Protorealizam
-
traje od
1860.
do
1881.
-
početkom šezdesetih godina ukida se
Bachov apsolutizam
i pokrenute su stranke –
unionistička
,
narodnjačka
i
pravaška
-
1871.
–
Ivan Mažuranić
postaje ban, a pravaš
Ante Kovačić
mu se izruguje parodijom
Smrt babe Čengićkinje
-
Hrvatska ostaje bez
Danice
i
Zore dalmatinske
- nema više časopisa
o
tek
1852.
Mirko Bogović
pokreće časopis
Neven
-
sve veću ulogu ima drama i glumište
o
prvi
dramatičari
:
Kukuljević
,
Demeter
,
Bogović
o
prvi poznati moderni komediograf
–
Antun Nemčić
August Šenoa (1838.-1881.)
-
žurnalist, feljtonist, urednik, pripovjedač, romanopisac, dramatičar, glorifikator Zagreba
-
idejno se vezuje uz
Strossmayerove narodnjake
i
južnoslavensku koncepciju
, ali se usmjeruje na probleme uže Hrvatske
-
ističe ulogu
knjige
u djelovanju na naš socijalni život
-
među prvima je oformio
jezično-stilski kanon
, dosljedno se opredjeljujući za standardni oblik
štokavskog književnog jezika
-
jezični uzor mu je bio
suvremenik
, dalmatinski pisac
Mihovil Pavlinović
-
obilježio je
drugu polovicu devetnaestog stoljeća
više nego itko drugi
Z
LATAROVO
ZLATO
-
prvi roman
novije hrvatske književnosti
-
povijesni roman o Zagrebu
16. stoljeća
o
povijesna fabula
: sukob feudalca
Stjepka Gregorijanca
i
Zagrepčana
o
ljubavna fabula
: nesretna ljubav
Dore Krupićeve
i
Pavla Gregorijanca
o
intriganti:
Grga Čokolin
Klara Gruberova
-
Grga otruje Doru, a Pavle pogiba u borbi s Turcima
-
ostali romani
o
Čuvaj se senjske ruke
o
Diogenes
o
Kletva
(dovršio
Josip Eugen Tomić
)
-
pripovijetke
o
Prijan Lovro
– začetak
realistične
pripovijetke, lik
intelektualca slabića
o
Prosjak Luka
o
Branka
o
Karanfil s pjesnikova groba
-
povjestice
– epske pjesme sa sadržajem iz narodne predaje ili iz povijesti (napisao ih je 40ak)
o
Propast Venecije
o
Smrt Petra Svačića
o
Kugina kuća
o
Postolar i vrag
o
Prokleta klijet
o
Kameni svatovi
-
feljtoni –
Zagrebulje
,
Vječni žid u Zagrebu
,
Dopisi iz Praga
-
jedina komedija -
Ljubica
Realizam
-
književno razdoblje koje traje od
1830.
do
1870.
godine
-
nakon
romantizma
koji ističe
izdvojenog pojedinca
, realizam opisuje
svakidašnju sadašnjost
-
likovi su
obični ljudi iz svakodnevnog života
i iz svih društvenih slojeva
-
prostori su također
obični
– stanovi, ulice, tržnice, noćni lokali...
-
interijeri otkrivaju
socijalnu motivaciju likova
koja uvjetuje njihove
postupke
,
ponašanje
,
psihologiju
i
svjetonazor
o
detaljni
opisi ambijenata
socijalno i psihološki karakteriziraju likove koji su najčešće i
uvjetovani sredinom
iz koje potječu
o
u težnji za istinitim prikazom, pisci unose
autentične govore
(narječja, provincijalizme, žargonizme...)
-
realistični junak
- želi društveni
uspon
,
uspjeh
-
naglašena
socijalno-moralna problematika
– kritički odnos pisaca prema stvarnosti
-
realisti se pozivaju na
znanstvene
spoznaje o čovjeku i društvu
o
vodeća filozofska doktrina 19. stoljeća je
pozitivizam
– vjera u znanost i razum (utemeljitelj
Auguste Comte
)
-
dok su romantičari njegovali liriku, realisti se okreću
prozi
– roman postaje glavna književna vrsta
-
ideju o romanu kao o zrcalu stvarnosti iznosi
Stendhal
u svom romanu
Crveno i crno
(
1830.
)
o
lik
Julien Sorel
svojom inteligencijom i nizom veza kroči ka vrhu, ali nadomak sreći gubi kontrolu jer se nije snašao u svijetu
velikih i utjecajnih; osuđen na smrt, ogorčen je na društvo koje zatvara vrata sposobnima i siromašnima
-
realistički pripovjedač
- najčešće je
objektivan
, iskazan u
trećem licu
i nenazočan u radnji
-
fabula
– slijedi
kronološki
red zbivanja, a događaji su povezani čvrstim
uzročno-posljedičnim vezama
o
podređena je
stvaranju karaktera
koji je u pravilu socijalno motiviran
-
motivacija likova
– određena je njihovim karakterima i socijalnim okolnostima
o
socijalna motivacija
o
psihološka motivacija
o
genetska (biološka) motivacija
-
najčešći postupci –
portretiranje
, portretiranje s pomoću
ambijenta
,
detaljno i precizno
opisivanje i pripovijedanje
-
realisti su književnost približili
znanosti
i uveli
analitičku metodu
prikazivanja stvarnosti
F
RANCUSKA
-
poetika francuskog realizma zastupa prikazivanje tipičnih ljudi u tipičnim okolnostima
-
Balzac
u
Ljudskoj komediji
(26 knjiga) pokušava klasificirati neiscrpnu ljudsku stvarnost miješajući romaneskne, dokumentarne i
teorijske razine
-
Flaubert
je ponudio novi tip –
kritički realizam
– označuje ga veoma estetizirani izraz, smatra se i
ocem proznog modernizma
-
teoretičar realizma –
C.H. Champfleury
– manifest
Le Realisme
– ideal
fotografske točnosti
književne slike
-
glavni predstavnici francuskog realizma
o
Honoré de Balzac
o
Marie-Henri Beyle
(poznatiji kao
Stendhal
)
o
Gustave Flaubert
-
bovarizam
– nerealna slika o samome sebi, želja za bijegom od stvarnosti koju se smatra nedostojnom samog sebe
-
tri dijela romana – očekivanje, iskustvo i razočaranje
-
Emmini snovi su u neskladu sa
malograđanskim životom
kojem se niti želi niti može prilagoditi
-
udana je za prostodušnog seoskog liječnika
Charlesa
koji ne vidi njezino zadovoljstvo i njemu
rađa kćer za koju ju je briga
-
utjehu traži u ljubavnicima
Rodolpheu
i
Leonu
-
na kraju, pritisnuta dugovima, sama sebi
oduzima život
i
zadaje očaje mužu
koji je još uvijek voli
-
Flaubert je bio notorno poznat po svojem
perfekcionizmu
i vječnom traženju
le mot juste
(prave riječi)
-
zbog nemoralne fabule Flaubert završava na
sudu
, no biva oslobođen optužbi
Nikolaj Vasiljevič Gogolj – Kabanica
-
1809.
-
1852.
– ruski pripovjedač i komediograf, siromašni ukrajinski plemić
o
smatran „
ocem modernog ruskog realizma
“
o
Dostojevski: „
Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve kabanice
.“
-
nakon kriza vjerskog misticizma umire poremećnog uma
-
kombinira elemente romantizma, realizma i modernizma na vrlo duhovit i ciničan način
o
tzv. „
gogoljevski smijeh
“ – smijeh kroz suze, kroz smiješnu situaciju nazire se jad i tuga
-
Kabanica
– pripovijetka - realistično-fantastična pripovijest o činovniku
Akakiju Akakijeviču Bašmačkinu
i njegovoj kabanici
-
Mrtve duše
–roman – vrhunska realistički prikazana slika Rusije – glavni lik je snalažljivi varalica
Čičikov
-
Revizor
– drama – izruguje se ruskoj birokraciji i malograđanštini
Ivan Sergejevič Turgenjev – Šuma i stepa
-
1818.
