga područja. Pa se danas često spominje i „svjetovni ritual“.
Suvremeni ritual-živi model društvene prakse modernog i postmodernog društva. Situacija u društvenim znanostima koje se bave ritualima je zamšrena i na pojmovnoj razini analize. Ritual i obred se koriste kao sinonimi a tu je i pojam ceremonijal. Obred se razumijeva kao svečani religijski čin (iako ima ritualne značajke, ne iscrpljuje ih).

 

 

Hrvatski etnolozi:
Govoreći o nekim općim ulogama koje ceremonijali igraju u društvenoj grupi M. Povrzanović kaže: izražavanje, održavanje i prenošenje elemetna vrijednosnog i osjećajnog sustava, te njihovo očuvanje od sumnji i suprostavljanja, intenziviranje solidarnosti među sudionicima ceremonije. Osim pomoći pojedinca kod promjene statusa, iskazivanje poštovanjaa koje doprinosi održavanju društvenog sistema, autorica navodi ceremonije intenziviranja koja pojčavaju solidarnost u kriznim situacijama, u literaturi je to poznati kao ritual prijelaza.

 

O. Supek- daje pregled razvitka i mijenjaje pojma običaj u angloameričkoj antropologiji. Ona naglašava kako Taylor uvodi pojma ponašanja namjesto pojma običaja i na taj način u središte analize stvalja dinamiku kulturnih promjena. Tretiranje običaja kao izdvojen fenomen koji je izoliran od društvenog i ekonomskog i političkog konteksta bilo je karakateristično za folkloriste u VB. Antropolozi funkcionalističkog pristupa(malinowski) kulturu shvaćaju kao integralnu cijelinu u kojoj su svi dijelovi funkcionalni i koja je rezulta određenog tipa i ljudske integracije. Nema mjestuobičaja koji bi bio nefunkcionalan i koji bi pripadao nekom prošlom vremenu. Kultura je organska i funkcionalna i ne može sadržavati okamenjenje fragmente nekih prošlih vremena. R. Firth- cilj socijalne antr. je komparativna analiza ljudskog ponašsanja u različitim kontekstima i društvima. Kaže da je nemoguće utvrditi neke fiksne univerzalne kategorije ponašanja. Običaj se za njega gubi kao analitička kategorija. Antropolozi se zanimaju za ritual kao određenu formaliziranu i simboliziranu vrstu ljudskog ponašanja čija je funkcija kontroliranje ljudskih problema a njene obrasce proučavamo.

  • Socijalna antr-socijalna interakcija i struktura, vidljivo ponašanje ljudi.
  • Kulturna antr.- zanima se za jezik, rituale, mitove, umjetnost, kultura kao mentalna kategorija.
  • imbolička antr.- najčešći predmet istraživanja je rutual.

C. Geertz- uvodi pojam ključnih simbola: to su simbolički sustavu 8religija, pogled na svijet, ritual, etos) pomoću kojih ljudi izražavaju osnovne, integrativne principe svoje kulture.
Fink- društvo kroz kult čuva sjećanja na odnos prema svijetu i prema smislu života i to u kolektivnoj komunikaciji. Kroz ritualna ponašanja čovjek se odnosi prema sebi ali čineći to više kao skupina koja kroz čin kultne igre potrvđuje svjetonazor.
Rithman-Auguštin: smatra da običaji a posebno njihov ceremonijalni dio nisu postojani i nepromjenjivi već da ovise o odnosima između društvenih grupa i o interakcijama i da je zato u stvarnom ćivotu teško povući granice izmešu običaja i obreda/rituala.

  • Ritualni čin uvijek je naslonjen na mitski predložak. Razumijevanje mitskog mišljenja je ključ za analizu ritualnog ponašanja. Prisutno u arhaičnim društvima, u najelementarnijih oblicima ljudske zajednice. Iako, su oboje preživjeli u modernom društvu.
  • Mitsko mišljenje- možemo odrediti kao predpozitivno mišljenje koje nije utemeljeno na logičkim zakonima. Mit nema obveza sprema racionalnosti. Kalanj smatra da je mit aktualiziran u modrnom društvu kao svojevrsni revanš pobjedonosnom prosvjetiteljskom racionalizmu.
  • Odgonetavajući smisao mita, Belaj ga traži u povezanosti sa ritualom. Mit je logička i strukturirana usustavljena predaja kojem se objašnjava ustrojstvo svijeta i čovjekov položaj u njemu.

Mit i ritual čine cjelinu. Mit je sveti tekst koji se pripovijeda uz obrede i ona se neodvojivo povezuje i realizira s obrednim tj..ritualnim događajima. On zadržava mit u stalnoj povezanosti sa stvarnošću i sa drustvenim kontekstom u kojem se događa. Cikličnost vremena i kružnost prostora održava ishodišnu shemu mitskog svjetonazora- prikazuje opći ritam pomavljanja sukoba u prostoru i vremenu. On razlikuje obredni čin od obreda kao cjeline, a tri elementa na kojima počiva obred kao cjelina otkriva nam i njegov razlog postojanja i funkcija. : 1. Misao o katastrofičnosti (napetost,suprotnost) i težnja(zadatak) da prevlada. 2. Obredni čin s kojim se taj zadatka postiže. 3. Tekst koji prati sam obredni čin- instrument pomoću kojega možemo doseći obnavljanje ili očuvanje principa kozmičkog reda.

  • Glavna funkcija obreda je da jamči opstojnost u kriznim trenutcima do kojeg dolazi u trenucima prelaza (iz sela u grad itd).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Naučni radovi

Više u Ostalo

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese