UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENAĐMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SEMINARSKI RAD:
„GLOBALIZACIJA“
Mentor:
Studenti:
I UVOD
Pojam globalizacija u upotrebi je u govornom i pisanom jeziku od sredine
pedesetih godina XX-og vijeka. Ona nastaje kao nužno poglavlje u razvoju
civilizacije ili bolje rečeno civilizacija. Ovaj pluralizam civilizacija dobro je
primjetio i solidno klasifikovao engleski naučnik Arnold Tojnbi u svom djelu
„Istraživanje istorije“, u kome je pokušao da definiše uzroke nastanka, razvoja
i nestanka civilizacija na planeti Zemlji.
Po njegovom viđenju, do sada je nastalo 26 civilizacija, od kojih 10 još
postoje. To su:
zapadno društvo, pravoslavno hrišćanstvo na Bliskom istoku, pravoslavno
hrišćanstvo u Rusiji, islamsko društvo, hindu društvo, kinesko društvo,
japansko društvo, i tri civilizacije zaustavljene u razvoju – Polinežani, Eskimi i
Nomadi.
Životni ciklus civilizacija je proces, kao što su procesi i njihov nestanak. Upravo
tako shvaćen nestanak (raspadanje) trenutnih civilizacija (kao proces) i
njihova transformacija u nešto novo, predstavlja uvod u eru globalizacije i
dobar uvod u raspravu o toj temi.
Mišljenja o globalizaciji, kako stručne svjetske javnosti tako i običnih
ljudi, su oprečna. Obično postoje dva prilično nepomirljiva stanovišta – jedni
koji tvrde da će ulaskom u eru globalizacije civilizacija u cjelini kao „svjetsko
društvo“ postepeno prosperirati i da je ona u osnovi pozitivna pojava ili bolje
rečeno faza u razvoju civilizacije; i oni drugi koji smatraju da globalizacija
ljudskoj vrsti ne donosi puno toga pozitivnog i da se ona u osnovi svodi na isti
šablon iz svih prethodnih faza u razvoju čovječanstva, gdje bogati nastavljaju
da vladaju, samo na suptilniji način, a da će privatnost i sloboda u velikoj mjeri
biti sputane korištenjem novih tehnologija u svrhu globalne kontrole
„svjetskog društva“. Te potencijalno negativne vođe ljudskog društva u ovom
trenutku, nazvaćemo (za potrebe ovog rada) „kapitalisti globalizacije“.
Ključni problem, vjerovatno, ni ovoga puta ne leži u ekstremima dobro-
loše, već se nalazi u činjenici da je ljudsko društvo putem savremene
tehnologije, a naročito putem globalnog prevoza putnika i roba, TV globalne
pokrivenosti, telekomunikacija, interneta, migracija i postojanja
međunarodnih institucija kao što su Organizacija ujedinjenih nacija, postalo
„globalno selo“. Pitanje koje ovdje treba postaviti je da li je ljudska svijest ili
5
