Metodologija naucnog istrazivanja
NAUKA JE:
•
PROIZVOD ČOVEKOVE MISAONE AKTIVNOSTI VEZANE ZA
STVARNOST,
•
OBJEKTIVAN, LOGIČAN, PRECIZAN, PROVERLJIV,
SISTEMATIČAN METOD PRIKUPLJANJA, OPISIVANJA, KLASIFIKOVANJA,
DEFINISANJA,
MERENJA,
EKSPERIMENTISANJA,
UOPŠTAVANJA,
OBJAŠNJAVANJA,
PREDVIĐANJA,
KONTROLISANJA
I
VREDNOVANJA
ISKUSTVENIH ČINJENICA,
•
NAUČNI REZULTATI PREDSTAVLJAJU SPOJ, SINTEZU
ČINJENICA CRPENIH IZ STARIH POZNATIH I NOVIH NEPOZNATIH
ČINJENICA.
•
Razvoju nauke u Evropi doprinelo je i otvaranje univerziteta.
•
Prvi univerziteti otvoreni u ХII veku u Bolonji, Parizu, Oksfordu, Monpeljeu.
•
U HIII veku osniva se još 17 unoverziteta, u ХIV veku 23, ХV 33, tako da je na kraju
ХV veka Evropa ukupno imala 77 univerziteta, od kojih se većina održala do danas.
•
Danas u svetu ima preko 600 univerziteta.
•
Razvoju nauke u Evropi doprinelo je i otvaranje univerziteta.
•
Prvi univerziteti otvoreni u ХII veku u Bolonji, Parizu, Oksfordu, Monpeljeu.
•
U ХIII veku osniva se još 17 unoverziteta, u ХIV veku 23, ХV 33, tako da je na kraju
ХV veka Evropa ukupno imala 77 univerziteta, od kojih se većina održala do danas.
•
Danas u svetu ima preko 600 univerziteta.
•
NAUKA VREDI ONOLIKO KOLIKO MOŽE DONETI KORISTI!
•
Problemi nauke su nerazdvojno povezani sa materijalnim stanjem države.
•
Sve više se oseća antagonizam između materijalnih dobara i duhovnog stvaralaštva, a
i zaboravlja univerzalnost i opštost stvaralaštva.
•
Naučne istine se sve više komercijalizuju, i kadkad lažno prodaju.
•
Danas kada je novac postao najuniverzijalniji jezik, rezultati nauke i umetnosti se
zloupotrebljavaju.
•
NAUKA VREDI ONOLIKO KOLIKO MOŽE DONETI KORISTI!
•
Problemi nauke su nerazdvojno povezani sa materijalnim stanjem države.
•
Sve više se oseća antagonizam između materijalnih dobara i duhovnog stvaralaštva, a
i zaboravlja univerzalnost i opštost stvaralaštva.
•
Naučne istine se sve više komercijalizuju, i kadkad lažno prodaju.
Danas kada je novac postao najuniverzijalniji jezik, rezultati nauke i umetnosti se
zloupotrebljavaju
Determinantne nauke
Svaka nauka definiše se svojim
predmetom, metodom i jezikom
Predmet nauke
, u najopštijem smislu, jeste objektivna stvarnost, tj. celokupnost
pojava, procesa i odnosa koji čine tu stvarnost.
Pod metodom se
podrazumeva dijalektičko jedinstvo logičkih načela i pravila,
teorijskih saznanja o stvarnosti i praktičnih radnji i tehničkih sredstava koja se
primenjuju u istraživačkoj delatnosti.
Jezik
- to su pojmovi odnosno kategorijalni sistem.
Najgrublja
podela nauke
vrši se na
prirodno – matematičke
i
društveno –
humanističke
nauke.
U
prirodno – matematičke nauke
spadaju: matematika, astronomija, fizika, hemija,
biologija, geologija i geografija.
U
humanističko – društvene nauke
spadaju: teologija, istorija, psihologija, logika,
arheologija, filozofija, pravo, sociologija, ekonomija, pedagogija.
UMETNOST
Umetnost
se deli u dve glavne grupe
prema načinu saznavanja i manifestovanja:
plastične (prostorne)
– arhitektura, vajarstvo, slikarstvo i kinematografija, i

Nikola Tesla
je najvernije odslikao uspeh genijalnih osoba:'' Talenat je isto što i
volja, a genije isto što i rad, zato svaki čovek može da postane genije, ako voljom i
radom nadmašuje drugi svet''.
Naučni stepen je:
magistar nauka i doktor nauka.
Naučna zvanja su:
naučni saradnik, asistent, docent, vanredni profesor i redovni
profesor.
Za određen doprinos u nauci dodeljuje se zvanje
počasnog doktora nauka.
Seminari
su (kraći) naučni skupovi
posvećeni specifičnoj problematici
.
Simpozijumi
su naučni skupovi
posvećeni užim problemima
(naučni rezultati o
kojima se vodi diskusija).
Naučne konferencije
tretiraju
probleme širih naučnih područja i rade
paralelno u
nekoliko sekcija (prema specifičnosti naučne problematike).
Naučni kongresi
su posvećeni određenoj
grupi naučnih problema
(naučnih radnika
iz celog sveta)
iz srodnih disciplina ili jednoj naučnoj oblasti.
PRAVILO ZA DOBRO VOĐENJE LJUDSKOG UMA U ISTRAŽIVANJU ISTINE
JE METODOLOGIJA”
RENE DEKART (1596-1690)
PREDMET METODOLOGIJE
je naučni metod u svim njegovim aspektima:
logičkim,
tehničkim,
organizacijskim, i
strategijskim.
Osnovni cilj ove nauke je:
a. da se shvati suština naučnog znanja i da se nauče osnovni principi u njegovom
sticanju i kritičkom preispitivanju.
b. da nas nauči kojim sredstvima i postupcima treba da se služimo da bismo došli do što
istinitije spoznaje predmeta istraživanja.
c. da posmatramo samo mišljenje, kako tuđe, tako i naše vlastito, i da o njemu kritički
sudimo.
d. kojim principima se vodi; koje procedure koristi; kojim tehnikama se služi; koliko je
dosledno, logički ispravno i istinito?
e.
Kvantitativna
metodologija
se usredsređuje na
statističko opisivanje pojava
, a to
znači u
količinama (kvantitetima)
odnosno procentima, kao i na merenje intenziteta
nekih svojstava, povezanosti među pojavama i sl.
f.
Kvalitativna metodologija
se više bavi
opširnim verbalnim i
slikovnim opisom pojava
, ali nastoji da
taj opis bude sa više pojedinosti i da
predstavlja
dublji uvid u istraživani predmet.
g.
Društvena pojava
je sve ono što nastaje u odnosima ljudi i njihovih zajednica i čiji
značaj nadilazi interes i delokrug delovanja i uticaja pojedinaca (materijalne, kulturne,
političke, društvene vrednosti, pojedini postupci i događaji, pojava je i samo društvo).
h.
Događaj
je jedan zaokružen skup dešavanja koji ima svoj početak, tok i
završetak, odnosno ishod. On je, dakle, vremenski ograničen, često kratkotrajan.
Proces
je složen skup dešavanja koja imaju jedan zajednički razvojni pravac.
Procesi su po pravilu dugotrajni i njihovo vreme se meri godinama, nekad i
decenijama i vekovima
U najopštijem smislu
mogao bi se odrediti kao
način (model organizacije)
na koji
tragamo za istinom ili istinitijim znanjem, zasnovan na logičkim principima i
pravilima.
Sled postupaka od posmatranja predmeta i izučavanja rezultata drugih naučnih i
istraživačkih poduhvata (sekundarnih izvora) do testiranja valjanosti sopstvenih
predpostavki.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti