J.U. MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA LUKAVAC
EKONOMSKO HEMIJSKA ŠKOLA
ZANIMANJE:
FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVENI TEHNIČAR
Zanimanje:
F I N A N S I J S K O R A Č U N O V O D S T V E N I
T E H N I Č A R
MATURSKI RAD
Tema: Carine i ostale vrste javnih prihoda
Mentor: Učenik:
Garagić Fadila, prof. Erna Softić
Lukavac, April, 2015.
1. UVOD
- Carina je vrsta dadžbine koja se plaća u gotovom novcu za robu
koja se uvozi, odnosno izvozi, sto zavisi od mjera komercijalne
politike koje propisuje država. Ona predstavlja vrstu fiskalnih prihoda
koje država naplaćuje prilikom prelaska robe preko državne odnosno
carinske granice.
Slika 1. – Carina
A granica je područje ograničeno carinskom crtom koja se poklapa sa
državnom granicom.
Carina spada u posredne poreze i predstavlja jedan od najznačajnijih
instrumenata spoljno-trgovinske razmjene.
Carina danas služi više ekonomsko-političkim nego čisto fiskalnim
ciljevima i zato se izučava u sklopu političke ekonomije, spoljno
trgovinske i devizne politike. To podrazumijeva da je carina danas u
funkciji privrede i da je posredno i sama sastavni dio procesa
proizvodnje odnosno da utiče na troškove proizvodnje.
Kao instrument spoljnotrgovinske politike carine mogu da djeluju na
formiranje i mijenjanje odnosa troškova i cijena na domaćem tržištu, a
2
Ciljevi zbog kojih se uvode carine mogu biti:
2.1.)
Fiskalni – da se prikupe odgovarajuća finansijska sredstva
državi. Fiskalni cilj je primaran ukoliko je osnovni cilj uvođenja
carina osiguranje potrebnih sredstava za pokriće državnih rashoda.
2.2.)
Ekonomski – to znači da se carinom može štititi, prije svega,
domaća privreda ili samo određena grana od spoljne konkurencije.
Carinom se može povećati cijena uvoznoj robi, potencirati razvoj
određene grane, djelovati na strukturu troškova i raspodjelu
društvenog proizvoda i na investicije. Ekonomski karakter carine je
primaran ukoliko se carina uvodi zbog zaštite domaće privrede.
2.3.)
Socijalni ¬ ogleda se u tome da se kroz sniženje carina na
proizvode važne za životni standard određenih socijalnih grupa,
djeluje na pojeftinjenje tj. stimulisanje potrošnje.
Za realizaciju brojnih ekonomskih i finansijskih ciljeva mišljenja
finansijskih stručnjaka o ulozi carina se razlikuju. Oni koji osporavaju
carine to rade zbog toga što:
2.4.)
Carine ograničavaju razvoj međunarodne ekonomije;
2.5.)
Usporavaju rast produktivnosti rada, razvoj tehnike i tehnologije;
2.6.)
Vode održavanju visokih troškova proizvodnje;
2.7.)
Carine su nepravedne jer one realno teže pogađaju siromašnije
slojeve stanovništva nego bogatije;
A oni koji opravdavaju carine mišljenja su:
4
2.8.)
Carine štite i potpomažu nacionalnu ekonomiju;
2.9.)
Carinama se može uticati na odnose sa drugim državama;
2.10.)
Carinama se može dosta uspješno braniti ekonomska
samostalnost zemlje;
2.11.)
Carinama se brzo, jeftino i lako dolazi do novca za
finansiranje državnih potreba;
2.12.)
Carinama se može uticati na domaće proizvođače, na rast i
pad cijena.
Slika 3. – Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
3. VRSTE CARINA
5
2)
Carine prema načinu obračunavanja:
- carina se obračunava tako sto se na utvrdjenu carinsku vrednost
primenjuje carinska stopa, koja je propisana zakonom o tarifi, a u
skraćenom postupku primjenom jedinstvene carinske stope
Carinska vrijednost x carinska stopa = iznos carine
100
- Prema načinu obračunavanja carine mogu biti:
Specifične – koje se obračunavaju prema vrsti i količini robe, a
carinska stopa je određena prema mjernim jedinicama – metar,
kilogram, litar i dr. one se vrlo rijetko primjenjuju.
Vrijednosne (ad valorem) – se obračunavaju na bazi carinskih stopa u
procentu od vrijednosti robe. Vrijednost koja služi kao osnovica za
plaćanje carine je fakturisana vrijednost robe koja se uvozi.
Mješovite – su kombinacija vrijednosne i specifične carine, na taj
način što se odredi carina na uvezenu robu ad valorem a istovremeno
se utvrdi najviši i najniži iznos carine.
3)
Carine prema načinu uvođenja:
- mogu biti:
Autonomne carine – koje samostalno donosi drzava. Tarifu ove carine
donosi država samostalno svojim pravnim aktom. Prema svojim
interesima ona ih donosi, ukida ili mijenja ne uvažavajuci potrebe
drugih zemalja.
7
