Diplomski rad

TRGOVINA LJUDIMA I 

KRIJUMČARENJE LJUDI

Mentor:                                                                                Studentkinja:

Prof. dr Miloš Marković

                                      Nada Goranović

   

Sokolac, 2022.godina 

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................... 3
1. TRGOVINA LJUDIMA KAO KRIVIČNO DJELO..............................................................4
2. NEDOZVOLJEN PRELAZAK DRŽAVNE GRANICE I KRIJUMČARENJE LJUDI KAO 
KRIVIČNO DJELO…………………………………………………………………………....7

3. OSNOVNI OBLICI TRGOVINE LJUDIMA........................................................................8

3.1   Klasifikacija   vidova   i   oblika   trgovine   ljudima   prema   stepenu   njihove   društvene 
opasnosti..................................................................................................................................8
3.2   Klasifikacija   vidova   i   oblika   trgovine   ljudima   prema   geografskom   nivou   njihove
 
realizacije................................................................................................................................ 9
3.3 Klasifikacija vidova i oblika trgovine ljudima prema biofiziološkim karakteristikama
 
žrtve.......................................................................................................................................10
3.4 Klasifikacija vidova trgovine ljudima shodno odnosu žrtve prema položaju u kojem se
 
nalazi.....................................................................................................................................11
3.5 Klasifikacija vidova i oblika trgovine ljudima prema vidovima i oblicima eksploatacije
 
žrtava..................................................................................................................................... 13

4. FAZE TRGOVINE LJUDIMA.............................................................................................14

4.1 Faza vrbovanja žrtava......................................................................................................14
4.2 Faza transporta žrtava......................................................................................................14
4.3 Faza eksploatacije žrtava.................................................................................................15

5. ŠTOKHOLMSKI SINDROM……………………………………………………………19

6. RAZLIKE IZMEĐU KRIJUMČARENJA LJUDI I TRGOVINE LJUDI………………..20

4. INSTITUCIONALNI OKVIR I MEHANIZNI BORBE PROTIV TRGOVINE LJUDIMA 
U CRNOJ GORI....................................................................................................................... 21
5. POLICIJSKE MJERE I RADNJE........................................................................................22

5.1 Modeli krivičnih istraga u otkrivanju i dokazivanju krivičnih djela...............................24
5.2 Istražni metodi pogodni za istraživanje krivičnih djela trgovine ljudima.......................25
5.3 Potencijalni dokazi o izvršenju krivičnog djela trgovine ljudima i krivici izvršioca......29

ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 30
6. ISTRAŽIVANJE...................................................................................................................31
LITERATURA......................................................................................................................... 32

background image

1. TRGOVINA LJUDIMA KAO KRIVIČNO DJELO

Zakonsko određenje krivičnog djela Trogovina ljudima (čl.444 kzvg) glasi

1

1) Ko   silom   ili   prijetnjom,   dovođenjem   u   zabludu   ili   održavanjem   u   zabludi, 

zloupotrebom   ovlašćenja,   povjerenja,   odnosa   zavisnosti,   teških   prilika   drugog, 
zadržavanjem ličnih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, radi 
dobijanja saglasnosti od lica koje ima kontrolu nad drugim licem: vrbuje, prevozi, 
prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili drži drugo lice, a u 
cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, dovođenja u položaj sluge, ropstva 
ili   ropstvu   sličan   odnos,   vršenja   kriminalne   djelatnosti,   prostitucije   ili   druge   vrste 
seksualne   eksploatacije,   prosjačenja,   upotrebe   u   pornografske   svrhe,   sklapanja 
nedozvoljenog braka, radi oduzimanja dijela tijela za presađivanje ili radi korišćenja u 
oružanim sukobima, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. 

2) Smatra se da je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema maloljetnom licu i kada 

učinilac nije upotrijebio silu, prijetnju ili neki drugi od navedenih načina izvršenja. 

3) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema maloljetnom licu ili je djelo iz stava 

1 ovog člana učinjeno od strane službenog lica u obavljanju službene dužnosti ili je sa 
umišljajem   doveden   u   opasnost   život   jednog   ili   više   lica,   učinilac   će   se   kazniti 
zatvorom najmanje tri godine. 

4) Ako je usljed djela iz st. 1 do 3 ovog člana nastupila teška tjelesna povreda nekog lica, 

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. 

5) Ako je usljed djela iz st. 1 i 3 ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će 

se kazniti zatvorom najmanje deset godina. 

6) Ko se bavi vršenjem krivičnog djela iz st. 1 do 3 ovog člana ili je djelo izvršeno na 

organizovan način od strane više lica, kazniće se zatvorom najmanje deset godina.

7) Ko koristi usluge lica za koje zna da je prema njemu učinjeno djelo iz stava 1 ovog 

člana, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. 

8) Ako je djelo iz stava 7 ovog člana učinjeno prema maloljetnom licu, učinilac će se 

kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. 

9) Pristanak žrtve prema kojoj je izvršeno djelo iz st. 1 do 3 ovog člana bez uticaja je na 

postojanje tog krivičnog djela.

1) Među više međunarodnih dokumenata koji regulišu ovu oblast, posebno je važan protokol 
za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudskim bićima, naročito ženama i djecom, 
koji dopunjava Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Službeni 
list SRJ – Međunarodni ugovor, broj 5/01) čiji član 3. je poslužio kao neposredan osnov za 
formulisanje   zakonskog   opisa   ovog   krivičnog   djela.   Odredbe   člana   3.   nisu   najsrećnije 
formulisane i zbog svoje složenosti i djelimične nejasnosti nije ih jednostavno implementirati 
u nacionalno krivično zakonodavstvo. Zato je i zakonski opis krivičnog djela iz člana 444 
dosta složen, i u negativnom smislu atipičan, iako se težilo da se da jasnije i u skladu sa 
krivičnopravnim standardima formuliše ono što je u Protokolu

2

.

2) Radnja izvršenja osnovnog oblika jeste vrbovanje, prevoz, prebacivanje, predaja, prodaja, 
kupovina, posredovanje u prodaji, sakrivanje ili držanje drugog lica i to na jedan od sljedećih 

1

 Krivični zakonik Crne Gore, čl. 444. 

2

 Zoran Stojanović, Komentar Krivičnog zakonika, Misija OSCE u Crnoj Gori, Podgorica, 2010, str. 862. 

načina: silom ili prijetnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom 
ovlašćenja, povjerenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem ličnih isprava 
ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi radi dobijanja saglasnosti od lica koje ima 
kontrolu nad drugim licem. Za postojanje krivičnog djela uvijek je potrebno da se neka od 
radnji   izvršenja   preduzme   na   neki   od   navedenih   načina.   U   stvari,   radnju   i   način   njenog 
preduzimanja treba ovdje posmatrati kao cjelinu. Na primjer, prevoz nekog lica sam po sebi 
ne   znači   ništa   u   smislu   ovog   krivičnog   djela.   Samo   ako   se   to   čini   silom   ili   prijetnjom, 
dovođenjem ili održavanjem u zabludi ili na neki drugi od navedenih način u zakonskom 
opisu, postojaće radnja izvršenja ovog krivičnog djela. Međutim, za postojanje krivičnog djela 
neophodna je i određena usmjerenost te radnje. Radi se o ciljnim djelatnostima, tj. one su 
povezane sa postizanjem određenog cilja u odnosu na lice koje je predmet trgovine, tj. u vezi 
sa pasivnim sujektom. Potrebno je da se te radnje vrše u cilju eksploatacije njegovog rada, 
prinudnog rada, dovođenja u položaj slugem vršenja kriminalne djelatnosti, prostitucije ili 
druge   vrste   seksualne   eksploatacije,   prosjačenja,   upotrebe   u   pornografske   svrhe,   radi 
oduzimanja organa ili dijela tijela za presađivanje ili radi korišćenja u oružanim sukobima. 
Korišćene pojmove kod opisa radnje izvršenja, kao i one kojima se opisuje cilj, treba shvatiti 
na   način   kako   se   ti   pojmovi   koriste   kod   odgovarajućih   krivičnih   djela   u   KZ,   dok   je   za 
razumijevanje   nekih   od   njih   potrebno   imati   u   vidu   i   navedeni   Protokol   u   kome   se   daje 
značenje upotrijebljenih izraza, kao i neke druge međunarodne konvencije relevantne za ovu 
oblast

3

Dovršeno krivično djelo postoji i onda kada nije ostvaren cilj zbog kojeg je preduzeta radnja 
izvršenja na neki od navedenih načina. Međutim, potrebno je da se utvrdi da je umišljaj bio 
upravljen na ostvarenje tog cilja

4

3)   Pasivni   subjekt   ovog   krivičnog   djela   može   biti   bilo   koje   lice,   ali   zbog   prirode   ovog 
krivičnog djela, najčešći pasivni subjekti su žene i djeca. Pasivni subjekt, odnosno žrtva ovog 
krivičnog djela ima poseban status u smislu da će joj biti pružena odgovarajuća pomoć (član 
6. Protokola)

5

.

4) Djelo ima umišljajni karakter. Sporno je da li se kao posebni subjektivni element zahtijeva 
i namjera učinioca koja bi bila upravljena na postizanje nekog od navedenih ciljeva, ili riječ o 
tome da je dovoljno znanje izvršioca da će pasivni subjekt biti iskorišćen u neku od navedenih 
svrha i to od strane bilo kog lica. Drugi stav je više u skladu sa intencijom protokola za 
prevenciju,  suzbijanje i  kažnjavanje  trgovine  ljudskim  bićima da  se pruži  što  šira zaštita 
žrtvama trgovine

6

5) Osim osnovnog oblika (stav 1), ovo krivično djeo ima i teže oblike. Oblik iz stava 2, iako 
nije zaprijećen strožom kaznom, u suštini je kvalifikovan oblik jer se, s obzirom na određenu 
okolnost, a to je svojstvo pasivnog subjekta, inkriminiše ono što inače ne bi predstavljalo ovo 
krivično djelo. Naime, ukoliko je radnja preduzeta prema maloljetnom licu (tj. licu mlađem 
od osmanaest godina – vid. član 142, stav 10) krivično djelo će postojati i kad izvršilac nije 
upotrijebio silu, prijetnju ili neki drugi od navedenih načina izvršenja, tj. i onda kada radnja 
nije preduzeta na način koji joj daje karakter radnje izvršenja ovog krivičnog djela. U odnosu 
na ovu okolnost, mora postojati umišljaj učinioca

7

3

 Zoran Stojanović, Komentar Krivičnog zakonika, Misija OSCE u Crnoj Gori, Podgorica, 2010, str. 863. 

4

 Isto

5

 Isto

6

 Isto

7

 Isto

background image

Član 405

Zakonsko određenje krivičnog djela Nedozvoljen prelaz državne granice I krijumčarenje ljudi 
(čl.405 kzvg) glasi:

(1) Ko bez propisane dozvole pređe ili pokuša da pređe granicu Crne Gore, naoružan ili 
upotrebom nasilja, kazniće se zatvorom do jedne godina.

(2) Ko se bavi nedozvoljenim prebacivanjem drugih lica preko granice Crne Gore ili ko radi 
sticanja finansijske ili druge koristi omogućava drugom nedozvoljeni prelaz granice ili 
nedozvoljen boravak ili tranzit kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stava 2 ovog člana učinjeno od strane više lica na organizovan način, 
zloupotrebom službenog položaja ili na način kojim se ugrožava život ili zdravlje lica čiji se 
nedozvoljeni prelaz granice, boravak ili tranzit omogućava ili je krijumčaren veći broj ljudi, 
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Sredstva namijenjena ili upotrijebljena za izvršenje djela iz st. 1 do 3 ovog člana oduzeće 
se.

3. OSNOVNI OBLICI TRGOVINE LJUDIMA

Želiš da pročitaš svih 34 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti