Zaštita porodice i dece
Megatrend Univerzitet
Fakultet za državnu upravu i administraciju
Socijalna politika
Tema: Zaštita porodice i dece
Profesor: Darko Marinković Studenti:
Milica Sinđić
Tamara
Marković
Anđela
Živković
Beograd, April 2011.
U V O D
Koncept prava deteta, koji je počeo da se uvodi u normativni
sistem Srbije nakon 2000. godine, kroz potpunu ili delimičnu
razradu u većini zakona koja se odnose na decu, potvrđen je
novim Ustavom iz 2006. godine.
Ugrožavanje prava dece u Srbiji, posebno je izraženo kod
pojedinih socijalnih kategorija: siromašna deca, deca sa
invaliditetom i deca sa smetnjama u razvoju, deca bez
roditeljskog staranja, posebno ona smeštena u institucije, deca
koja žive na ulici, deca koja rade.
U većini kategorija posebno ranjive dece, prava romske dece su
najčešće ugrožena. I dalje je izraženo nasilje nad decom - od
zanemarivanja, različitih oblika iskorišćavanja, do fizičkog i
seksualnog zlostavljanja, kako u porodici, koje je najmanje
vidljivo, tako i vršnjačko, ali i od strane drugih nepoznatih
odraslih osoba.
Svako dete, bez diskriminacije zasnovane na rasi, boji, polu,
jeziku, veri, nacionalnom ili socijalnom poreklu, imovnom stanju
ili rođenju, ima pravo da munjegova porodica, društvo i država
ukazuju zaštitu koju zahteva njegov status maloletnika.
2

običaja, morala, a naročito religije, a kasnije je ove oblike
zamenilo pravo. Za potpunije proučavanje porodice potrebno je
razgraničiti je od veoma sličnih ali ipak različitih pojmova kao
što su:
brak, srodstvo i domaćinstvo.
Brak je relativno trajana društveno priznata (ili nepriznata)
biološko-socijalna zajednica izmedju muškarca i žene. Od
prvobitne zajednice do danas brak je prošao kroz različite faze i
oblike: od grupnog do monogamnog braka (jedan muškarac i
jedna žena). Menjale su se i forme braka: smenjivali su se
neformalni i formalni, verski i građanski, prinudni i slobodni
brak i sl.
Brak je jezgro buduće porodice i uslov njenog nastanka. Zato
brak i porodica imaju mnogo zajedničkog, mnoge sličnosti ali i
razlike.
Brak
je uži pojam od porodice, on je biološko-socijalna
zajednica između muškarca i žene.
Porodica
je šira biološko-
socio-psihološka i ekonomska zajednica, koja pored muža i žene
podrazumeva i njihovu rođenu ili usvojenu decu.
Porodica je zajednica koja se zasniva na krvno-srodničkim
odnosima (roditelj, deca), a savremeni brak isključije postojanje
takvih odnosa (muž i žena ne mogu da budu u međusobnom
krvnom srodstvu).
Srodstvo
je nastalo kad i porodica a to praktično znači sa
nastankom ljudskog društva. Srodstvo je nastalo kao potreba sa
jedne strane, da se zabrane polni odnosi između članova
porodice (zabrana rodoskrnavljenja, incesta) a sa druge strane
kao potreba individualizacije uloge odlnosno utvrđivanja prava i
obaveza svakog člana porodice: otac, majka, sin, kćerka, brat,
sestra itd.
4
Domaćinstvo
je socio-ekonomska zajednica ljudi, čiji članovi
zajednički stanuju, privredjuju i zajednički troše ostvarene
prihode. Svaka porodica je domaćinstvo, ali svako domažinstvo
ne mora da bude porodica. Dok je domaćinstvo socio-
ekonomska zajednica i demografsko-statistička kategorija,
proodica je uglavnom bio-socijalna zajednica.
Osnovne funkcije porodice
Osnovne funkcije porodice koje ona ostvaruje kao najvažnija
društvena zajednica su:
-
biološka ili reproduktivna
, koja se ostvaruje kroz radjanje
dece i produžetak ljudske vrste,
-
ekonomska ili privredna
, koja se ostvaruje kroz porodicu kao
proizvođačko-potrošačku zajednicu,
-
edukativna odnosno moralno-vaspitna
, koja se ostvaruje
kroz obrazovanje, vaspitanje dece i formairanje njihovog
pogleda na svet, shvatanja određenog sistema vrednosti i
prihvatanja određenih obrazaca ponašanja.
Pored ovih osnovnih porodica ostvaruje i niz drugih funkcija –
funkcija zaštite, emotivna, sociološka, psihološka, ideološka,
obrazovna, kulturna, estetska itd.
V. Petković, P. Aleksić,
Sociologija,
Ekonomski fakultet, Beograd 2003. str. 354-356
5

pretpostavka njene emancipacije. Društvo preuzima
organizovanu brigu za decu (jaslice, vrtići, obdaništa...). Brine se
i za stare, bolesne, invalide, nezbrinute.
Menja se celokupan sistem vrednosti. Prevazilaze se rezlike,
neravnopravnosti, nametnuti autoritet, dominacija muškarca.
Izbor bračnog druga je slobodan a ne nametnut. Planira se broj
dece u porodici i rađaju se samo željena deca.
Zakonska zaštita porodice i dece
Danas skoro da nema zemlje u svetu koja nije porodicu zakonski
i ustavno zaštitila. To se čini zbog važnosti porodice i potreba
uspostavljanja humanih i demokratsih odnosa u njoj. Posebna
briga je iskazana za najosetljivije kategorije: deca, zaposlene
žene, trudnice, invalidi, bolesni, stari.
Porodica, majka, samohrani roditelj i dete u Republici Srbiji
uživaju posebnu zaštitu, u skladu sa zakonom. Majci se pruža
posebna podrška i zaštita pre i posle porođaja. Posebna zaštita
pruža se deci o kojoj se roditelji ne staraju i deci koja su
ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju. Deca mlađa od 15
godina ne mogu biti zaposlena niti, ako su mlađa od 18 godina,
mogu da rade na poslovima štetnim po njihovo zdravlje ili
moral.
Narodna skupština Republike Srbije donela je, 17. februara
2005, Porodični zakon,
kojim je zamenjen dosadašnji Zakon o
Ustav Republike Srbije, donet 8 novembra 2006 godine u Beogradu, Član 66
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti