Univerzitet u Prištini
Ekonomski fakultet
Kosovska Mitrovica

Strane direktne investicije

SEMINARSKI RAD

Mentor:

                                      Ime i prezime:

prof. dr Zvezdica Simić

                    Stefan Kojić 16/15

Kosovoska Mitrovica, 2017.

UVOD

Strane   investicije,   odnosno   strana   ulaganja   u   uslovima   globalizacije   i   izraženih 

integracionih procesa na svetskom nivou od velikog su značaja zaprivredni razvoj svake zemlje.

Strane   investicije   su   prevashodno   ekonomski   fenomen,   zasnovan   na   pretpostavci   da 

globalna   alokacija   proizvodnih   sredstava   omogućava   njihovo   optimalno   korišćenje,   čime   se   u 
krajnjem   doprinosi   opštem   ekonomskom   rastu.   Međutim,   pored   ekonomskog   dejstva   stranog 
kapitala,   strane   investicije   nose   sa   sobom   i   različite   socijalne,   političke   i   tehnološke   uticaje. 
Prisustvo i intenzitet određenih efekata stranih investicija zavisi od vrste stranih ulaganja, kao i 
otvorenosti država uvoznica kapitala za prijem inostranog kapitala. 

Prednosti privlačenja stranih direktnih investicija su od visokog značaja, posebno kada se 

radi o zemljama u razvoju koje karakteriše hroničan nedostatak investicionog kapitala neophodnog 
za finansiranje razvojnih projekata. Te prednosti se pre svega odnose na finansiranja kapitalnih 
investicija, transfer novih tehnologija, potencijalne pozitivne efekte na platni i trgovinski bilans, 
kao i pozitivne fiskalne efekte zbog potencijalnog povećanja prikupljanja direktnih i indirektnih 
poreza.   Strane   investicije,   takođe,   promovišu   osnovne   ekonomske   ciljeve:   stabilnost,   razvoj   i 
razmenu znanja.

Strane direktne investicije (SDI) su jedan od najvažnijih instrumenata posredstvom kojih 

jedna  nacionalna   ekonomija   podstiče   proizvodnju,   uvoz   know  how-a,   rast   zaposlenosti,   razvoj 
infrastrukture, smanjenje siromaštva, itd. Benefiti koji se ostvaruju prilivom SDI, stvorili su oštru 
konkurenciju na globalnom tržištu slobodnog kapitala, a sve u cilju privlačenja što obimnijih i 
raznovrsnijih SDI. Opšti trend na svetskom tržištu SDI je brisanje geografskih granica između 
zemalja   u   razvoju   i   razvijenih   zemalja:   zemlje   u   razvoju   u   protekle   tri   godine,   osim   što 
predstavljaju rastuće tržište SDI, ujedno teže privlačenju kapitalno intezivnih investicija, kao i 
investicija u istraživanje i razvoj

Strane direktne investicije predstavljaju jedan od osnovnih modela kretanja kapitala u svetu 

i,   uz   trgovinu,   jedan   od   pokretačkih   motora   globalizacije   svetske   privredeu   drugoj   polovini 
dvadesetog veka, sa jasnom tendencijom da se takav trend nastavi i unovom mileniumu. SDI 
predstavljaju model pomoću kojeg kompanije razmeštaju svoje proizvodne procese širom sveta, 
kako bi pod što povoljnijim uslovima došle do potrebnih sirovina, radne snage i energije, s jedne 
strane, i najprofitabilnijeg iskorišćenja tehnologije i iskustava koje poseduju u poslovanju, s druge 
strane.

U   ovom   radu   detaljno   su   prikazana   strukturna   kretanja   stranih   direktnih   investicija   u 

prethodnom periodu, sa posebnim osvrtom na Srbiju i zemlje centralne i istočne Evrope. Takođe, 
prezentovane su vrste i oblici stranih direktnih investicija, kao i njihove opšte karakteristike kako 
bismo što bolje približili pojam i značaj stranih direktnih investicija za savremenu ekonomiju.

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA

2

background image

misle da treba nešto više od 50% glasova. U slučaju direktnog ulaganja strani investitor može 
samostalno voditi posao, tj. vlasništvo stranih preduzeća je mnogo vidljivije i fizički i politički. 
Glavna   odlika   direktnih   investicija   je   da   investitor     zadržava   kontrolu   nad   investiranim 
kapitalom.Strana direktna ulaganja predstavljaju ključnu kariku proizvodne funkcije preduzeća.

Kako   se   strane   direktne   investicije   vrše   uglavnom   preko   sistema   transnacionalnih 

korporacija,   to   su   one   postale   najznačajniji   fenomen   savremene   svetske   privrede.   Danas   je 
očigledno da je uloga transnacionalnih korporacija u procesu globalizacije, koji se odvija u svetskoj 
privredi od presudnog značaja

Direktne investicije sa sobom nose elemenat inostrane kontrole nad domaćim izvorima. 

Strane direktne investicije mogu ubrzati privredni rast ne samo kao dodatak domaćoj štednji, već i 
zbog   toga  što   obezbeđuju   pristup   novoj   tehnologiji.   Strane   direktne  investicije   mogu   imati   za 
rezultat direktan uvoz naprednije tehnologije, ali i transfer upravljačkih i proizvodno usmerenih 
znanja. Sem toga, strane direktne investicije mogu da generišu pozitivne eksternalije na domaća 
preduzeća, u smislu da su ona u mogućnosti da steknu nova znanja pomoću kojih isporučuju inpute 
inostranim firmama ili dok konkurišu za  potrošače. To takođe može stimulisati dodatne domaće 
investicije.

Zlatno pravilo za privlačenje novih stranih direktnih investicija je transparentnost. Vitalna 

uloga   transparentnosti   za   strane   direktne   investicije   potiče   iz   nekoliko   razloga.   Prvi   je   da 
netransparentnost   nameće   dodatne   troškove   za   poslovanje.   To   se   odnosi   na   prikupljanje 
nedostajućih informacija, ali i na korupciju, koja može biti veoma skupa za preduzeća.

2. VRSTE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA

Osnovni vidovi stranih ulaganja su 

4

:

- strane direktne investicije (foreign direct investments – FDI),
- različiti oblici zajedničkih ulaganja (joint ventures),
- portfolio investicije,
-   ulaganje   sredstava   u   vezi   sa   privatizacijom   (nova   ulaganja   i   preuzimanje   vlasništva   nad 
preduzećima)
- razmena spoljnog duga za ulog  (debt equality swaps),
- koncesije.

Podela stranih direktnih investicija može biti izvršena prema nekoliko kriterijuma. Jedan od 

njih može biti 

podela na osnovne i posebne oblike

. Po ovom kriterijumu, pod osnovnim oblicima 

stranih direktnih investicija podrazumevaju se 

5

:

•  osnivanje   preduzeća   –   (podrazumeva   izgradnju   proizvodnih   kapaciteta   od   strane   investitora; 
najčešći termin za ovu vrstu investicije je grinfild);
•  sticanje   većinskog   udela   u   vlasništvu   već   postojećeg   preduzeća   (kupovina   kompanije   kroz 
privatizaciju, kupovina akcija ili direktna kupovina vlasničkog udela – akvizicija).
 

4

 Ćirović, M., SDI: Strana ulaganja – poslovno – analitički pristup, str. 153, Univerzitet BK, Beograd, 2000 

5

 Zakon o stranim ulaganjima, (Sl. List SRJ, br. 32002 I 52003)

4

Posebnim oblicima stranih direktnih investicija smatraju se 

6

:

• koncesija (kupovina na određeni vremenski rok prava na korišćenje prirodnog bogatstva ili dobra 
u opštoj upotrebi radi obavljanja delatnosti od opšteg interesa);
• B.O.T. (Build Operate Transfer) poslovi (odobrenje stranom ulagaču da izgradi i koristi određeni 
objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i komunikacija, uz obavezu prenošenja 
vlasništva na
državu po isteku ugovora).

Jedna   od   klasifikacija   stranih   direktnih   investicija,   koja   potiče   od   Svetske   banke,   jeste 

podela 

prema motivima za investiranje

. Ova podela može biti veoma korisna, jer se na ovaj način 

mogu jednostavno odrediti ciljne grupe investitora. Prema ovoj podeli, postoje:
-investicije koje traže resurse:
-investicije koje traže prirodne resurse kao što su rude, sirovine ili poljoprivredniproizvodi;
-investicije koje traže jeftiniju ili specijalizovanu radnu snagu;
-investicije koje traže tržište:
-investicije koje dolaze na tržišta odakle je uvoz određenih proizvoda visok;
-investicije koje prate kretanje svojih kupaca – velikih kompanija;
-investicije koje prate određene trendove na tržištu i angažuju lokalne dobavljače;
-investicije koje traže povećanje produktivnosti proizvodnje, 
-investicije koje traže već postojeće kapacitete kako bi zadržale i promovisale   dugoročne ciljeve 
svoje kompanije (one su okrenute, pre svega, privatizaciji i akviziciji, jer   kupovinom postojećih 
kompanija zadržavaju proizvodni program i postojeće tržište).

Podela   stranih   direktnih   investicija   može   se   izvršiti   i   na   druge   načine.   Ipak,   važno   je 

razumeti da svaka kompanija ima različite razloge za donošenje odluke o tome gde će i kako 
investirati. Da li će jedna strana kompanija odlučiti da uloži kapital u jednu zemlju zavisi od mnogo 
činilaca, a pre svega, od procene profita koji može ostvariti, dugoročnosti poslovanja, ali i od 
spremnosti zemlje domaćina da prihvati, ubrza i olakša poslovanje. Samim tim, na svakoj državi je 
da stvori dobru investicionu klimu, odnosno jasan i stabilan okvir za poslovanje kako bi privukla 
najbolje svetske kompanije 

7

Dva   osnovna   načina   ulaska   stranih   investicija   kroz   proces   privatizacije   su  

strateške   i 

finansijske investicije

. Pod strateškim investicijama podrazumevaju se one koje dolaze iz iste 

delatnosti kao i preduzeće  koje  se  privatizuje,  sa  osnovnim  motivom  unapređenja  poslovanja  
matične kompanije, a finansijske investicije su one koje kupuju akcije preduzeća sa ciljem ubiranja 
prinosa, bilo u formi dividende ili kapitalne dobiti. Na osnovu dosadašnjeg iskustva sa stranim 
investicijama dolazi se do zaključka da bez obzira na delatnost kojom se bavi uspešno preduzeće 
bolje je da sarađuje sa finansijskim nego sa strateškim investitorima, dok kod manje uspešnih 
preduzeća bolje je da sarađuju sa strateškim investitorima.

6

 Zakon o stranim ulaganjima, (Sl. List SRJ, br. 32002 I 52003)

7

 Dimitrijević, M., Strane direktne investicije, SIEPA, Beograd, 2000., str. 33

5

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti