Sistem osiguranja
UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET U TUZLI
ODSJEK: SOCIJALNI RAD
PREDMET: SOCIJALNA POLITIKA
TEMA: SISTEM OSIGURANJA NEZAPOSLENOSTI
Esej
STUDENT: IRMA SULJIĆ
tUZLA, maj, 2019.
2
SAŽETAK
Cilj ovog eseja usmjeren je na analizu nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Analiza strukture
nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja, kao i slobodnih radnih mjesta po rodu zanimanja u
BiH pokazuje kako više od 1/3 osoba nakon završenog tercijarnog obrazovanja završava na
Zavodu za zapošljavanje. Kroz rad će biti prikazan pregled strukture i trajanja nezaposlenosti
visokoobrazovanih osoba u kojem se posebno ističe društveno područje ekonomije. U biti esej
ukazuje na problem neusklađenosti politika obrazovanja i zapošljavanja te na najvažnije
institucije u BiH koje sudjeluju u usklađivanju ravnoteže na tržištu rada visokoobrazovanih
osoba i njihovog (ne)osiguranja nezaposlenosti, odnosno samog sistema nezaposlenosti i
osiguranja.
Ključne riječi:
nezaposlenost, osiguranje, mladi
UVOD

4
SISTEM OSIGURANJA NEZAPOSLENOSTI
Nezaposlenost se obično definiše kao „privremeno ili trajno stanje osoba koje nemaju, ali
traže posao. Ljudi koji imaju posao su zaposleni, dok se oni koji nemaju, niti traže posao
posmatraju izvan radne snage. Stopa nezaposlenosti predstavlja broj nezaposlenih podijeljen s
ukupnom radnom snagom“
. Ponuda rada se obično prikazuje kao „individualna ponuda rada, u
okviru koje pojedinci konkurišu međusobno i tržišna (ukupna) ponuda, kao organizovana ponuda
rada – ponuda rada udruženih radnika uz posredstvo sindikata“
. Pritom se smatra da izvjestan
broj nezaposlenih predstavlja normalnu pojavu, tzv. prirodna stopa nezaposlenosti. Ako se ovaj
„broj kreće ispod 5% - tada se smatra da postoji puna zaposlenost“
Kad uzmemo u obzir nezaposlenost u BiH, jasno je da ova pošast najviše pogađa omladinu,
što zbog manjka iskustva, što zbog pogrešne političke partije, koja je neminovna ukoliko se traži
zapolenje, jer partija zapošljava, te isto tako, na koncu prestanka radnog odnosa, partija je ta koja
osigurava osiguranje u sistemu nezaposlenosti. Kada pogledamo postotak i statistiku vidimo da
je ta njapogođenija grupa nezaposlenih, otišla vani trbuhom za kruhom, te na taj način osiguralo
sebi budućnost i svojoj porodici financijski siguran život. Inače, oni koji su ostali ovdje, a
nezaposleni su, i osiguranje im je manjkavo. Jedan dio nezaposlenih koji se redovno javljaju u
Biro rada je osigurano zdravstveno, ali ne 100%, već u slučaju zdravstvene intervencije i oni
učestvuju u plaćanju bolničkog računa, uprkos osiguranju.
Statistički podaci, međutim, pokazuju i to da su mladi u Bosni i Hercegovini posebno ranjiva
kategorija na tržištu rada obzirom da je stopa njihove nezaposlenosti čak dva do tri puta veća od
stope ukupne nezaposlenosti. Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanja i studije
GEA
navodi da je nezaposlenost mladih ozbiljan problem o kojem se, istini za volju, sve više
govori i piše u posljednje vrijeme, ali očito premalo radi da bi se on riješio. Dakle, kao osnovno
pitanje na koje dajemo odgovor u ovom eseju jeste sljedeće: “Da li je system osiguranja za slučaj
nezaposlenosti adekvatan da zadovolji potrebe korisnika?”
Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. [2007], osamnaesto izdanje, Ekonomija, Zagreb, Mate, str.654.
Hodžić, K. [2005], Tuzla, Uvod u ekonomiju, IK Penn d.o.o.
http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/NEZ_2014M12_001_01_bos.pdf
, str. 97.
Bogdanović, M. I Šestović, L. [2002], Ekonomija od A do Z, Beograd, Beogradska otvorena škola, str. 78.
5
Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa
ima najmanje 8 mjeseci rada neprekidno ili 8 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Kao
vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obaveznog osiguranja prema propisima koji
reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto
plaće isplaćene u Federaciji u posljednja 3 mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene
osobe.
Prema objavljenom istraživanju
, na upit koji je osnovni razlog visoke stope nezaposlenosti
mladih osoba u Bosni i Hercegovini, 31,6% ispitanika je dalo odgovor koji se odnosio na
obrazovanje, 23,4% ispitanih je navelo nedostatak radnog iskustva i potrebnih poslovnih
vještina, dok 16,2% ispitanika smatra da je razlog tome nedovoljna podrška od strane države.
Ostalih 28,8% odgovora se odnosi na različite razloge, poput konkurencije starije radničke
populacije, nedostatka radnih navika, ukupne nerazvijenosti ekonomije i slično. U vezi pitanja
pripremljenosti za tržište rada u kontekstu obrazovnog procesa, 64% mladih je navelo kako
smatra da ih obrazovni sistem nije adekvatno pripremio za tržište rada.
Analiza
nezaposlenosti
mladih
u
BiH.

7
LITERATURA
1) Analiza
nezaposlenosti
mladih
u
BiH.
https://www.researchgate.net/publication/315497017_Analiza_nezaposlenosti_mladih_os
oba_u_Bosni_i_Hercegovini/download
2) Bogdanović, M. I Šestović, L. [2002], Ekonomija od A do Z, Beograd, Beogradska
otvorena škola
3) Hodžić, K. [2005], Tuzla, Uvod u ekonomiju, IK Penn d.o.o.
http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/NEZ_2014M12_001_01_bos.pdf
4) Kurtović, L.Z. i ostali [2013], Popis stanovništva 2013. u Bosni i Hercegovini,
ekonomska, socijalna i politička analiza, Sarajevo, Asocijacija Alumni Centra za
Interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), str. 21.
5) Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. [2007], osamnaesto izdanje, Ekonomija, Zagreb, Mate
6)
http://www.6yka.com/novosti/buducnost-nam-je-siva-nezaposlenost-mladih-je-postao-
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti