Ekonomska kriza u teoriji i praksi
1
EKONOMSKA KRIZA U TEORIJI
I PRAKSI
MAGISTARSKI RAD
2
ABSTRAKT
Kriza kao fenomen postaje imanentna svakom ekonomskom subjektu bilo da je riječ o
državi, kompaniji, banci, individui. Imunih na ovaj tip ekonomske bolesti jednostavno više
nema. Uspješni i efikasni ekonomski subjekti se jednostavno prepoznaju po tome što na vrijeme
prepoznaju simptome, uspostave dijagnozu i pripreme ( kompanija sama ili konsultanti)
operativne mjere (strategijske i taktičke) za zaustavljanje kriznih trendova i izlazak na puteve
prosperiteta. Kontinuirano prilagođavanje realnosti i preventivno djelovanje uslovi su
sprječavanja krize. Pri tome treba imati u vidu da preduzeće prolazeći kroz različite faze u svom
životnom ciklusu postaje potencijalno pogodnim objektom krize. Ako se još uvaži faktor vrijeme
onda se uspješna preduzeća od neuspješnih razlikuju u trajanju krize i njenim posljedicama.
Pojava globalne ekonomske krize izazvala je promjenu pristupa u vodenju ekonomske
politike u vecini privreda. Ta promjena znači odustajanje od slobodnog tržišta i sve veću inter-
venciju države u privredi. Istovremeno, ta promjena je izazvala raspravu o validnosti dominira-
juće makroekonomske teorije i njene mogućnosti da postojecim teorijskim stavovima objasni
uzroke nastanka i puteve izlaska iz krize. Rasprava još uvijek nije završena u okviru neok-
lasičnog i kejnzijanskog pravca koji paralelno egzistiraju više decenija u makroekonomskim
teorijama. U ovom radu se daje pregled teorija koje su imale različit pristup krizama i cikličnim
fluktuacijama ekonomske aktivnosti, ali i nekih novih shvatanja koja su sve prisutnija u okviru
savremene ekonomske teorije.
Ključne riječi
: ekonomska kriza, vrste krize, krizni menadžment. makroekonomska
teorija, neoklasična paradigma, kejnzijanizam.
ABSTRAKT
Crisis as a phenomenon becomes characteristic of every type of subjects, whether it is
state, company, bank or individual. There are no economic subjects which are immune on this
type of economic disease. We can recognize successful and efficient economic subjects because
they recognize symptoms just on time and establish diagnosis (company alone or with advisors),
and prepare operative measurements (strategic and tactical) for stopping crisis trends and going
out on the road of prosperity. Conditions for preventing crisis are constantly adapting to reality
and preventive measurements. We must have in mind that company passing through life cycles
represent potential favorable object for crises. If we have in mind factor of time we can say that
successful enterprises difference from unsuccessful enterprises in duration consequences of
crisis.
The global economic crisis has led to a different approach to economic policies in most
economies. The change is in the abandonment of free market and the increasing role of the state
intervention in the economy. Simultaneously, the change has caused the discussion of the valid-
ity of the dominant view in macroeconomic theory and its capability to explain the causes of the
crisis and the ways out within the existing theoretical frameworks. The discussion has not been
finished yet within the Neoclassical and Keynesian views existing parallelly for decades in
macroeconomic theories. This master work deals with the overview of theories approaching dif-
ferently to crises and cyclic fluctuations in economic activity, and also some new understandings
in contemporary economic theory.
Key words:
economic crisis, , type of crisis, management in
crisis. macroeconomic theory, neoclassical paradigm, Keynesianism

4
2.4.1. Velika ekonomska kriza 1930-tih
2.4.2 Monetarna politika i finansijska kriza tokom Velike ekonomske krize
2.4.3 Krah liberalizma i izlazak iz Velike ekonomske krize 1930-tih
2.4.4 Povratak tržišta i neoliberalizma
2.4.5 Globalna ekonomska recesija i promjena makroekonomske paradigme
3. ODGOVOR ZEMALJA NA FINANSIJSKU KRIZU
3.1
Odgovor EU na krizu
3.1.1 Ekonomska i finansijska paradigma prije globalne finansijske krize
3.1.2 Odgovor Evropske Unije na krizu
3.1.3 Odgovor Evropske Centralne Banke na krizu
3.1.4 Ekonomska i finansijska paradigma Eurozone nakon prelivanja krize na EU
tržište
3.1.5 Preporuke održivosti makroekonomske stabilnosti
3.1.6 Najnovija dešavanja u Eurozoni - drugi talas krize
3.2
Uticaj krize na CG
3.2.1 . Uzroci krize i izlječenje
3.2.2 Dejstvo krize
3.2.3 Berzanski krahovi kroz istoriju
3.2.4 Uticaj svjetske ekonomske krize na Cru Goru i zemlje u regionu
3.2.5 Dijagnoze stanja i ranjivosti država regije u krizi države
3.2.6 Monetarni sektor Centralne Banke
3.2.7 Finansijski sektor
3.2.8 Realni sektor privrede
3.2.9 Spoljkašnji i unutrašnji uzroci krize na Zapadnom Balkanu
3.2.10 . Posljedice krize
5
1. UVOD
Predmet istraživanja koji će biti prezentovani u ovom radu se odnosi na uticaj svjetske
ekonomske krize na svjetsku privredu i privredu Crne Gore, kao i mjere za njeno ublažavanje.
Pored toga u ovom radu ćemo se osvrnuti i na uticaj ekonomske krize na bankarski sektor, kao i
pomoć Crnoj Gori od strane pretpristupnih fondova EU - IPA.
Aktuelna kriza, koja ima slično dejstvo kao i ona od prije 80 godina,počela je 2007.
godine. Pet godina u nizu, svjetska ekonomija je na globalnom nivou bilježila izraziti rast, za-
ključno sa ljetom 2007. godine. Svjetski GDP je rastao tempom od 5% godišnje, što je najbrži
zabilježeni rast kroz niz godina sve od početka sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Tri
četvrtine tog rasta na svjetskom nivou duguje se brzo rastućim ekonomijama. Pritom je inflacija
bila neznatna u većini razvijenih zemalja.
Prethodnih godina svjetska ekonomija je bila pogođena krizom sa finansijskog tržišta,
tržišta nekretnina i poremećajima na tržištu robe široke potrošnje. Finansijska kriza krajem ljeta
2007. prve naznake imala je na američkom hipotekarnom tržištu, a nakon godinu - dvije dana oz-
biljnije je potresla i ostale segmente finansijskog tržišta, da bi posljedično izazvala veći broj
bankrotstava, merdžera, i primorala vlasti SAD i zemalja zapadne Evrope, a i šire, na interven-
cije koje će trajnije uticati na promjenu finansijskog sistema u svijetu. Pored tih mjera, koje su
bile usmjerene na podršku ključnim institucijama, stabilizaciju tržišta, sve u cilju povratka pov-
jerenja u finansijski sistem, tržište je ostalo nestabilno.
Među eksterne faktore propadanja kompanije mogu se navesti:jačanje konkurencije i
nemogućnost da je kompanija prati, što stvara nekonkurentnost sopstvenih proizvoda; nagle
tehnološke promjene koje kompanija ne može da isprati; socijalno-politički potresi u nacional-
nim i međunarodnim okvirima; opadanje životnog standarda srednjeg sloja stanovništva; naglo
povećanje cijena ulaznih resursa, prije svega sirovina; promjene uslova kreditiranja; pad vrijed-
nosti nacionalne valute; visoka inflacija, sve češće seljenje pogona sa zapada na istok (naročito u
Kinu), tzv. autsorsing, i drugo. Do kriza preduzeća je posebno došlo do izračaja u zemljama cen-
tralne i istočne Evrope, usljed tranzicije koja je obavljana skoro bez ikakve ozbiljnije državne
kontrole u većini država. Tomas Man shvata vezu izmedju inflacije i savremenih sredstava in-
formisanja.Vlasti stvaraju privid bogatstva potkupljujući najvernije medije; na taj način sredstva
informisanja,doprinose oblikovanju nestvarnog svijeta.Već dvadesetih godina ,Man zna da
tehnologija u savremenom društvu otvara nove mogućnosti za prevaru.
Svaka nauka a time i naučni rad mora imati predmet istraživanja kao i metod vršenja is-
traživanja koji su međusobno povezani i samostalno ne čine nauku. "Nauka se definiše kao
misaono sređivanje objektivne stvarnosti koja ide dalje od podataka o toj stvarnosti."
Dakle,
nauka se ispoljava uz pomoć misli, a posredstvom pojmova. "Naučni rad je specifičan način
razmišljanja i promišljanja čiji je osnovni cilj na kom počiva - istina."
liku između mišljenja i naučnog mišljenja, jer opšte mišljenje o nekoj pojavi može biti istinito i
lažno a osnova naučnog mišljenja je istina, odnosno naučno mišljenje teži istini. Predmet ovog
naučnog istraživanja je uticaj svjetske ekonomske krize na svjetsku privredu, pa i privredu Crne
Gore kao i mjere koje se preduzimaju u svijetu i kod nas radi ublažavanja krize.
Danas se sve više govori o značaju uspješnosti poslovanja ne samo u bankarstvu, već u
cijelokupnoj privredi, jer se javljaju brojni problemi kao i negativni uticaji pojedinih faktora na
Ološ Ekonomije, Loretta Napoleoni, prevod, HESPERIAedu, Beograd, 2009. str 59.
Miljević Milan,Metodologija naučnog rada, Filozofski fakultet–Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pale,2007.str. 11.
Isto str. 10.

7
1. IZAZOVI EKONOMSKE NAUKE U USLOVIMA KRIZE
Globalna ekonomska kriza koja je otpočela krajem 2007. godine, nakon najdužeg perioda
ekonomskog uspona, označila je krah dominantnog neoliberalnog koncepta upravljanja ekonom-
skim tokovima.Važan preduslov argumentovane kritike neoliberalizma je utvrđivanje jasne ko-
relacije između normativnih preporuka neoliberalne teorije i ekonomskih promena u tržišnim
privredama u protekloj deceniji. Elementarni uvid u ekonomska kretanja pokazuje da postoji
određeno podudaranje između neoliberalnih ideja i trajektorije mnogih, prije svega, kapitalis-
tičkih privreda, ali i jasne diskrepance između neoliberalne teorije i političke i ekonomske
prakse.
Posljedice globalne ekonomske krize ukazuju na to, da stavovi o ulozi tržišta i državnog
intervencionizma, ne mogu da ponude adekvatno tumačenje uzroka i posljedica krize.
Makroekonomske teorije koje su počivale na ideji o savršenom funkcionisanju tržišta,čvrstoj,
monetarnoj i fiskalnoj politici kao okosnicama uspješne ekonomske politike, bile su iznenađene
pojavom ovako intenzivne i dugotrajne krize. Zbog toga su se objašnjenja uzroka krize, ali i pre-
poruke ekonomskoj politici, mahom zasnivale na kritici neoliberalnog koncepta i njegovih fun-
damentalnih principa.
Globalna kriza je ozbiljno uzdrmala svjetsku privredu, pa i ekonomsku nauku, koju je
naterala na ozbiljno preispitivanje njenih ključnih postulata. Ono što se posebno mora istaći kada
su moguće pouke ove krize u pitanju je to da opreznost od opasnosti nastanka krize mora uvek
biti prisutna. Najrizičniji su periodi velikog ekonomskog uzleta, koji po prirodi stvari dovode do
brojnih neravnoteža koje mogu lako izmaći kontroli, a tada je kriza neminovna. Globalizacija,
zbog gusto isprepletanih tokova međusobnih povezanosti, vrlo brzo velike neravnoteže prenosi
na cijeli prostor. Zbog toga je izgradnja nove "arhitekture" međusobnog finansijskog sistema
nužna, i možda je najdelikatniji zadatak u naporima da se nova svjetska kriza u skoro vrijeme
ponovo ne pojavi.
Brojne negativne posljedice ove krize dovele su do toga da se već danas u svijetu, kada je
ekonomska budućnost u pitanju, razmišlja na sasvim drugačiji način nego što je bilo u skoroj
prošlosti. Vodeća ekonomska sila svijeta kao ključni imperativ ekonomskog oporavka ističe
surovi zahtjev "izvoziti ili umrijeti“, ili "nema više lumperaja“. Očigledno, novo vrijeme traži
novi pristup ekonomskom rastu, koji će se zasnivati na realnim izvorima prije svega štednji i
konkurentnsoti. Onaj ko ne štedi i nije konkurentan, neće moći da računa na uspjeh u globalnoj
ekonomiji. Stopa štednje u SAD, poslije Velike krize (1929-1933), bila je preko 30%, danas ne
dostiže ni 10%, dok je u Kini oko 50%. Nije li u ovome jedan od najvećih uzroka prosperiteta
jednih i kraha drugih? Podaci o budžetskom deficitu slično pokazuju. Dok je manjak sredstava u
budžetu SAD 10,5%bruto domaćeg proizvoda, u Kini je svega 3,2%. Taj neshvatljivi raskorak
između prohtjeva i mogućnosti, to jest praksa da se permanentno više troši nego stvara, koja je
postala pravilo i to kako u zemljama gdje se sistem više oslanjao na tržište, tako i u onim koje su
bile sklonije državnom intervencionizmu, jednostavno je morao dovesti do kraha poretka.
Za ovaj rad je od velike važnosti da sagledam pouke koje nam ova kriza donosi, a da bi to
vidio nužno je ukazati na njene ključne odlike, odnosno uzroke koji su doveli do njene pojave.
Osim toga, veoma je bitno ukazati na reakciju ekonomske nauke, odnosno njenih koncepata na
globalnu ekonomsku krizu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti