Grčko – perzijski ratovi – Lejla Džanović
2.UZROCI GRČKO – PERZIJSKIH RATOVA
U VI. st. pr. Krista perzijski su vladari nametnuli svoju vlast grčkim polisima na zapadnoj
obali Male Azije i na otocima u Egejskome moru i od njih su zahtijevali da plaćaju
visoke poreze te da obavljaju vojnu službu. Perzijanci su namjerno uništavali grčku
trgovinu. Davali su prednost feničkim trgovcima, pa su Grci gubili na zaradi. Stoga je
polis Milet 499. g. pr. Krista stao na čelo pobune protiv Perzijanaca i tražio pomoć od
ostalih grčkih polisa. Jedan od polisa koji im je pomogao bila je Atena. Perzijski kralj
Darije I. Veliki ugušio je pobunu, zauzeo polis Milet i sravnio ga sa zemljom, a
stanovništvo pobio ili prodao u roblje. Nakon smirivanja stanja u Maloj Aziji odlučio je
napasti i kazniti Atenjane i ostale Grke zato što su pomagali ustanicima. Već 492. g. pr.
Krista Perzijanci su krenuli u prvi vojni pohod na grčke polise, ali je njihova mornarica
bila uništena u oluji i time je pohod propao.
Povijesni zemljovid Grčko-perzijskih ratova
Atenski vojnik Fidipid je nakon pobjede Atenjana trčao od Maratona do Atene 42
kilometra u punoj ratnoj opremi kako bi Atenjanima javio o pobjedi. Nakon ulaska u grad
viknuo je „Nika!“ (Pobjeda!) i od iscrpljenosti umro. Njemu u čast i u spomen na ovu
veliku pobjedu i danas se trče maratonske utrke. Hopliti su bili grčki vojnici pješaci. Ime
4
su dobili po štitu koji se zvao hoplon. Spartanski kralj Leonida predvodio je Spartance u
Bitci kod Termopilskoga klanca. Na bojnom je polju ostao sam s tristo spartanskih
hoplita. Svi su se hrabro borili i poginuli na bojnom polju. Sukobi između Grka i
Perzijanaca nisu završili nakon ove tri velike bitke. Ostatke perzijskih pješaka pobijedili
su Spartanci u Bitci kod Plateje 479. g. pr. Krista, nakon koje se Perzijanci povlače iz
Grčke. Iste je godine bila i Bitka kod rta Mikale u kojoj je pobijeđena i perzijska
mornarica. Rat s Perzijom potrajao je još tridesetak godina, a završio je 449. g. pr. Krista
pobjedom Grka i oslobođenjem maloazijskih Grka od perzijske vlasti. Atena nakon
ratova staje na čelo savezničkih polisa koji se udružuju i stvaraju Delski savez, koji je
ime dobio po otoku Delu, gdje se nalazila blagajna Saveza. S vremenom je Atena
osigurala prevlast nad svim članicama Saveza i nakon preseljenja blagajne Saveza u
Atenu Savez se počinje nazivati Atenskim pomorskim savezom. Spartanci su oko sebe
okupili svoje savezničke polise i kao protutežu osnovali Peloponeski savez.
Grčke trijere
2.1.Jonski ustanak
Za razliku od nezavisnih polisa na grčkom kopnu, maloazijski grčki polisi bili su pod
kontrolom Perzije još od doba Kira Velikog. Perzijski satrapi nametali su velike poreze, a
ograničena je i sloboda trgovine koja je bila glavna djelatnost maloazijskih Grka, što je
potaklo jonski ustanak ( oko 500.g.B.C. ), a središte ustanka bio je jonski polis Milet.
5
