VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U ZRENJANINU

Master strukovne studije tehnološko inženjerstvo

BIOTEHNOLOŠKO INŽENJERSTVO

SEMINARSKI RAD

PROIZVODNJA VITAMINA B12 (cijanokobalamin)

Predmetni profesor: dr Gordana Ludajić                         Studenti i br.indeksa: KristinaStanimirović11/21

                                                                                                                              Ljubo Trivković 15/21

U Zrenjaninu, mart 2022.godine

Uvod................................................................................................................................................3

1. Otkriće vitamina B12...................................................................................................................4

1.1.

Svojstva vitamina B12......................................................................................................4

1.2. Uloga vitamina B12..............................................................................................................5

1.3. Izvori vitamina B12.............................................................................................................. 6

1.3.1. Hrana..............................................................................................................................6

2. Biosinteza vitamina B12..............................................................................................................8

2.1. Biosinteza vitamina B12 primenom mikroorganizma 

Streptomyces olivaceus

....................8

2.2. Biosinteza vitamina B12 primenom propionskih bakterija..................................................9

2.3. Biotehnološka proizvodnja vitamina B12 primenom 

Pseudomonas denitrificans

.............10

2.4. Biosinteza vitamina B12 primenom metanogenih bakterija...............................................10

2.5.

Industrijska proizvodnja vitamina B

12

.............................................................................11

3. Usavršavanje sojeva...................................................................................................................11

4. Izolovanje vitamina B12............................................................................................................11

5. Zaključak...................................................................................................................................13

6. Literatura....................................................................................................................................14

background image

4

1. Otkriće vitamina B12

Tokom 1920-ih, Džordž Vipl je otkrio da je uzimanje velikih količina sirove jetre najbrže 

izlečilo anemiju od gubitka krvi kod pasa, i pretpostavio je da bi konzumiranje jetre moglo da 
leči pernicioznu anemiju. Edvin Kon je pripremio ekstrakt jetre koji je bio 50 do 100 puta jači u 
lečenju   perniciozne   anemije   od   prirodnih   proizvoda   iz   jetre.   Vilijam   Kasl   je   pokazao   da 
želudačni   sok   sadrži   „intrinzični   faktor“   koji   u   kombinaciji   sa   unosom   mesa   dovodi   do 
apsorpcije vitamina u ovom stanju. Godine 1934, Džordž Vipl je podelio Nobelovu nagradu za 
fiziologiju i medicinusa Vilijamom P. Marfijem i Džordžom Majnotom za otkriće efikasnog 
lečenja perniciozne anemije korišćenjem koncentrata jetre, za koji je kasnije otkriveno da sadrži 
veliku   količinu   vitamina   B12.Godine   1955.Aleksandar   R.   Tod   je   pomogao   u   rasvetljavanju 
strukture vitamina, za šta je dobio Nobelovu nagradu za hemiju 1957. Kompletnu hemijsku 
strukturu   molekula   je   utvrdila   Doroti   Hodžkin,   na   osnovu   kristalografskih   podataka   1956. 
godine, za šta je za to i druge kristalografske analize dobila Nobelovu nagradu za hemiju 1964. 
godine. Pet osoba je dobilo Nobelove nagrade za direktna i indirektna proučavanja vitamina B12: 
Džordž Vipl, Džordž Majnot i Vilijam Marfi (1934), Aleksandar R. Tod (1957) i Doroti Hodžkin 
(1964).

1.1. Svojstva vitamina B12

Kobalamin   (vitamin   B

12

),  hemijske   formule   C

63

H

88

CoN

14

O

14

P,  (slika   2)   je   složeno 

kristalno   jedinjenje   crvene   boje   (visoke   molekulske   mase)   koje   sadrži   prostetičnu   grupu   sa 
atomom kobalta koji ima koordinativne veze, poput gvožđa u hemoglobin.

Slika 2. Štapićasti model vitamina B

12

5

On je tetrapirolski kofaktor u koji poseduje kobalt koordinovan za četiri atoma azota korinskog 
prstena.  Razlikuju   se   mnogi   produkti,što   zavisi   od   grupe   koja   je   složeno   vezana   za   kobalt 
(cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin). Odlikuje ga i 
odsustvo   C-atoma  između   A  i   D  prstenova  i   ima   sp

3

 hibridizacijusvih   spoljnih   ugljenikovih 

atoma,a to znači da molekul ima ukupno devet 

hiralnih centara

  [4].  Kobalamin (delujući kao 

koenzim) učestvuje u metabolizmu aminokiselina, te je kao takav neophodan za rast i razvoj 
organizma. Takođe, kobalamin je neophodan i za rast i sazrevanje eritrocita (sinteza hema u 
molekulu hemoglobina), pa usled njegovog nedostatka dolazi do nastanka teške malokrvnosti.

Vitamin B12 je crveni higroskopni kristalni prah, bez ukusa i mirisa, rastvorljiv u vodi i 

alkoholu i nerastvorljiv u acetonu, hloroformu i etru. Na sobnoj temperaturi je stabilan u pH 
opsegu 4-7, nestabilan na svetlosti i optički aktivan (ima 9 hiralnih centara). Brzo se razlaže u 
kiselim ili baznim medijima, a takođe se razgrađuje jakim oksidantima, redukcionim agensima i 
g-zračenjem. Svi oblici kobalamina se pod uticajem svetlosti i u prisustvu cijanida pretvaraju u 
cijanokobalamin.Cijanokobalamin (cijanokob (III) alamin) je kristalan higroskopski crveni prah, 
bez mirisa, rastvorljiv u vodi i nižim alkoholima, fenolu i dr hidroksilovanim rastvaračima, i 
nerastvorljiv je u acetonu, hloroformu, etru i većini drugih organski rastvarači.

Vodeni   rastvori   cijanokobalamina   su   neutralni   i   stabilni   na   vazduhu   na   sobnoj 

temperaturi, ako su zaštićeni od svetlosti. Naime, pod uticajem svetlosti, cijano grupa disocira 
cijanokobalamin  da  bi se formirao  hidroksokobalamin,  koji se javlja u  neutralnim  i  kiselim 
rastvorima u obliku akvakobalamina.Hidroksokobalamin ima jak afinitet za jone cijanida i koristi 
se  kao   antidot   za   trovanje   cijanidom.   Takođe,   ovaj   oblik   vitamina   B12   se   lakše   pretvara   u 
aktivne oblike od cijanokobalamina.Cijanokobalamin je oblik vitamina B12 koji se nalazi u 
farmaceutskim proizvodima i dijetetskim suplementima, a adenozilkobalamin, metilkobalamin i 
hidroksokobalamin se nalazi u hrani, dok se ovaj drugi dodaje i u farmaceutske proizvode i 
dijetetske suplemente. Vitamin B12 proizvode mikroorganizmi, a glavni izvor ovog vitamina su 
namirnice životinjskog porekla.

1.2. Uloga vitamina B12

U   ljudskom   telu,   reaktivna   C-Co   veza   vitamina   B12   učestvuje   u   dve   vrste 

reakcija,tačnije,   u   reakcijama   izomerizacije   i   transfera   metil   grupa.   Reakcije   izomerizacije 
sprovode  izomeraze,   za  koje  je   potreban   vitamin   B12   u   obliku   adenozilkobalamina,   dok   se 
reakcije prenosa metil grupe sprovode metiltransferazama, koje zahtevaju vitamin B12 u obliku 
metilkobalamina. Kod ljudi, vitamin B12 je neophodan za tri enzimske reakcije, od kojih je za 
jednu   potreban   vitamin   B12   u   obliku   metilkobalamina,   a   za   druge   dve   u   obliku 
adenozilkobalamina.

1. Štiti od anemije pošto učestvuje u formiranju i regeneraciju crvenih krvnih zrnaca;
2. Povećava energiju organizma;
3. Obezbeđuje   pravilan   metabolizam   belančevina,   a   posebno   aminokiselina   metionina, 

tirozina i triptofana;

background image

7

B12  su:  meso  i  proizvodi  od  mesa,  džigerica,  živina,  riba  (posebno  losos),  škampi,  školjke 
(posebno ostrige i kapice) i jaja (posebno u žumancetu) i u nešto manjim količinama mleko i 
mlečni proizvodi (sir, jogurt). Vitamin B12 koji se nalazi u ovčetini, piletini i ribi bolje se 
apsorbuje u poređenju sa oralnim vodenim rastvorom cijanokobalamina.S druge strane, vitamin 
B12 koji se nalazi u jajima se slabije apsorbuje zbog prisustva posebnih vezujućih proteina 
vitamin B12, koji se takođe nalaze u belancima i žumancima.Treba napomenuti da između 5 i 
30% vitamina B12 u hrani su zapravo ne-kalaminski korinoidi, a ne "pravi" vitamin B12.

8

2. Biosinteza vitamina B12

Biosinteza vitamina B12

Aerobno

Anaerobno

-

Pseudomonas denitrifans

-Bacillus megaterium

-Propionobacterium shermanii

-Salmonella typhimurium

Biosinteza vitamina B12 se vrši isključivo u mezofilnim mikoorganizmima, tačnije u 

aerobnim   i   anaerobnim   bakterijama.U   početku   se   dobijao   kao   nusproizvod   pri   proizvodnji 
antibiotika   streptomicina   (Streptomyces   griseus)   i   hlor-tetraciklina   (Sreptomyces 
aureofaciens).Zapaženo   je   da   micelijum   i   profermentisana   podloga   kada   se   osuše   imaju 
izvanredan uticaj na ishranu stoke. Prinos vitamina bio je 1-5 mg/kg osušene biomase.

2.1. Biosinteza vitamina B12 primenom mikroorganizma 

Streptomyces olivaceus

Podloga :

-4% vode od namakanja  kukuruza ili neki drugi izvor azota;

-0,5% CaCO3;

-Co treba dodati ukoliko ga podloga sadtži manje od 10 mg/l, međutim, koncentracija iznad 
50mg/l inhibira biosintezu;

-Fe i Zn (1mg/l) bitni su za biosintezu;

-Cu (do 10 mg/l) favorizuje rast i biosintezu;

-Mo, Cr i Mg pomažu rast, ali nemaju uticaj na biosintezu.

Uslovi pri kojima se vrši umnožavanje:

umerena aeracija;

temperature27

°C.

Vitamin se pojavljuje u kasnoj fazi.U micelijumu je od 60 do 80 sati. Da bi se iz micelijuma 

izdvojio vitamin potrebno je:

1. Centrifugiranje;

background image

10

2. Akumulirana propionska kiselina se mora neutralisati a pH se mora održavati na 7 tokom 

fermentacije.

Podlozi se dodaje i kukuruzni ekstrakt koji sadrži mlečnu i pantotensku kiselinu koje povećavaju 

rast   bakterija.Pantotenska   kiselina   stimuliše   biosintezu   vitamina   pa   se   preporučuje   da   se 

dopunski   unosi   u   podlogu.   Stimulativno   dejstvo   na   biosintezu   vitamina   B12   propionskim 

bakterijama ima amonijum jon, a u njegovom odsustvu NE dolazi do sinteze. 

2.3. Biotehnološka proizvodnja vitamina B12 primenom 

Pseudomonas denitrificans

Pseudomonas   denitrificans

  je   prvi   put   izolovan   1960.god.   Početna   produktivnost 

vitamina je bila 0,6 mg/l a postepeno je povećana na 60 mg/l.  

Pseudomonas denitrificans  

se 

koristi u industrijskoj proizvodnji zbog brzog rasta i visoke produktivnosti.

Podloga:

1. Melasa   (100g/l)   iz   šećerne   repe   je   najbolji   izvor   ugljenih   hidrata   jer   sadrži   5-10   % 

betaina koji stimuliše dobijanje vitamina;

2. Ekstrakt  kvasca  (2g/l);

3. (NH

4

)

2

SO

4

 (5g/l);

4. MgSO

4

 (3g /l);

5. MnSO

4

 (0,2g/l);

6. CoNO

(0,188 g/l);

7. 5,6-DBA (0,25 g/l);

8. ZnSO

4

 (0,20 g/l);

9. NaNO

3

 (0,5 g/l);

10. Česmenska voda.

Proizvodnja   vitamina   B12   korišćenjem  

Pseudomonas   deutridicans  

se   odvija   u   aerobnim 

uslovima. Aeracija se vrši tokom čitavog fermentacionog perioda, 2-3 dana. pH mora biti između 

6-7.

2.4. Biosinteza vitamina B12 primenom metanogenih bakterija

U proizvodnji se koriste združene kulture termofilnih i metanskih bakterija.Metanske 

bakterije su striktni anaerobi.Kao supstrat za metansku fermentaciju služi džibra acetobutilne i 

11

alkoholne   fermentacije   što   je   jeftina   sirovina   pa   je   postupak   ekonomičan.   0,5%   metanola 

povećava prinos B12. Prinos je 4,0-5,0 mg/l vitamin.

2.5. Industrijska proizvodnja vitamina B

12 

U   industrijskoj   proizvodnji   se   danas   najviše   koriste   procesi   bazirani   na 

Propionibacterium shermanii

 pri čemu su propionske bakterije dobile status GRAS ("GRAS" is 

an acronym for the phrase 

G

enerally 

R

ecognized 

A

S

afe)  (koji prema  

FDA

  organizaciji ima 

značenje   da   su   bezbedne   za   korišćenje).  

FDA   -

Uprava   za   hranu   i   lekove

 (

Food   and   Drug 

Administration)

.

Postoje   dve   vrste   vitaminskih   preparata   koji   se   proizvode   u   industriji:   vitamini   za 

medicinske svrhe i prehrambeni preparati.

3. Usavršavanje sojeva

Povećanje prinosa cijanokobalamina danas se vrši usavršavanjem sojeva:

-Mutacijom

-Selekcijom

-Genetičkim inženjerstvom.

Ovim metodama je i do 50 puta povećana produktivnost sojeva Pseudomonas denitrificans.

4. Izolovanje vitamina B12

Po   završetku   fermentacije   se   dobija   smeša   više   hemijskih   formi   vitamina   B12.   U 

industriji   se   ne   izdvaja   svaka   forma   ponaosob   već   se   vrši   konvenzija   svih   kobalamina   u 

cijanokobalamin   tretiranjem   sa   ciijanidom.   Konverzija   se   vrši   u   profermentisanoj   podlozi 

zajedno sa ćelijama ili u separinskoj vodenoj suspenziji koja sadrži ćelije.Biotehnološka šema 

izolovanja vitamina B

12

 prikazana je na slici 3.

background image

13

5. Zaključak

Vitamin B

12

 je crven higroskopan kristaličan prah, bez ukusa i mirisa, rastvorljiv u vodi i 

alkoholu.   Pripada   grupi   korinoida,   a   danas   se   najčešće   za   vitamin   B

12

  koristi   naziv 

cijanokobalamin. Za razliku od drugih vitamina rastvorljivih u vodi, vitamin B

12

  se skladišti 

imože se dugo zadržati u našem organizmu. Važan je faktor rasta, ima ulogu u regeneracijifolata, 
metabolizmu aminokiselina, proteina i masti, važan je i za normalno funkcioniranje nervnog 
sistema, a njegov nedostatak može uzrokovati anemiju. Vitamin B

12

proizvode mikroorganizmi 

(

Propionibacterium freudenreichii 

Pseudomonas denitrificans

), aglavni izvor ovog vitamina su 

namirnice životinjskog porekla.

14

6. Literatura

[1]  Mojović, Lj.(2008).Farmaceutska biotehnologija, Tehnološko-metalurški fakultet, 
Beograd.
[2]  Allen, L.H. (2008).  Causes of vitamin B

12

 and folate deficiency.

Food Nutr. Bull

. 29, 

20-34.
[3]   Martins,   J.H.,   Barg,   H.,   Warren,   M.J.,   Jahn,   D.   (2002).   Microbial   production 
ofvitamin B

12

.

Appl.Microbiol. Biotechnol

.,58, 275–285.

[4] Živanović, V.,  Kostić, D. Osnovi biohemije, PMF Niš, 2008.
[5] 

Pejin,  D. (2003). Industrijska mikrobiologija, Tehnološki fakultet, Novi Sad.

[6]   Dragutin   A.   Đukić,   A.D.,Leka   G.   Mandić,   G.L.,Slavica   M.   Vesković,   M.S.
(2015).Opšta i industrijska mikrobiologija, Agronomski fakultet, Čačak.
[7] 

https://sr.wikipedia.org/wiki/Витамин_Б12

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti