Život u srednjem veku u Evropi
Objavio Amelahaf 04. februar 2025.
Skripte, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio Joca996 28. jun 2014. Prijavi dokument
Uvod
Danas je poznat veliki broj štetočina koji žive isključivo u skladištima, na zalihama hrane koje čovek priprema za svoje potrebe.
Vode poreklo iz prirode, gde ih ima nekoliko stotina hiljada vrsta.
Mnoge od njih vode poreklo iz tropskih i suptropskih klimatskih rejona, ali su trgovinom raširene u većem delu sveta.
Važno je na vreme prepoznati pojavu skladišnih štetočina kako bi se zaustavio njihov razvoj i smanjile moguće štete na uskladištenim proizvodima.
Štete izazivaju i mikroorganizmi zbog čega se mora obratiti pažnja na to kakvi proizvodi ulaze u skladišta, kao i kakvi su uslovi čuvanja: higijena, temperatura,vlažnost vazduha
INSEKTI KAO PROUZROKOVAČI SMANJENJA KVALITETA SEMENA U SKLADIŠTU
Primarne štetočine
Ovu grupu čine ekonomski najvažnije štetočine. Ona je najmanja po broju insekata kod nas, ali prouzrokuje do 90% svih šteta koje nastaju na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Insekti iz ove grupe odrasli ili larve u stanju su da oštete potpuno zdrava semena, u njima se razvijaju i razmnožavaju i na taj način prouzrokuju velike gubitke.
U našoj zemlji su iz ove grupe najznačajni: žitni žižak, žitni kukuljičar, žitni moljac i trogoderma žita.
Sekundarne stetocine
Ovu grupu čine vrste insekata koje nisu u stanju da napadaju zdrava i suva semena, već se javljaju kao pratioci primarnih štetočina. Pojavljuju se i na biljnim proizvodima koji su oštećeni prilikom žetve i prevoza. Vrste sekundarnih štetočina najčešće pripadaju redovima Coleoptera i Lepidoptera, a najznačajniji predstavnici sekundarnih štetočina su brašnari i moljci.
Najznačajni predstavnici sekundarnih štetočina su: brašnari ( mali, kestenjasti, surinamski i mauritanski ), brašneni i bakrenasti moljac.
Objavio Amelahaf 04. februar 2025.
Objavio sanndricak 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.