Fiskalni značaj akciza u poreskom sisitemu Srbije
U N I V E R Z I T E T U N I Š U
Ekonomski fakultet
Pristupni rad
Predmet: Monetarni i fiskalni menadžment
Tema: Fiskalni značaj akciza u poreskom sistemu Srbije
Mentor:
Student:
Jadranka Đ. Todorović
Aleksandra Bojović,613
Niš, februar 2014.god
0
SADRŽAJ
UVOD
2
1. Pojam i karakteristike akciza
3
2. Razlozi uvođenja akciza
4
3. Prednosti i mane akciza
4
4. Istorijski razvoj akciza u Srbiji
4
5. Akcize u Srbiji – Osnovne odredbe Zakona o akcizama
5.1. Elementi akcize
5
5.2. Iznosi i stope akciza
6
5.2.1. Primer – Novi usklađeni dinarski iznosi akciza
na biogoriva i biotečnosti, alkoholna pića,kafu,cigarete,
cigare,cigarilose
8
5.3. Olakšice kod plaćanja akcize
5.3.1. Oslobađanje
10
5.3.2. Umanjenje obračunate akcize
11
5.4. Povraćaj i refakcija akciza
5.4.1. Povraćaj akcize
11
5.4.2. Refakcija akcize
12
5.4.2.1. Primer – Novi usklađeni dinarski iznos iz
člana 9. stav 5 zakona do kojih se umanjuje akciza pri
refakciji plačene akcize
12
6. Značaj akciza u Srbiji
14
ZAKLJUČAK
17
LITERATURA
18
1

1. Pojam i karakteristike akciza
Akcize se mogu definisati kao oblik pojedinačnih ( specifičnih ) poreza na potrošnju
ili upotreba samo pojedinačnih, tačno određenih proizvoda bilo prema klasifikaciji
OECD
-a. U različitim zemljama broj i karakteristika proizvoda koji se oporezuju
akcizama je različit,ali se u poslednje vreme zapaža tendencija svođenja oporezovanih
proizvoda na određene, karkakteristične. Akcizama se pre svega oporezuju proizvodi
masovne potrošnje koji se ne mogu supstituisati, ili je njihova supstitucija teško
izvodljiva ( so, šećer, kafa, duvanske prerađevine, naftni derivati,alkoholna pića i slično.)
Njihovo mesto oporezivanja potrošnje se razlikuje od zemlje do zemlje. Mnoge zemlje u
svetu (Africi i Aziji ) su zadržale akcize kao jedini porez na potrošnju, jer je mehanizam
njihovog ubiranja jednostavan i državi obezbeđuje sigurne i stabilne prihode. U većini
drugih zemalja, akcize se javljaju pored poreza na promet. U tim zemljama , potrošnja
(promet) određenih proizvoda je dvostruko oporezovana, jednom akcizama, i drugi put,
porezom na promet . Zbog ovakvog poreskog tretmana potrošnje porezom na promet
oporezuje se potrošnja svih proizvoda (osim onih koji su izuzeti ), a akcizama se dodatno
oporezuje potrošnja samo jednog, relativno malog broja, tačno određenih proizvoda.
Za akcize se ne može utvrditi zajednički princip, odnosno jedinstveni osnov njihovog
postojanja. Tako se ovim porezom opterećuje potrošnja jednog broja prehrambenih
proizvoda svakodnevne neophodne potrošnje (ali ne svih), čime se obezbeđuje njihova
izdašnost,tj.postizanje osnovnog fiskalnog cilja. S druge strane, akcizama se oporezuju i
neki proizvodi luksuzne potrišnje (opet ne svih) što može da bude motivisano socijalnim
efektima oporezivanja. Akcizama se oporezuju neki proizvodi koji su štetni po zdravlje,
odnosno koji ugrožavaju čovekovu okolinu. Ima proizvoda koji su opterećeni akcizama
ali se ne mogu svrstati ni u jednu od pomenutih grupa. Odsustvo jedinstvenog osnova i
različitost oporezivanja akcizama se delimično može objasniti istorijskim razlozima
(sporadično uvođenje akciza od slučaja do slučaja ), ali se danas procenjuje da ovakvo
šarenilo i nedoslednost u oporezivanju akcizama pre svega izraz nekonzistentnosti
procene zakonodavca.
Osnovne karakteristike,kojima se odlikuju akcize su:
Obaveza plaćanja akciza odnnosi se na tačno odeređeni broj proizvoda,
Prevaljivost
Ugodnost plaćanja
Fiskalna izdašnost
Jednostavnost i jeftinoća ubiranja
Stabilnost
Prihod od akciza jednim delom pripadaju lokalnim jedinicama
Široko rasprostranjena upotreba
Regresivnost (jeftinije proizvode koriste veca grupa potršača sa slabijom
poreskom snagom.).
OECD – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
3
2. Razlozi uvođenja akciza
Uz osnovni,
fiskalni razlog
, kao najčešći razlozi se javljaju:
destimulacija potrošnje određenih proizvoda ( npr.duvanske
prerađevine, alkohol),
pokrivanje javnih troškova izazvanih potrošnjom određenih proizvoda,
odgovarajuća preraspodela dohotka (kod oporezivanja luksuznih
proizvoda).
Vođenje odgovarajuće ekonomske politike (uticanje na potrošnju
tačno određenih energenata, iako akcize zbog svojih karakteristika
nisu pogodan instrument za vođenje ekonomske politike).
Ipak akcize mogu uticati na konkurentnost proizvoda na tržištu, posebno ako se
proizvodi opterećeni akcizama mogu zameniti potrošnjom drugih proizvoda
oporezovanih samo porezom na promet. Na taj način, akcizama se može uticati ne samo
na odnose konkurencije na tržištu, već i na potrošače, odnosno njihov slobodan izbor
predmeta potrošnje.
3. Prednosti i mane akciza
Akcize su za poreske vlasti jedan od najomiljenijih poreza. One se lako ubiraju,
sisitem obračuna i naplate je jedinstven, a pošto se oporezovani proizvodi tehnički tačni
odrešuju, nema sporova o granicama poreskog obuhvata. Poreska evazija je mala,
kontrola obračuna i naplate laka i jednostavna. Ipak, koliko god da su omiljene kod
poreskih vlasti, akcize nisu omiljene kod poreskih obveznika i destinatera. Zbog akciza
su jeftiniji proizvodi srazmerno više poreski opterećeni od proizvodi iste vrste s višim
cenama. Kako jeftinije proizvode koriste šire kategorije potrošača sa slabijom poreskom
snagom, to oni nose i srazmerno veći teret oporezivanja. Akcize nisu omiljene ni kod
preduzeća, ne samo zbog mogućnosti uticaja na konkurentnost njihovih proizvoda na
tržištu, već i zbog činjenice da preko njih privreda „kreditira“ fiskus, pošto se akciza
plaća već u trenutku dada proizvođač pusti proizvod u promet, pa „kreditiranje“ traje sve
dok se proizvod ne proda krajnjem potrošaču.
4. Istorijski razvoj akciza u Srbiji
Akcize kao analitički porezi na potrošnju u Kraljevini Jugoslaviji bile su u primeni
pod nazivom „trošarine“. One su u ograničenoj meri i sa malim značajem egzistirale i
1947. i 1948. godine, posle drugog svetskog rata. Kasnije nestaju iz našeg poreskog
sistema, sve do novijih dana.
Počevši od devedesetih godina prošog veka, u Srbiji se u poreski sistem uvodi specijalni
potrošni porez pod nazivom
akciza.
U toku razvoja propisa koji su regulisali ovaj poreski
oblik, težilo se ka harmonizaciji sa propisima Evropske Unije, eliminisanju sive
ekonomije i obezbeđivanju izdašnih poreza za budžet Republike. Naime, u koncepiranju
reforme fiskalnog sistema sredinom 1988. godine, pre raspada Jugoslavije,
Savezno
Izvršno Veće
je planiralo da uvede akcize na naročito pogodne predmete potrošnje,
4

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti