Sadržaj:

1.Uvod.............................................................................................................................................2

2. Transport zagađujučih materija................................................................................................... 3

3. Vetrovi......................................................................................................................................... 3

3.1. Brzina vetra...........................................................................................................................4

3.2. Smer vetra.............................................................................................................................6

3.3. Pritisak vazduha....................................................................................................................6

3.4. Turbulencija..........................................................................................................................7

3.5. Visina mešanja......................................................................................................................8

4. Topografija.................................................................................................................................. 8

5. Čestice u vazduhu........................................................................................................................ 8

5.1. Aerosoli.................................................................................................................................9

5.1.1. Prirodni aerosoli...............................................................................................................10

5.1.2 Antropogeni aerosoli........................................................................................................ 12

6.  Zaključak..................................................................................................................................14

7. Literatura....................................................................................................................................15

1

1.Uvod

Hiljadama   godina   su   se   čovek   i   priroda   skladno   razvijali   i   napredovali.  Priroda   je 

pomagala   čoveku   da   opstane,   nudila   mu   svoje   bogatstvo   i   bila   nesebična   prema   njemu. 

Ravnoteža je postojala vekovima. U njegovoj skorijoj istoriji, zahvaljujući velikom napredku 

nauke   i   tehnike,   u   trci   za   napredkom   i   zaradom,   čovek   je   zaboravio   na   prirodu.   Ona   nas 

poslednjih godina i sama opominje.

Atmosfera je smeša gasova i čestičnih materija koji se nalaze u kontinualnom kretanju 

oko Zemljine površine. Smeša gasovitih i čestičnih materija nastala je tokom dugog perioda 

formiranja   atmosfere   kroz     različite   biološke,   geološke   i   atmosferske   procese.   Na   početku 

razvoja civilizacije antropogeni uticaj na atmosferu je bio neznatan. Sa porastom broja ljudske 

populacije, povećanom upotrebom prirodnih resursa i sve većim tehnološkim razvojem, uticaj 

ljudi na atmosferu je značajan i kontinulan. 

Nečistoća u vazduhu je bilo koja  supstanca  koja se prenosi ili reaguje sa komponentama 

cistog vazduha. Za nečistoću u vazduhu su uobičajeni nazivi: zagađenje i polutant (od engleske 

reči 

pollutant

 - stvar koja zagađuje). Zagađeni  vazduh utiče na različite načine na zdravlje ljudi i 

čitav ekosistem. Atmosfera služi i kao sredstvo transporta zagađujućih materija do udaljenih 

lokacija i kao sredstvo zagađenja kopna i vode. Prijemnici zagađenja mogu da budu ljudi, biljke, 

životinje ali i materijali, građevine, kulturni spomenici, koji zbog povećanog zagađenja vazduha 

bivaju oštećeni. Nivo koncentracije zagađujućih materija utvrđuje se merenjem.

[2] 

Cilj   kontrole   kvaliteta   vazduha   je   zaštita   zdravlja   ljudi,   odnosno,   utvrđivanje   izvora 

zagađenja,   utvrđivanje   stepena   zagađenja,   utvrđivanje   kretanja   zagađenosti   vazduha   u   toku 

godine,   procena   opterećenosti   pojedinih   lokacija,   utvrđivanje   kritičnih   situacija   u   cilju 

upozorenja javnosti, utvrđivanje mera zaštite.

 [1]

 

2

background image

3.1. Brzina vetra

Od   brzine   i   smera   vetra   najviše   zavisi   stanje   kvaliteta   vazduha   u   datom   vremenskom 

intervalu i području. Brzina vetra je pod uticajem horizontalnog gradijenta temperature i pritiska: 

što je veći gradijent pritiska, veća je brzina vetra. 

Jedan od efekata brzine vetra je da ublaži kontinualno oslobađanje zagađivača (polutanata) u 

trenutku emisije. Bilo da je izvor na površini ili je na određenoj visini razvodnjavanje se odvija u 

pravcu pero transporta.

Za   brzinu   vetra   od   6m/s   postoji   jedna   jedinica   između   vertikalnih   i   paralelnih   ravni   na 

rastojanju od 1m. Kada se brzina vetra smanji na 2m/s postoje tri jedinice između tih istih 

paralelnih ravni na rastojanju od 1m. Na slici 1. je pokazan efekat brzine vetra sa dimnjakom kao 

izvorom zagađenja i sa emisiom od 6 i od 2m/s. 

 

[2]

Slika 1: Efekat brzine vetra na zagađenje

4

Za kontinualnu emisiju iz tačkastog izvora (dimnjaka), razblaženje počinje na samom izvoru. 

Razblaženje emitovanog gasa je obrnuto proporcionalno brzini vetra: pri dvostrukom povećanju 

brzine vetra, koncentracija polutanata opada za 50% od početne vrednosti, što se objašnjava 

povećanjem zapremine vazduha raspoloživog za disperziju polutanata. Urbana područja svojim 

karakterističnim   reljefom   utiču   na   smanjenje   brzine   vetra,   što   dovodi   do   loše   ventilacije   i 

povećane zagađenosti vazduha

 (Slika 2). 

[2]

Slika 2:  Uticaj reljefa na brzinu vetra 

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti