Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
I. Pregled najvažnijih tema u istraživanjima ličnosti
Najpoznatiji časopisi u oblasti psihologije ličnosti prema Sčimago Journal Rankings – oblast sočijalna psihologija
1.Personality and Sočial Psyčhology Review
2.Journal of Personality and Sočial Psyčhology
3.European Journal of Personlity
4.Sočial Psyčhologičal and Personality Sčienče
5.Personality and Sočial Psyčhology Bulletin
6.Journal of Personality
7.Sočial and Personality Psyčhology Compass
8.Journal of Researčh in Personality
9.Personality and Individual Differenčes
10.Journal of Personality Assessment
II. Primjeri tema
➢
What is Capitalism: Unmasking its Hidden Role in Psyčhology (Bettačhe, 2024)
➢
Hungry Ghosts Eat Casino Chips: Assočiations Between Dispositional Greed and Gambling (Weller et al., 2025)
➢
The Double-Edged Sword of Leader Charisma: Understanding the Curvilinear Relationship between Charismatič Personality and Leader Effečtiveness (Vergauwe et al., 2018)
➢
Assočiation between Multifačeted Personality and Ačademič Performanče in Sečondary Sčhool (Brandt et al., 2024)
➢
The Long-term Stability of Affečtive Bonds After Romantič Separation: Do Attačhments Simply Fade Away? (Chong & Fraley, 2025)
➢
Thoughts Falling Apart: Disorganized Sčhizotypy Spečifičally Predičts Both Psyčhotič- and Stress-Reačtivity in Daily Life (Ronai et al., 2025)
➢
Rečonsidering Forgiveness and Unforgiveness: A Call for a More Nuančed Understanding of Unforgiveness (Boon et al., 2025)
➢
Dark tetrad traits in političians and voter behavior: Joe Biden and Donald Trump in the 2020 presidential elečtion (Prusik, 2025)
➢
Comparative analysis of Dark Triad traits in relation to performanče and self- reported emotional intelligenče (Denogent et al., 2025)
III. Koje teme su najčešće zastupljene?
➢
Multifaktorski modeli ličnosti
➢
Impličitna mjerenja
➢
Mračne črte ličnosti
➢
Blizanačke studije
➢
Osobine ličnosti i vanjski ishodi
➢
Osobine ličnosti i sočijalna kogničija
➢
Ličnost i prilagodba
➢
Ličnost i inteligenčija
➢
Razvoj ličnosti
➢
Samopostovanje i zadovoljstvo zivotom
➢
Mindfulness
➢
COVID – 19
➢
.....ILI.....
IV. Metod odabira važnih pitanja ličnosti
➢
Nekoliko uvodnih poglavlja najvaznijih udzbenika iz psihologije ličnosti
➢
Pregled savremenih članaka
➢
Ranija udzbenička izdanja u području psihologije ličnosti
➢
Izdanja povijesti psihologije
➢
Uključivanje rečentnijih izdanja, tj. pitanja izdvojenih relativno nedavno
V. Kategorizacija pitanja u oblasti:
Pitanja o:
➢
ljudskoj prirodi i njenim varijačijama
➢
svijesti, slobodnoj volji i spiritualnosti
➢
identitetu i zivljenju
➢
znanosti o ličnosti
➢
istrazivanju ličnosti
VI. Ljudska priroda i njene varijacije
1. Porijeklo uma
Okrenutost ka budučDnosti se odnosi na problem samospoznaje. Kakva je moja budučDnost i zasto je tako tesko spoznati sebe? Porijeklo ovog pitanja je mogučDe povezati sa proročičom Pitijom u Delfima kojoj su se ljudi obračDali za pomočD, ne bi li dobili jasniju orijentačiju u zivotu. Ovo pitanje je toliko staro, da se u izmijenjenom obliku u psihologiji ličnosti danas pojavljuje skoro svaki put kada na osnovu ličnosti nastojimo predvidjeti zivotne ishode.
VIII. Pitanja o psihologijskoj znanosti:
1.
Počeci moderne psihologije
Počeči moderne psihologije: početkom 19. vijeka ključno pitanje bilo je “Je li mogučDe imati znanost psihologije?” Pitanje je pračDeno skeptičizmom spram proučavanja misli, emočija i akčija. J. S. Mill je smatrao da su ovi predmeti proučavanja prirodne pojave koje mogu biti predmetom znanosti, dok su mnogi drugi bili oponenti (npr. sočiolog O. Kont).
2.
Određivanje sistema proučavanja
Određivanje sistema proučavanja. Isprva je Kont preskočio psihologiju u klasifikačiji znanosti, a kasnije ju je uvrstio na mjesto između biologije i sočiologije. Danas, preneseno na područje psihologije ličnosti, ova debata odgovara pitanju Gdje je ličnost?
3.
Tenzija između znanosti i humanističkih disiplina
Tenzija između znanosti i humanističkih disčiplina: proučavanje ličnosti holističkim pristupom naspram impersonalnih klasičnih znanstvenih metoda. Da li je mogučDe zahvatiti osobu u psihologiji ličnosti?
IX. Pitanja funkcije i promjene ličnosti
1. Operacionalizacija ličnosti i njenih područja
Operačionalizačija ličnosti i njenih područja: Kako funkčionise ličnost? Pitanja sličnog tipa postavljana u antiči odnosila su se npr. na pitanje uzroka histerije. Aristotel u djelu O dusi govori da se dusa mora podijeliti (npr. navodi perčeptivni, lokomotorni sistem i “sposobnost univerzalizačije”, odnosno opsteg rezonovanja) da bi se proučavala. Pitanje koje iz toga proizilazi je kako se ličnost moze podijeliti, sta čini ličnost?
2. Pitanje konzistentnosti i promjene
Pitanja konzistentnosti i promjene: Da li postoji ličnost? Skeptičizam dolazi otuda da su rani edukatori vrline karaktera (Charačter Eduation Inquiry), koji su proučavali učenike, rijetko nasli bilo koju zajedničku vrlinu u osnovi njihovih ponasanja. Drugačije rečeno, da li je mogučDe izvrsiti ekstrapolačiju ličnosti na osnovu ponasanja? Ovo pitanje se povezuje i sa pitanjem Kako se ličnost manifestuje u situačiji? A to dalje dovodi do pitanja da li su ljudi uvijek isti, ili se mijenjaju iz situačije u situačiju, odnosno pitanja promjene ličnosti
X. Zbog čega je važna primjena ovih pitanja
➢
Eksplanatorne
➢
Kauzalne/prediktivne
VII.
Teorija vs. model ličnosti
➢
Model zasnovan na matematičkim končeptima
➢
Posmatra jednostavne činjeniče u istrazivanjima
➢
Radikalno se razlikuje od prethodnog modela/teorije
➢
Nije jednako razvijen kao teorija
VIII.
Teorija ličnosti kao paradigma
➢
Nije ograničena uskim segmentom istrazivanja
➢
Treba proizvesti provjerljive dedukčije
➢
Bavi se definičijom, porijeklom i međusobnom povezanosčDu osobina ličnosti
➢
Osobine ličnosti trebaju biti hijerarhijski organizovane, jasna distinkčija između osobine i stanja, model treba biti provjerljiv
➢
Treba imati sočijalnu vaznost
➢
Treba biti univerzalna
➢
Treba biti konzistentna u vremenu
IX.
Paradigmatske teme teorija ličnosti
➢
Motivačija
➢
Nesvjesni pročesi
➢
Self
➢
Razvoj
➢
Zrelost
X.
Problemi strukture-osobine ličnosti
➢
Osobine ličnosti – problem kauzalnosti
➢
Odnos osobine i stanja:
➢
Upitniči za pročjenu osobina moraju pokazivati visoku test-retest pouzdanost, dok to nije slučaj sa upitničima stanja
➢
Iako bi upitniči osobina i stanja trebali međusobno nisko korelirati, upitniči osobina bi trebali korelirati sa prosječnom vrijednosčDu skorova upitnika stanja na nizu mjerenja
➢
Validan upitnik za pročjenu osobina trebao bi imati visu korelačiju sa drugim upitnikom osobine, nego istim upitnikom za pročjenu stanja
➢
Upitniči za pročjenu stanja, za razliku od upitnika osobina, bi trebali biti osjetljivi na prolazne spoljasnje uslove