-
1883.
– ruski pripovjedač i romanopisac
-
kao imućan plemić putuje Europom i prvi je ruski pisac koji se
proslavio na zapadu
-
u zbirci pripovjedaka
Lovčevi zapisi
toplo opisuje likove kmetova koje je susretao kao lovac, a prirodu opisuje poetskim realizmom
o
utjecao na
Ksavera Šandora Gjalskog
, kojeg su zvali „
hrvatskim Turgenjevom
“
o
posebno istaknute pripovijetke
Šuma i stepa
te
Nadstojnik
-
obnovio u ruskoj prozi lik
suvišnog čovjeka
, kakav smo sretali u
Childeu Haroldu
i
Evgeniju Onjeginu
o
protagonist nihilist
Bazarov
u romanu
Očevi i djeca
o
individualac
, ponekad
talentiran i nadprosječan
, koji se
ne uklapa
u točno određene
kalupe društva
o
često su
nihilisti
i
fatalisti
te vrlo
autodestruktivni
, puni
depresivne dosade
i nezainteresirani za društvo oko sebe
Lav Nikolajevič Tolstoj – Ana Karenjina
-
1828.
-
1910.
– ruski pripovjedač i dramatičar, plemićka obitelj
-
najbolji romani –
Ana Karenjina
te
Rat i mir
-
Rat i mir
– opisuje Napoleonov napad na Rusiju
1812.
i reakcije
pet
aristokratskih obitelji
-
Ana Karenjina
– likovi
o
Ana
i njezin suprug
Karenjin
, ljubavnik
Vronski
(Ana+Karenjin+Vronski)
o
njen brat
Stiv Oblonski
i njegova žena
Doli
(Stiv+Doli)
o
Dolina sestra
Kiti
i njezin suprug
Levin
(Kiti+Levin)
o
kroz
Levina
Tolstoj iznosi svoje ideje braka, društva i života općenito)
-
tema romana
– brak, licemjerje, ljubomora, vjernost i obiteljski život – vrhunskog djelo ruske i svjetske književnosti
-
smatra se
modernom romanesknom tragedijom
-
inspiraciju za Anu nalazi u
Puškinovoj
najstarijoj kćeri
Mariji
Fjodor Mihajlovič Dostojevski – Zločin i Kazna
-
1821.
-
1881.
– ruski romanopisac i
najveći ruski realist uz Tolstoja
-
u mladosti zastupa
napredne društvene poglede
i kreće se tragom
Gogoljevog realizma
roman
Bijedni ljudi
-
osuđen zbog socijalističkih stavova i poslan na robiju; po povratku osuđuje revolucionarnu djelatnosti
roman
Demoni
-
traži izlaz u
pravoslavlju
i svjesno pristaje uz
carizam
i
slavenofilstvo
– mijenja se tematika djela:
egzistencijalne
teme
-
prekapa po
najskrivenijim dijelovima ljudske psihe
i koristi
kriminal
samo kao
okvir
za rasprave o problemu zločina i kazne
-
likovi
– cinici i buntovnici protiv društva, razvratnici i nemoralni tipovi, a s druge strane dragi, poštovani, nesebični, pasivni likovi
-
osim Zločina i kazne, bitni romani su
o
Poniženi i uvrijeđeni
o
Idiot
– Kristu sličan knez
Miškin
i đavlu sličan
Rogožin
oboje vole
Nastasju Filipovnu
, jedan iz milosrđa, drugi iz pohote
o
Braća Karamazovi
– visoka moralna problematika – ubijeni otac Fjodor i sinovi Mitja, Ivan i Aljoša + nezakoniti Smerdljakov
-
Zločin i kazna
– razmatra probleme zločina i kazne, grijeha i ispaštanja, prava i pravde
-
siromašni student
Rodion Romanovič Raskoljnikov
iz
viših ciljeva
odlučuje ubiti babu
lihvaricu
čijim bi novcem pomogao sestri i
drugima koji su poniženi i uvrijeđeni
robinhudovske ideje
o
nakon ubojstva pratimo, kroz niz unutrašnjih monologa, njegovu
dramu i borbu sa samim sobom
-
Sonja Marmeladovna
– čedna
kršćanka
,
prostituka
koju na to tjeraju prilike koje je nametnuo njen razvratni otac
o
Rodion Romanovič joj priznaje zločin, što prečuje lik intrigant
Svidrigajlov
, koji želi Raskoljnikovljevu sestru
Dunju
-
iz nejasnih razloga
Svidrigajlov se ubija
, a
Sonja natjera Raskoljnikova da se preda
policiji – osuđen na robiju u
Sibiru
-
epilog
– Sonja posjećuje Raskoljnikovog u Sibiru gdje on doživljava
kršćansku katarzu
i pokajanje pod njenim utjecajem
-
ostali likovi
o
Razumihin
– Raskoljnikovljev razumni prijatelj
o
detektiv Porfirij
– ima osjećaj da je Raskoljnikov kriv, ali ne može dokazati
-
Dostojevski je snažno utjecao na
modernu europsku prozu 20. stoljeća
prvi prikazao
tjeskobu i osamljenost
modernog čovjeka
o
također je značajna uloga koju Dostojevski pridaje ambijentu
prvi prikazao
tmurno ozračje velegrada
-
u njemu vide preteču i predstavnici
modernog psihološkog romana
toka svijesti, te ekspresionisti i egzistencijalisti
o
kod nas utječe na: Cesarca, Kranjčevića, Kovačića, Krležu, Ujevića…
Naturalizam
-
nastavak i produžetak realizma
-
književni pokret koji traje od
1880.
do
1900.
godine
-
još više od realizma pronalazi duhovne zasade u pozitivističkom shvaćanju znanosti
-
teoretičar –
Hippolyte Taine
– učenje da je čovjek proizvod tri motivacije
o
nasljeđe
(rasa)
o
sredina
(milje)
o
trenutak
(povijesna situacija)
-
najvažniji pisac i ujedno i teoretičar je
Emile Zola
koji u djelu
Eksperimentalni roman
(
1880.
) i u predgovoru
Thérése Rauqin
ističe da
je zadaća naturalista da
preuzmu eksperimentalne metode iz prirodnih znanosti
-
Zolin sljedbenik
Guy de Maupassant
u svojim djelima (npr.
Medanske večeri
) i romanima zastupa naturalističku koncepciju, ali ističe
kako književnost ne
može prikazati potpunu istinu
, već svatko stvara
svoje viđenje svijeta
-
naturalizam opisuje i najružnije strane života (
estetika ružnoće
)
o
naturalistički pisci razotkrivaju socijalnu i moralnu
izopačenost
, zločin, duševne bolesti, grubu seksualnost, nastranost
o
za razliku od realista, uvode
masu
kao književnog junaka (
rudari
u Zolinu Germinalu)
-
verizam
– javlja se u talijanskoj književnosti druge polovice 19. stoljeća
o
predstavnik
Giovanni Verga
–
Obitelj Malavoglia
(sicilijanska obitelj propada),
Cavaliera Rusticana
(opera od Mascagnija)
Émile Zola – Germinal i Thérése Raquin
-
1840.
-
1902.
– osnivač i najznačajniji predstavnik naturalističkog pokreta
-
„
J'accuse
“ – otvoreno pismo predsjedniku republike zbog tzv.
Dreyfusove afere
(antisemitizam, ogromni politički skandal)
-
vrlo važan kao tvorac tzv.
eksperimentalnog romana
-
već u prvom romanu
Thérése Raquin
uvodi
znanstvene
metode –
analizira
različite
temperamente
i
rase
