Berzanska trgovina sa posebnim osvrtom na londonsku berzu metala
Diplomski rad iz predmeta
Ekonomika trgovine
BERZANSKA TRGOVINA SA POSEBNIM
OSVRTOM NA LONDONSKU BERZU
METALA
Sadržaj:
1. Uvod………………………………………………………………….. 2
2. Istorijat berzi………………………………………………………...…3
3. Pojam berzi, osnovne karakteristike,funkije berze,
podela....................5
3.1.Definicije
berzi.......................................................................... 5
3.2.Vrste berzi.................................................................................
6
3.3.Funkcije
berze............................................................................8
3.4.Standardizacija
i
kvalitet............................................................9
3.5.Berzanski
poslovi ....................................................................10
3.6.Finansijski
derivati...................................................................11
3.7.Robni fjučers………………………………………………....13
3.8.Berzanski
posrednici................................................................16
3.9.Berzanski
indeksi.....................................................................17
3.10.Klirinška
kuća........................................................................17
1

4.10.8.Kobalt..................................................................................
32
4.10.9.Molibden.............................................................................
33
4.10.10.Plastika..............................................................................
34
5.Zaključak...............................................................................................
35
Literatura………………...…………………………………………...…37
1. Uvod
Ova tematika obuhvata dve celine, prva koja se odnosi
na berze, a druga na jednu od najvećih berzi na svetu.
Prvi deo je obrađen od strane velikog broja autora sa
naših prostora. Koristeći njihovu literaturu pokušao sam da
ukratko definišem neke osnovne pojmove berzanskog
poslovanja. Obrađen je pojam, vrste berze, njene funkcije,
poslovi, finansijski derivati, berzanski posrednici i berzanski
indeksi. Za obradu ovih glava koristio sam dela domaćih
autora: doktora Živorada Zlatkovića, doktora Dejana Erića,
doktora Branka Vasiljevića, Veroljuba Dugalića, Milka Štimca
i Milana Eremića.
Posebna pažnja u ovom radu je posvećena Londonskoj
berzi metala. Ova tema nije obrađena do sada od strane naših
autora tako da sam sve podatke u njoj koristio sa internet
prezentacije www.lme.com. Pored istorije Londonske berze
metala koja je duga preko 130. godina, obrađene su sve njene
osnovne usluge, struktura upravljanja, kao i sve vrste metala i
nemetala kojima se trguje na njoj (primarni aluminijum,
aluminijumske legure, bakar, olovo, cink,nikl, kalaj).
3
Značaj L.B.M. leži u činjenici da je to jedina berza na
kojoj se trguje metalima i nematalima, a i cene koje od berza
odredi predstavljaju osnov prilikom razmene metala u
čitavom svetu.
Tekst obiluje ilustracijama, grafikonima, histogramima i
tabelama jer sam želeo da ovaj rad čitaju i oni koji nemaju
previše strpljenja i afiniteta prema čistoj teoriji. Stoga se
nadam da će biti interesantan i manje informisanom čitaocu.
Svestan sam da i pored velikog truda ovaj rad ima
određene nedostatke. Nadam se da oni neće zaseniti dobre
strane ovog rada.
2. Istorijat berzi
Nastanak berzi kao specifičnog oblika tržišta vezuje se
za davna vremena kada su se ljudi okupljali na trgovima,
pijacama, sajmovima, vašarima i drugim mestima. Na njima
je dolazilo do susretanja ponude i tražnje različitih oblika
roba. Razvoj trgovine doveo je do privrednog uspona mnogih
država i naroda u starom veku. Ovaj razvoj se nastavlja u
srednjem veku, što doprinosi da mnogi evropski -
kontinentalni gradovi steknu zavidnu reputaciju u
4

isto vreme formiraju se paralelno berze u Parizu 1726. i
Londonu 1773.
Početkom narednog veka primat od Amsterdama
preuzima berza u Londonu koja je bila vodeća berza sve do I
svetskog rata. Nakon završetka rata dolazi do snažnog razvoja
Njujorka koji tada preuzima primat u svetu. Početkom
šezdesetih godina u SAD-u postojalo je 14 finansijskih berzi,
dok je danas taj broj smanjen na sedam. Pored Njujorka
preostalih šest su:Američka berza sada ujedinjena sa Nasdaq,
Berza u Čikagu, Pacifička berza u San Francisku i Los
Anđelesu, Filadelfijska berza, Bostonska berza i berza u
Sinsinatiju.
U XX veku dolazi do značajnih tehnoloških
unapređenja u radu berzi. Najznačajniji su uvođenje
kompjutera i elektronsko sistema trgovanja. Dolazi do razvoja
berzi i u drugim delovima sveta, u Južnoj Americi u drugoj
polovini XIX veka, u Africi i Aziji tokom XX, a u
istočnoevropskim državama devedesetih godina XX veka.
Neke od poznatijih su berze u Pragu, Varšavi, Budimpešti,
Moskvi, Bratislavi, Sofiji, Bukureštu, Ljubljani, Zagrebu, itd.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti