Pravni lekovi u parničnom postupku
U V O D
Tema ovog rada su redovni pravni lekovi u parničnom
postupku. Pravo na pravni lek je ustavno pravo, priznato i
zagarantovano strankama o čijim je pravima i obavezama odlučivano
u postupku pred sudom. Pravo na pravni lek, kao ustavni princip,
ugrađeno je i razrađeno kroz pravila o pravnim lekovima. Pravni
lekovi su pravna sredstva kojima stranke vrše i ostvaruju pravo na
pravni lek.
1. Pojam pravnog leka
Pravni lek je parnična radnja stranke ili drugog ovlašćenog lica
kojom od nadležnog suda traži da ukine ili preinači odluku suda za
koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna i nezakonita.
To je protest protiv delovanja suda, napad na njegove aktivnosti u
parnici.
Pravni lek je isključivo parnična radnja. Ni sud koji je doneo, ni
instancioni sud, ne mogu da iniciraju ispitivanje odluke ukoliko nije
izjavljen pravni lek. Pravni lek je ofanzivna parnična radnja.
U izvesnim slučajevima, sud može da ispravi, povuče, opozove
ili stavi van snage sopstvenu odluku iako to stranka nije predložila.
Sam sud, ili na inicijativu instancionog suda može da ispravi
očigledne omaške ili greške u jednoj odluci. Kada su u pitanju odluke
kojima sud nije vezan (odluke o upravljanju parnicom), sud ih može
sam opozvati ili izmeniti iz razloga celishodnosti.
Dr Gordana Stanković: Građansko procesno pravo, IP JUSTINIJAN, Beograd, 2004.
1
Pojedina sudska odluka može da bude neispravna i da ima
nedostatke koje može da prouzrokuje pogrešnim postupanjem sam
sud, ali i stranke nedopuštenim pravnim radnjama.
Odluka koja je neispravna je i nezakonita, a nezakonita je ona
odluka koja je tehnički neispravna i koja nije pravična. Odluka je
tehnički neispravna ako nije pravilna sa aspekta pravne tehnike, a to
znači da nije donesena u skladu sa propisima procesnog prava kojim
je regulisano njeno donošenje i sa pravilima materijalnog prava kojim
je regulisan sporni odnos. Nepravilnost odluke može da bude:
-
materijalna – ako je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio stanje
stvari i pogrešno formirao činjeničnu podlogu sudske odluke;
-
procesna – ako je pogrešno postupao, ako je pogrešno
primenjivao pravila procesnog prava;
-
materijalnopravno – ako je nepravilno primenio pravila
materijalnog prava.
Odluka nije pravična ako je u suprotnosti sa normalnim osećanjem
pravde u jednom društvu.
2. Vrste pravnih lekova
1. Redovni pravni lekovi -protiv nepravnosnažnih sudskih odluka-
žalba protiv presude; žalba protiv rešenja.
2. Vanredni pravni lekovi-protiv pravnosnažnih sudskih odluka-
revizija protiv presude; revizija protiv rešenja; žalba sa
alternativnim predlogom za revizijsko odlučivanje-direktna
revizija; predlog za ponavljanje postupka; zahtev za zaštitu
zakonitosti.
1. Devolutivni pravni lekovi-o kojima odlučuje viši sud
2. Remonstrativni pravni lekovi-o kojima odlučuje onaj isti sud koji je
odneo odluku protiv koje se ulaže pravni lek.
Remonstrativan pravni lek je predlog za ponavljanje postupka
(izuzetno je devolutivan).
Svi ostali su devolutivni.
Dr Gordana Stanković: Građansko procesno pravo, IP JUSTINIJAN, Beograd, 2004
2

Pravni lek je osnovan ako je sud kontrole zakonitosti pobijane
odluke utvrdio da su nepravilni pobijana odluka i postupak koji joj je
prethodio.
4. Izjavljivanje pravnih lekova
Izjavljivanjem i podnošenjem pravnog leka otvara se postupak
po pravnom leku. Pravni lek se uvek podnosi prvostepenom sudu,
bez obzira koji sud ispituje pobijanu odluku. Svaki pravni lek treba da
sadrži:
-
označene žalbene razloge;
-
zahtev upućen sudu da razmotri i preispita odluku;
-
predlog da se pobijana odluka ukine ili preinači.
Postupak po redovnom pravnom leku je nastavak parnice koja
je pokrenuta tužbom. Izjavljivanjem pravnog leka postojeća parnica
prelazi u novi stadijum pred instancionim ili istim sudom.
Postupak po vanrednom pravnom leku je postupak kojim se
vrši kontrola zakonitosti pravnosnažne odluke, a to znači da je
parnica prestala da teče. Izjavljivanjem vanrednog pravnog leka
pokreće se nova parnica u kojoj se nastoji da se obori odluka koja je
postala pravnosnažna.
5. Dejstva pravnog leka
Dejstva pravnog leka su sledeća:
1. pravni lek ima suspenzivno dejstvo – odlaže nastupanje
pravnosnažnosti
odluke. Izuzetno, kod određenih rešenja iako odlaže nastupanje
pravnosnažnosti ne odlaže izvršenje;
2. dovodi se u pitanje opstanak pobijane odluke;
3. sama mogućnost izjavljivanja vanrednih pravnih lekova
dovodi u pitanje opstanak odluke ali nema suspenzivno
dejstvo;
4. devolutivni pravni lekovi izazivaju prenošenje postupka pred
instancioni sud, tako da se postupak kontrole odvija pred višim
sudom;
Dr Gordana Stanković: Građansko procesno pravo, IP JUSTINIJAN, Beograd, 2004
4
6. Zabrana
reformatio in peius
Zabrana
reformatio in peius
sastoji se u tome što instancioni
sud nije ovlašćen da pobijenu odluku preinači na štetu žalioca ukoliko
je samo on izjavio redovni pravni lek. Suština zabrane je u tome da
nije dopušteno da drugostepeni sud odluči nepovoljnije za žalioce
nego što je to učinio prvostepeni sud ukoliko se samo on žalio.
7. Sistem pravnih lekova u parničnom postupku
Sistem pravnih lekova u parničnom postupku obuhvata redovne
i vanredne pravne lekove.
Redovni pravni lekovi u parničnom postupku su:
1. žalba protiv presude
2. žalba protiv rešenja
3. prigovor protiv platnog naloga
4. predlog za vraćanje u pređašnje stanje
Vanredni pravni lekovi u parničnom postupku su:
1. revizija protiv presude
2. revizija protiv rešenja
3. predlog za ponavljanje postupka
4. zahtev za zaštitu zakonitosti
5. predlog za vraćanje u pređašnje stanje
6. tužba za poništaj odluke izabranog suda
7. predlog za izmenu pravnosnažnog pojedinačnog akta
donesenog na osnovu zakona ili drugog opšteg akta za koji je
utvrđeno da nije u skladu sa ustavom ili zakonom.
http://www.informator.co.yu/
Dr Gordana Stanković: Građansko procesno pravo, IP JUSTINIJAN, Beograd, 2004
5

Ako žalba po svom sadržaju ima drugih nedostataka,
prvostepeni sud će žalbu dostaviti drugostepenom sudu ne pozivajući
žalioca da je dopuni, odnosno ispravi.
U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo
ako žalilac učini verovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao izneti,
odnosno predložiti do zaključenja glavne rasprave.
U žalbi se ne mogu iznositi prigovor zastarelosti i
kompenzacioni prigovor.
Žalilac može u žalbi predložiti da se dokaz za koji je iz
opravdanih razloga propustio da položi iznos potreban za njegovo
izvođenje u prvostepenom postupku, može to učiniti u žalbi, ako učini
verovatnim opravdani razlog propuštanja.
Ako su usled iznošenja novih činjenica i predlaganja novih
dokaza, nastali troškovi u postupku povodom žalbe, ove će troškove
nezavisno od ishoda spora naknaditi onaj žalilac koji ih je predložio.
Presuda se može pobijati žalbom zbog grešaka suda u sprovođenju
postupka ili zbog grešaka u suđenju o osnovanosti zahteva.
1.1. Razlozi
1. bitne povrede odredaba parničnog postupka;
2. pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;
3. pogrešna primene materijalnog prava.
Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati zbog pogrešno ili
nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se
pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog
toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili
pod uticajem prinude ili prevare.
1.1.1. Bitne povrede odredaba parničnog postupka
A. Apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka
B. Relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti