osnovi   je   veliki   broj   malih   preduzeća,   a   na   vrhu   mali   broj   velikih   kompanija.   U
socijalističkim  privredama  je  bilo   potpuno   obrnuto,   mali  broj   malih   i  veliki   broj  velikih
preduzeća. Ono što trenutno imamo je struktura "pješčanog sata". Veliki broj velikih i malih
kompanija, a mali broj srednjih preduzeća. Baš ta srednja preduzeća su spona između malih i
velikih   i   bez   njih   nema   razvoja   malog   biznisa.   Privredna   struktura   najjačih   svijetskih
ekonomija   počiva   na   korisnoj   simbiozi   velikih   i   malih   preduzeća.   Oko   velikih
multinacionalnih kompanija kruži ogroman broj malih preduzeća.

U   gotovo   svim   razvijenim   tržišnim   privredama   postoji   razgranati   sistem   instrumenata   i
državnih i paradržavnih institucija kojima se potiče, koordinira razvoj male privrede. Osnovni
instrumenti za podsticaj razvoja male privrede su fiskalna i kreditna politika, programska,
promotivna   i   administrativna   pomoć.   Među   zemlje   koje   se   odlikuju   brzim   i   uspješnim
privrednim rastom spadaju Azijske zemlje i postsocijalističke zemlje. Od Azijskih zemalja
najznačajnije su  Južna Koreja i  Singapur,  a  u  novije  doba i  Kina  kao  najmnogobrojnija
zemlja svijeta i ogromni proizvodni i potrošački potencijal.

Na evrpskom tržištu u grupaciji malih i srednjih preduzeća zaposleno je 80% svih zaposlenih.
U ovom prostoru mala i srednja preduzeća zapošljavaju preko 100 miliona ljudi. Mali biznis
u SAD obuhvata preko 95% svih organizacijskih jedinica, ostvaruje 38 posto od ukupnog
društvenog proizvoda i zapošljava 50% od cjelokupne radne snage (izvan poljoprivrede).
60% svih jedinica male privrede koje zapošljavaju radnike imaju manje od pet zaposlenih, a
90% manje od 20 zaposlenih

. U Japanu ukupan broj zaposlenih u malim i srednjim

preduzećima je 41.42 miliona ljudi, što čini 76.5% ukupnog broja zaposlenih u Japanu, iz
grupacije MSP u Japanu dolazi 51,7 posto ukupne proizvodnje, obuhvaćaju 62,1 % ukupne
veleprodaje i 78% maloprodaje. Mala preduzeća u Meksiku imaju izuzetan značaj za
povezivanje meksičkog privrede s ekonomijom drugih zemalja, posebno u slučaju
uključivanja Meksika u međunarodnu ekonomsku globalizaciju odnosa. Koliki značaj imaju
mala preduzeća u Meksiku govori i podatak da 99% meksičke privrede sačinjavaju mala
preduzeća, koja zapošljavaju 60% meksičke radne snage

Grupacija malih i srednjih preduzeća u Singapuru obuhvaća 92% kompanija, a 44% od
ukupnog broja zaposlenih radi u njima. U regiji jugoistočne Azije, grupacija malih i srednjih
preduzeća sačinjava 90% od ukupnog broja preduzeća, sudjeluje u stvaranju BDP nacionalnih
ekonomija od 30 do 60% i predstavljaju 35% izvoza iz regije.

Jasno definisanje malog biznisa je neophodno radi razgraničenja odgovarajućih problema u
privrednoj strukturi i njihovog zakonskog regulisanja. Ako se vratimo u prošlost vidijećemo
da je prije industrijske revolucije to bilo vrlo lako. Upravo iz razloga što su tada svi poslovi
bili mali. Nakon industrijske revolucije, u mnogim područjima prevladavaju veliki poslovi.
Giganti su zasjenili male radionice, javna preduzeća i udruženja. Oni su imali po nekoliko
desetina hiljada zaposlenih i nekoliko milijardi ukupnih sredstava. Dakle, možemo zaključiti
da je nastanak velikih preduzeća povezan s razvojem i primijene moderne tehnologije, širenje
masovne proizvodnje ali i sa vrlo specifičnim uslovima kretanja tražnje i ponude proizvoda
koji se nude na tržištu

Škrtić M. Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb, 2006, str. 23

C.E.Gonzalez, M.Panić, „Strateški razvoj malih preduzeća u Meksiku“, Zbornik radova V Međunarodni

Simpozijum „Menadžment i razvoj preduzeća“ Vrnjačka Banja 1996.

Kasper, H., Helsdingen, P., Gabbott. M., "Service Marketing Management, A Strategic Perspective", second

edition, John Wiley & Sons, Ltd, The Atrium, Southern Gate, Chichester, England, 2006. str. 43

1. Preduzetništvo u Republici Hrvatskoj

1.1 Pojam i klasifikacija malih i srednjim preduzeća u Hrvatskoj i u Evropi

U savremenoj privredi, posebno u razvijenim zemljama, definisanje pojma malog preduzeća
nije ni malo jednostavno. Ovo naročito zbog toga, što utvrđivanje da li je jedno preduzeće
malo, srednje ili veliko ovisi od niza faktora koji se uz to razlikuju po zemljama i sektorima.
Zbog toga, ni u zapadnoevropskim, a ni u svijetskim razmjerama, ne postoji jedinstven
pristup definisanju tog pojma. U našoj literaturi obično nailazimo na slijedeće definicije
preduzeća:

Preduzeće je ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina koja kombiniranjem
čimbenika proizvodnje proizvodi proizvode, tj. usluge koje se prodaju na tržištu radi
ostvarivanja profita.

Prduzeće kao istorijski oblik društvene organizacije rada može se definisati kao privredna,
tehničko-tehnološka, Ijudska, organizacijska i pravna cjelina koja koristi i kombinuje
odgovarajuće inpute, stvarajući proizvode i usluge namijenjene tržištu s ciljem stvaranja
profita, ali i zbog ostvarenja drugih ciljeva.

U najvećem broju zemalja koriste se dva osnovna kriterija za kategorizaciju preduzeća po
veličini, a to su:



broj zaposlenih i



investirani kapital ili bruto prihod.

Na temelju ovih kriterija svaka zemlja može definisati šta je to malo, srednje ili veliko
preduzeće u određenim privrednim djelatnostima.

Teorija i praksa mnogih zemalja u svijetu, različito i najčešće nepotpuno, definišu malo
preduzeće. Ovo je prije svega uslovljeno specifičnostima njihovog društveno-ekonomskog
razvoja,   karakterom   vlasništva   nad   sredstvima   za   proizvodnju,   političkim   stavovima   i
opredjeljenjima   kao   i   postignutim   stepenom   privredne   razvijenosti.   Takođe   se   javljaju   i
određeni   sinonimi   pojma   malog   preduzeća,   a   to   su:   ekonomija   malog   obima,   privredni
subjekti malog obima i sl..

U zapadnoevropskim privredama, recimo u Velikoj Britaniji u mala preduzeća se ubrajaju
sva industrijska preduzeća do 200 zaposlenih, u graditeljstvu do 25 zaposlenih. U Francuskoj
se u mala industrijska preduzeća najčešće ubrajaju ona sa 6 do 50 zaposlenih, ponekad i do
100 pa čak i 200 zaposlenih, au srednje od 51 do 500 radnika. U ovoj zemlji se pri
utvrđivanju malog ili srednjeg preduzeća polazi od godišnjeg prihoda. U Austriji ne postoji
jedinstveni pristup definisanju zanatskog, malog i srednjeg preduzeća, ali najčešće je to 40
radnika.

U SAD, mala preduzeća su ona koja zapošljavaju do 500 radnika, izrazito personalizirana,
rukovođena i kontrolirana od strane vlasnika. Skoro sve zemlje Azije i Dalekog Istoka su od
davnina poznate po tradicionalno razvijenom zanatstvu i domaćoj radinosti. U Koreji, mala

Sikavica P. i M.Novak: Poslovna organizacija informator, Zagreb, 1999, str. 660

Škrtić M. Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb, 2006, str. 151