Odlomak

PSIHOLOGIJSKE METODE I NJIHOVA PRIMJENA U SUDSKOJ PSIHOLOGIJI

Šverko navodi da su glavne metode koje se koriste u psihologijskim istraživanjima samoopažanje, opažanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje, proučavanje slučajeva i eksperiment.
Samoopažanje (introspekcija)Samoopažanje se sastoji u neposrednom ili naknadnom (po sjećanju) opažanju vlastitih doživljaja. Pomoću nje upoznajemo osobine svojih psihičkih procesa, a na osnovu toga možemo razumjeti i tuđe ponašanje.
Osnovni prigovor ovoj metodi je to da samoopažanje može izmijeniti doživljavanje.
Osim toga, neki doživljaji ne mogu se istodobno doživljavati i opažati, kao npr. strah.
Ako se pak koristi naknadna introspekcija, pamćenje može biti iskrivljeno zbog prolaska vremena između doživljavanja i opisivanja.
Dodatna poteškoća je to da su riječi su često nedovoljne i neprikladne za opis nekih doživljaja.
Uz to, samoopažanjem se ispituju pojave koje su osobne ili subjektivne, pa se postavlja pitanje da li se pomoću ovakve metode može izgraditi jedna objektivna znanost (Šverko, 1992; Petz 2005.).
Ipak, kritički stav prema samoopažanju je opravdan samo ukoliko se ona upotrebljava kao jedina i isključiva metoda u proučavanju psiholoških pojava i procesa. Metoda samoopažanje može i mora upotpuniti spoznaje do kojih dolazimo tzv. objektivnim metodama, kao što je npr. opažanje ponašanja. To je jedina metoda koja omogućuje da, u određenim prilikama i s nekim ograničenjima razumijemo što drugi ljudi doživljavaju, što osjećaju.

 

 

 

 

Opažanje u prirodnim uvjetima
Vanjsko opažanje se sastoji u opažanju onih reakcija na samom sebi ili kod drugih ljudi, koje se mogu vidjeti i mjeriti. Sve te reakcije mogu se obuhvatiti širim nazivom ponašanje. Cilj opažanja je da se “na osnovi poznate situacije i oblika ponašanja otkrije psihološka priroda procesa ili osobina koje su bile pobuđene situacijom, a koje su se u vanjskom ponašanju očitovale”. Međutim, psihološku interpretaciju tuđeg ponašanja omogućava samoopažanje.
Opažanje koje zadovoljava kriterije znanstvene metode treba biti temeljito planirano i sustavno provođeno.
Treba unaprijed odrediti što će se opažati, koji aspekti ponašanja će se registrirati, u kojim okolnostima i u kojem vremenskom razdoblju, kako registrirati.
Posebno značajno je sačuvati nepristranost odnosno objektivnost opažača.
Mogu se koristiti pomagala kao što je magnetofon ili video-kamera.
Značajno je i da prisustvo opažača ne utječe na ponašanje ljudi. To se može riješit tako da se istraživač uključi među opažanike kao da je i sam dio njih (tzv. opažanje sa sudjelovanjem) ili da ih promatra skriveno (npr. iza tzv. jednosmjernog ogledala).
Osnovni nedostaci primjene ove metode je što opažanje može biti vrlo dugotrajno i mukotrpno, što je rezultate opažanja ponekad teško verificirati (potvrditi) i što istraživač ne može mijenjati uvjete u kojima se ponašanje događa.

 

 

 

 

Anketno ispitivanje
Ponekad je vrlo teško ili nemoguće opažati ponašanje ljudi i tako zaključiti o njihovom doživljavanju u nekim situacijama. Npr. kako se osjećao ubojica neposredno nakon počinjenog djela, što po mišljenju suca pridonosi izricanju individualizirane kazne počiniteljima jednako okvalificiranog krivičnog djela. U takvim situacijama možemo upotrijebiti anketno ispitivanje.
Anketa je “skup postupaka i tehnika s pomoću kojih se pobuđuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi sa svrhom da se dobije uvid u njihove stavove, mišljenja, interese, motive, preferencije i sl. Izjave se pobuđuju sustavom pažljivo odabranih pitanja, koja se ispitanicima mogu postaviti pismeno, pomoću odgovarajućeg upitnika ili usmeno, putem intervjua”.
Za provođenje anketnog ispitivanja prvo je potrebno jasno odrediti ciljeve i u skladu s njima odrediti sadržaj pitanja koja će biti postavljena ispitanicima. Pitanja trebaju biti kratka, jasna, jednoznačna, konkretna i nesugestivna.
U provođenju anketnog ispitivanja vrlo je značajan način izbora ispitanika kojima će se postaviti predviđena pitanja. Najvažnije je unaprijed odrediti koji će ispitanici sudjelovati u ispitivanju. Može se obuhvatiti populacija ispitanika koji posjeduju određenu karakteristiku (npr, svi suci okružnih sudova ili svi osuđeni u nekoj penalnoj instituciji), ili samo njen jedan dio. Ukoliko ispitujemo samo dio populacije govorimo o uzorku, koji treba odabrati tako da bude reprezentativan za populaciju koja se proučava (=onaj koji dobro predstavlja populaciju kojoj pripada, a najbolje se postiže slučajnim odabirom).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Psihologija

Više u Skripte

Komentari