Visoka poslovna škola strukovnih studija Leskovac

Predmet:

Osnovi ekonomije

Tema:

 

Ekonomski rast i agregatne ponude

Mentor:                                                  Student: 
Prof. Dr Žika Stojanović                      Milica Janićijević
                                                                 12020

Leskovac 2013.

SADRŽAJ

1. Uvod…………………………………………………………3
2. Privredni rast………………………………………………...4
3. Privredni razvoj……………………………………………...5
4. Predmet   teorije   privrednog   rasta   i   teorije   privrednog 

razvoja….................................................................................7

5. Strategija dinamičkog i ravnotežnog ekonomskog rasta…....9
6. Mogućnosti postizanja brzog ekonomskog rasta…………....9
7. Optimalna stopa ekonomskog rasta………………………..10
8. Potencijalna stopa rasta i faktori koji je određuju…………11
9. Postepen ili skokovit razvoj……………………………......12
10.

Uravnotežen ili neuravnotežen ekonomski razvoj...…13

11.

Industrijalizacija i poljoprivreda u procesu ekonomskog 

rasta.......................................................................................15

12.

Politika   i   metode   industrijalizacije   u   savremenim 

uslovima……........................................................................17

13.

Zaključak……………………………………………..18

Literatura…………………………………………………………20

2

background image

Privredni rast 

Pridajući veliki značaj razlikama između pojmova privrednog rasta i privrednog 

razvoja Kindleberger na primer upoređuje rast i razvoj sa rastom i razvojem čoveka. Tako 
on privredni rast komparira sa fizičkim rastom čoveka to jest upoređuje ga sa povećanjem 
njegove težine i visine dok privredni razvoj poistovećuje sa fizičkim napredovanjem koje 
je   istovremeno   praćeno   kvalitativnim   razvojem   mnogih   njegovih   psihofizičkih 
performansi,   intelektualnih   potencijala,   a   pre   svega   sposobnosti   njegovog   adaptiranja 
promenljivim uslovima života i rada.

Porivredni   rast   je   agregatni   proces   koji   govori   o   prosečnom   kretanju 

mnogobrojnih sektorskih promena. Stabilan privredni rast važna je pretpostavka lakšeg 
rešenja centralnog ekonomskog pitanja u svakoj zajednici koja se može definisati kao 
nastojanje   da   se   u   što   je   moguće   većem   stepenu   zadovolje   rastuće   potrebe   ljudi   sa 
ograničenim   resursima.   Ako   bi   smo   želeli   da   damo   definiciju   privrednog   rasta   onda 
bismo   mogli   reći   da   privredni   rast   podrazumeva   povećanje   proizvodnje   na   nivou 
nacionalne ekonomije izražene kroz ukupno društveni proizvod ( skup dobara i usluga 
ostvarenih   u   toku   jednog   perioda)   u   odnosu   na   broj   stanovnika.   Dok   se   ekspanzija 
definiše   na   kratak   period,   privredni   rast   se   odnosi   na   dug   period.   Ovaj   trajni   porast 
veličine je dan koristan ali nejasan, koji duguje svoj uspeh relativnoj jednostavnosti i 
relativnoj i veoma iluzornoj lakoći sa kojom se može izraziti pomoću jedne cifre. Države 
se   često   izražavale   cilj   svoje   ekonomske   politike   kroz   stopu   rasta   koja   se   poredi   sa 
stopom rasta drugih zemalja u istom periodu, što je prikladno, ali što može da dovede do 
najgorih konfuzija.

Ukazujući   na   značaj   privrednog   rasta   Samuelson   s   pravom   konstatuje   da   je 

privredni rast dugoročno posmatrano najznačajniji faktor ekonomskog uspeha nacije. Po 
njemu   sve   ekonomski   progresivne   države   kontinuirano   izdvajaju   rastuća   sredstva   za 
akumulaciju   odnosno   investicije   čime   se   stvaraju   uslovi   za   povećanje   društvenog 
proizvoda   po   stanovniku.   Iz   definicije   privrednog   rasta   proizilazi   da   on   u   osnovi 
predstavlja povećanje agregatne ponude. On dakle nije apstraktna kategorija, već veličina 
koja shvaćena u smislu realnog rasta nacionalnog dohotka po glavi stanovnika znači 
uvećanje   realnih   plata,   rast   životnog   standarda,   porast   akumulacije,   i   preko   nje 
mogućnost jačanja materijalne osnove proizvodnje u budućem periodu. Privredni rast se 
može   kvantitativno   izraziti   i   to   pre   svega   pomoću   stopa   rasta,   bruto   društvenog 
proizvoda, nacionalnog dohotka, bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika i slično.

Privredni   rast   označava   povećanje   vrednosti   nacionalne   proizvodnje   tokom 

vremena.   Drugim   rečima,   privredni   rast   znači   uvećanje     realnog   bruto   nacionalnog 
proizvoda   u   određenom   periodu   u   odnosu   na   njegovu   veličinu   u   prethodnom 
vremenskom   intervalu.   Sajmon   Kuznetc   privredni   rast   definiše   kao   trajno   povećanje 
dobara neophodnih za zadovoljenje individualnih i zajedničkih ljudskih potreba, mereno 
veličinom   proizvodnje   po   stanovniku.   Akcenat   na   trajnom   i   neprekidnom   uvećanju 
proizvodnje po stanovniku je posebno značajan, budući da on podrazumeva promenu 
strukture proizvodnje, izmenu u realnim odnosima cena pojedinih dobara, promena u 
kombinaciji proizvodnih činilaca kao i brojne izmene u načinu života.

4

Privredni razvoj

Privredni   razvoj   je   kompleksna   kategorija   koja   obuhvata   čitav   spektar,   u 

kvalitativnom smislu vrlo različitih društvenoekonomskih promena, karakterističnih za 
proces kontinuiranih transformacija privrede i društva. Pored toga što podrazumeva rast 
obima   nacionalne   proizvodnje   u   vremenu,   odnosno   pored   sadržaja   koji   karakteriše 
kompleks privrednog rasta, fenomen privrednog razvoja obuhvata i složenu strukturu, 
institucionalne, organizacione i tehnološke promene privrede, koje omogućavaju da se 
uvećana   proizvodnja   realizuje   i   distribuira   u   okviru   nacionalne   ekonomije   i   šire. 
Najsažetije, pojam privrednog razvoja obuhvata promene u obimu proizvodnje i složene 
transformacije u kompoziciji i strukturi privrede. 

Privredni   razvoj   je   porast   proizvodnje   roba   i   pružanja   usluga   u   nacionalnoj 

ekonomiji,   to   jest   porast   bruto   nacionalnog   proizvoda,   uz   istovremene   strukturne 
transformacije i promene u funkcionisanju nacionalne privrede na njenoj opštoj uzlaznoj 
liniji   ekonomskog   napredovanja.   To   je   jedinstvo   kretanja   i   razvoja,   odnosno,   to   je 
najopšti oblik funkcionisanja privrede. Za razliku od tehničkih sistema , veliki ekonomski 
sistem ( narodna privreda ) ne zna samo za kretanje u željenom smeru. Svako njeno 
kretanje vezano je za istivremene brojne promene, to jest za razvoj. Te mnogobrojne i 
neprekidne   transformacije   su   i   kvantitativne   i   kvalitativne   prirode.   One   označavaju 
uvećanje   svih   elemenata   narodne   privrede   (   mada   ne   u   istoj   proporciji   )   i   njihovo 
menjanje pod dejstvom je naučnog i tehničkog progresa i izmena društvenog i prirodnog 
okruženja. Privredni razvoj predstavlja složen proces koga reprezentuje niz sukcesivnih 
promena u ekonomskoj strukturi , ali i izmene u svesti čoveka kao najvažnijeg činioca 
ukupne   privredne   dinamike.   Nesumljivo,   privredni   razvoj   predstavlja   centralni 
makroekonomski fenomen.

2

 

Obeležja fenomena privrednog razvoja su brojne. U literaturi se sreću mnoge 

odrednice   koje   objašnjavaju   ovaj   izuzetno   kompleksan   ekonomski,   ali   i   društveni 
fenomen.   Jedno   od   mnogobrojnih   proučavanja   suštine   kategorije   privrednog   razvoja, 
akcenat stavlja na sledeće atribute: 

1. razvoj je normativan proces, usmeren je na realizaciju određenih ciljeva,
2. razvoj je multidimenzionalni proces, vezan je za sve aspekte života i potrebe 

ljudi i društva na koji utiče veoma veliki broj faktora, 

3. razvoj   je   koherentan   proces,   ako   je   potrebno   simultano   ostvariti   različite 

ciljeve, neophodno je njihovo prethodno usklađenje. 

Fenomen   razvoja   predstavlja   svakako   jedno   od   centralnih   stremljenja   ljudi   u 

istoriji   civilizacije.   Njegovo   ostvarenje,   u   krajnjoj   instanci,   je   omogućilo   opstanak   i 
neprekidni prosperitet ljudske vrste na zemlji.

Majkl Todar, profesor razvojnee ekonomije sa Njujorškog univerziteta zaključuje 

da je razvoj istovremeno i fizička realnost i stanje uma pomoću koga društvo kombinuje 
društvene, ekonomske i institucionalne procese stvara mogućnosti većini stanovništva da 
bolje živi. Razvoj, po ovom autoru, poerazumeva najmanje sledeće tri stvari:

2

 Dr Žarko Ristić “Ekonomija kapitala i finansiranje razvoja” Čačak 2006

5

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti