Promene državno-pravnog poretka
IME I PREZIME
PROMJENE DRŽAVNO – PRAVNOG PORETKA
SEMINARSKI RAD
SADRŽAJ:
UVOD..................................................................................................................................3
1. REFORMA...................................................................................................................... 4
2. DRŽAVNI UDAR........................................................................................................... 5
3. PUČ..................................................................................................................................6
4. REVOLUCIONARNE PROMJENE...............................................................................6
5. PRIMJERI REVOLUCIJA IZ PROŠLOSTI...................................................................9
2

1. REFORMA
Ova vrsta promjene je gotovo svakodnevna. U državi i pravu se vrše stalno sitne
promjene u organizaciji državnog aparata, propisima i raznim drugim aktima. Reforme
zahvataju skoro sve oblasti društvenog života: privredu, kulturu, nauku…
Možemo govoriti o pojedinačnoj,tj. posebnoj reformi u određenoj oblasti pa čak i više
oblasti, ali i o opštoj koja zahvata celokupno društvo. Poznate sun am: agrarna reforma u
oblasti poljoprivrede, socijalna u oblasti socijalne politike itd.
U nas se naročito govori i intezivno radi na reformama u privredi, kuturi, nauci, može se
reći u svim oblastima, kao procesu približavanja porodici evropskih naroda- Evropskoj
Uniji.
Reforme mogu biti zakonite i nezakonite. Prve su u skladu sa pravnim poretkom države
dok su one druge suprotne tome. Svaka država vrši promjene- reforme koje su zasnovane
na pravnim normama. Broj tih promjena je vrlo veliki. Koliko je veliki značaj dat
reformi, vidi se naročito u tome da se smatra da se reformom mogu riješiti svi odnosi, pa
i klasni. To u stvari negira revoluciju i ublažava klasne sukobe i klasnu borbu.
Napomenuo bih primjere većih društvenih reforma u pojedinih država svijeta koje su
zauzele dosta pažnje javnosti kao na primjer venecuelanske društvene reforme. Dakle
venecuelanski predsednik Ugo Čavez je uz podršku parlamenta predložio 69 izmjena
sadašnjeg ustava.
Cilj tih reformi je priprema Venecuele za ulazak u ‘’socijalizam XXI vijeka’’
obezbjeđivanje Čavezove lične i moglo bi se reći apsolutne, doživotne vlasti...Godine
1998. kako je izabran za predsjednika zemlje Čavez je počeo sa sprovođenjem opsežnih
reformi političkog sistema, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova
najsiromašnijih slojeva i ‘’zahladio’’ odnose sa SAD, zastupajući istovremeno inicijative
za regionalno povezivanje i sarađujući sa komunističkom Kubom. Njegova politika je
izazvala protivljenje venecuelanskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među
stanovništvom zemlje, pogotovu među siromašnijima.
Radomir D.Lukić i Budimir P.Košutić,
Uvod u pravo
,’’Službeni glasnik’’
Dr Momčilo V. Dimitrijević,
Uvod u pravo
,’’Savremena administracija’’
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti