Fiziologija transporta, mišića, KVS i respiratornog sistema
Transporti
Liposolubilne materije lako prolaze kroz lipidni dvosloj (ćel. Membrane) dok hidrosolubilne teško
prolaze. One lakše prolaze kroz kanale (šuplji proteini) i preko nosača (proteini).
Liposolubilne materije su hormoni, streroidi (polni hormoni, izgrađeni su od holesterola),
gasovi, O2, CO2
Hidrosolubilne materijee su joni (Na, K, Ca...), aminokiseline, glukoza...
Transporti mogu biti:
1. Prosta difuzija
2. Olakšana difuzija
3. Primarno-aktivni transport
4. Sekundarno-aktivni transport
Transporti prema postojanju nosača:
Bez nosača (prosta difuzija)
Posredovani nosačem (olakšana difuzija, aktivni transporti)
Transporti prema utrošku energije:
Bez utroška energije (prosta i olakšana difuzija)
Sa utroškom energije (aktivni transporti)
I Prosta difuzija
Predstavlja kretanje molekula iz sredine gde ih ima više u sredinu gde ih je manje, na primer Na+
(najbrojniji ekstraćel. Katjon) ide u ćeliju, a K+ (najbrojniji intraćel. Katjon) ide van ćelije. Odvija
se nizbrdo pa ne zahteva energiju (ATP) – gasovi ulaze u ćeliju, a Na i K koriste kanale.
II Olakšana difuzija
Isto kretanje materije po pitanju sredine, nizbrdo tj. Bez energije, a olakšava nosač (protein)
Pr.: glukoza, aminokiseline
Nosači su ograničenje, ako su svi zauzeti ne ubrzava se proces ulaska u ćeliju na primer kod
aminokiselina tačnije usplemenata (proteini za one koji idu u teretanu) postoji tačno određene mera
koju treba dnevno uneti jer se tada svi nosači popune, ako mi unesemo više ništa se ne postiže jer se
taj ostatak neće utrošiti.
III Primarno-aktivni transport
Troši energiju i to na licu mesta (primarno, postoji mesto gde se ugrađuje ATP). Podrazumeva
transport „uzbrdo“, nasuprot koncentraciji tj. Iz sredine gde je manja koncentracija u sredinu gde je
veća koncentracija.
Na primer Na K pumpa (3 jona Na van ćelije, 2 jona K u ćeliji), tzv. NaKATP-aza
IV Sekundarno-aktivni transport
Transportuju „uzbrdo“, sekundarno znači da se energija ne dobija iz ATP-a već sekundarno usled
energetskog transporta Na+. Šlepaju se drugi joni sa Na ili suprotno od smera Na, uz Na se otvaraju
drugi kanali pa onda te druge materije prolaze.
Kotransport – ako se transport vrši u istom smeru kao i Na, a Kontratransport – ako se vrši suprotno
od Na (npr. Na i Ca)
Membranski i akcioni potencijal
Joni nose naelektrisanje, većina ćelija je naelektrisana zbog jona pa onda imaju električni potencijal.
Mnogi dijagnostički pregledi se baziraju na osnovu ćelijskog naelektrisanja – EKG, EEG
Ekscitabilna tkiva su tkiva koja mogu da se nadraže, tu spadaju nervno i mišićno tkivo i
mogu da menjaju svoje naelektrisanje.
Mirovni membranski potencijal je naelektrisanje ćelija u mirovanju (nervi i skeletne ćelije – 90mV
u odnosu na van ćelije). Mirovni potencijal se menja kada se nadraži ćelija i to je akcioni potencijal
(menja se brzo).
Sastoji se iz dve faze:
1. Depolarizacija – skok potencijala, nastaje naglim ulaskom Na+ jona
2. Repolarizacija – vraćanje na normalu, nastaje kad izađe K+ iz ćelije
(oživljavanje ćelije, impuls, draž) i celom membranom se širi ceo talas
Fiziologija mišića
Ekscitacija (akcioni potencijal) – kontrakcija
Poprečno-prugasti mišići – pokreti
Glatki (viscelarni) – creva, želudac, zidovi krvnih sudova
Poprečno-prugasti mišići tj. Njihovi proteini imaju pravilan raspored proteina, a glatki nemaju.
Takođe, kontrola kontrakcije tj. ko izdaje naredbu kod poprečno-prugastih smo mi, a kod glatkih je
simpatikus i parasimpatikus (ANS).
Srčani mišić je po građi sličan poprečno-prugastim mišićima, ali po kontroli je glatki mišić.
Neuromišićna spojnica
Mora da postoji kontakt između nerva i mišića tj. 1 nerv i 1 mišić, kontroliše mišiće i mišićne ćelije.
Ovaj spoj nije direktan već postoji prostor sinaptička pukotina. Subneuralne pukotine su dodatna
udubljenja (na membrani mišića) i omogućava veću površinu mišića za povezivanje sa nervom.
Nerv ne kontroliše direktno mišić, ali postoji suspstanca neurotransmiteri i nju nerv izbacuje i
vezuje za mišić. Acetilholin je kod neuromišićne spojnice taj koji prenosi akcioni potencijal. Vezuje
se za receptore na mišiću koji se zovu acetilholinski receptori (npr. Nikotinski receptori), vezuju se
2 molekula acetilholina, kanal koji je šupalj se otvara i prolaze joni Na u ćelije mišića i menja se
naelektrisanje mišića.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti