Održavanje mira i rješavanje međunarodnih sporova pod okriljem Ujedinjenih nacija
DIPLOMSKI RAD
ODRŽAVANJE MIRA I RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH
SPOROVA POD OKRILJEM UJEDINJENIH NACIJA
ISTOČNO SARAJEVO, SEPTEMBAR 2024.
2
DIPLOMSKI RAD
ODRŽAVANJE MIRA I RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH
SPOROVA POD OKRILJEM UJEDINJENIH NACIJA

4
4. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA TIJELA
Tijela Ujedinjenih naroda zadužena za mirno rješavanje sporova.............................37
Rješavanje sporova pod okriljem Ujedinjenih naroda...............................................38
Uloga Vijeća sigurnosti prilikom mirnog rješavanja sporova....................................39
Uloga Generalne skupštine prilikom mirnog rješavanja sporova..............................41
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda i mirno rješavanje sporova...........................42
Međunarodni sud pravde i mirno rješavanje sporova................................................43
5
UVOD
Ujedinjene nacije (UN) osnovane su 1945. godine nakon Drugog svjetskog rata, s primarnim
ciljem održavanja međunarodnog mira i sigurnosti, promicanja ljudskih prava i unapređenja
društvenog i ekonomskog razvoja širom svijeta. Osnivanje UN-a odrazilo je želju
međunarodne zajednice da spriječi ponavljanje globalnih sukoba i razvije institucionalni okvir
za rješavanje međunarodnih sporova. Kroz decenije, UN su postale ključni akter u
međunarodnim odnosima, s posebnim naglaskom na mirovne operacije, diplomaciju i
multilateralnu saradnju. Uloga UN-a u održavanju mira se razvijala kroz različite faze, od
tradicionalnih mirovnih operacija, koje su se fokusirale na nadgledanje primirja i razdvajanje
zaraćenih strana, do kompleksnih operacija koje uključuju izgradnju mira, poslijeratnu
rekonstrukciju i podršku u političkoj tranziciji. Ujedinjene nacije takođe igraju ključnu ulogu
u rješavanju međunarodnih sporova putem svojih pravnih i političkih mehanizama, kao što su
Međunarodni sud pravde (ICJ) i razne medijacijske inicijative. U svijetu koji se suočava s
rastućim brojem kompleksnih sukoba, od regionalnih ratova do terorističkih prijetnji, uloga
UN-a u održavanju međunarodnog mira postaje sve relevantnija. Analiza uspješnosti i
neuspjeha UN-ovih mirovnih misija može pružiti ključne uvide u to kako unaprijediti buduće
operacije i razviti bolje strategije za rješavanje sporova. Razumijevanje pravnog okvira UN-a
za rješavanje međunarodnih sporova može doprinijeti boljem shvatanju međunarodnog prava
i njegovog uticaja na globalnu politiku. U modernom dobu održavanje mira i sigurnosti
postalo je briga čitave međunarodne zajednice koja je razvila neophodne međunarodne
procedure i mehanizme koji pružaju sukobljenima stranama forum za razgovore o njihovim
razlikama. Njene napore treba upotrijebiti za postizanje mirnog rješavanja sporova pod
uslovima podnošljivim objema stranama kako bi se izbjegla cijena rata. Razvoj međunarodnih
organizacija, sa specifičnim i trajnim odgovornostima za pomirenje na regionalnom ili
globalnom nivou, bio je najvažniji faktor u promociji mirnog rješavanja sporova. Upotreba
sredstava za mirno rješavanje sporova je od opšte važnosti, jer je pitanje mirnog rješavanja
sporova usko povezano sa potrebom očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti. Stoga je
načelo mirnog rješavanja sporova jedno od vladajućih u domeni uređenja međudržavnih
odnosa.

7
1. UJEDINJENE NACIJE – UN
1.1. Pojam Ujedinjenih nacija
Formiranje Ujedinjenih nacija spada u one progresivne poteze međunarodne zajednice koji
podrazumijevaju obezbjeđenje mira i međunarodne saradnje na taj način što se preko jednog
takvog globalnog foruma obezbjeđuje osnova za diskusije i sporazumno rješavanje sporova.
Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) je vjerovatno najpoznatija međunarodna organizacija sa
skoro univerzalnim članstvom, koja se deklariše kao „globalno udruženje vlada koje sarađuju
na polju međunarodnog prava, globalne bezbjednosti, ekonomskog razvoja i socijalne
jednakosti“. UN su osnovane dokumentom koji se zove Povelja. Preambula Povelje UN je
dokument ustavnog vida i obavezuje UN i sve države-članice.
razvijena je gotovo nepregledna mreža programa, komisija, posebnih fondova, institucija i
organizacija, što sve zajedno čini sistem UN. Ideja o formiranju ovakve međunarodne
organizacije nije bila sasvim nova i imala je svoju predistoriju u postojanju Društva naroda
(ili Lige naroda) koje je osnovano na Konferenciji mira u Versaju 28. aprila 1919. godine, sa
zadatkom da očuva svjetski mir, kolektivnu bezbjednost i političku nezavisnost svih država-
članica. Koliko je revolucionarna bila zamisao o kolektivnoj odgovornosti za mir i
bezbjednost postaje više nego jasno ako se zna da, po međunarodnom pravu, do Prvog
svijetskog rata vođenje ratova, pa čak i sprovođenje agresija nije bilo ništa nemoralno ukoliko
bi se izvršila formalna objava rata. Rat je u to vrijeme važio za sasvim legitimno političko
sredstvo. Društvu naroda se pripisuju velike zasluge kada je riječ o osnivanju Ujedinjenih
nacija s obzirom na to da je sa sobom donijelo mnoge novine koje su kasnije idejni tvorci
Ujedinjenih nacija mogli da razrade. Ovo važi kako za organe, tako i za osnovni princip
izgradnje sistema kolektivne bezbjednosti. Statut Društva naroda iz 1919/20. godine
obavezivao je države-članice da poštuju teritorijalnu i političku nepovredivost svih država-
članica. Ukoliko bi došlo do kršenja ovih pravila, Društvo naroda je trebalo da "preduzme
odgovarajuće mjere". Statut je predviđao da države-članice svoje nesporazume i konflikte
rješavaju na nivou međunarodnog prava i jurisdikcije.
Društvo naroda nije uspjelo da poveže
tadašnje moćne države (SAD na primjer, nikad nisu pristupile Društvu, mada je podsticaj za
njegovo osnivanje potekao od tadašnjeg predsednika SAD, Vudrou Vilsona), nije moglo da
https://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/ujedinjene_nacije_un/opste_o_un/?
id=10
Vukadinović R. (2006)., “Pravo Evropske unije”, Centar za pravo EU Kragujevac, Kragujevac- Banjaluka
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti