Da li ste upoznati sa vašim pravima

POVODOM OBILJEŽAVANJA 8. MARTA

UNARODNOG DANA ŽENA

s ciljem

- promoviranja prava i zaštite principa ravnopravnosti spolova –

- promoviranja i ja

anja demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini -

- ja

anja efikasnosti provo

enja pravde u skladu sa potrebama gra

ana -

- ja

anje društva Bosne i Hercegovine u cjelini -

objavljuje

„

Da li ste upoznati sa Vašim pravima?

„

Država je dužna osigurati efikasan sistem zaštite Vaših zagarantovanih prava.

Koja su Vaša prava i kako ih zaštititi? Koja su prava Vaše djece i kako ih zaštititi? Izloženi ste nasilju? Šta propisuju
zakoni?
Ova publikacija pruža niz korisnih informacija koje

e Vam pomo

i da se bliže upoznate s Vašim pravima i

blagovremeno reagujete. Ujedno

ete saznati i koji državni organ ima obavezu da efikasno djeluje u zaštiti Vaših

prava,kao i ko odlu

uje o Vašim pravima i obavezama.

SVIJEST O VAŠIM PRAVIMA PRVI JE KORAK DO NJIHOVE ZAŠTITE!

Ova publikacija je štampana i distribuirana na cijelom podru

ju Bosne i Hercegovine.

Napomena

: Svrha ove publikacije jeste da gra

ankama i gra

anima Bosne i Hercegovine pruži op

e informacije

koje proizilaze iz niza zakona, a ne da pruži stru

ni pravni savjet za neku odre

enu situaciju. Za dalje postupanje

gra

anke i gra

ani mogu se obratiti nadležnim državnim institucijama, advokatu ili nevladinim organizacijama.

FORUMSKO PITANJE :

(glasanje je otvoreno od 7. do 10. marta 2008. godine, u periodu od 8:00 – 17:00 sati)

Da li smatrate da je ovaj na

in pružanja informacija gra

ankama i gra

anima

potreban i koristan?

1. DA – poziv na broj telefona: 061 541 818

2. DA, ali sa nekom drugom temom - poziv na broj telefona: 061 541 789

3. NE – poziv na broj telefona: 061 541 792

Napomena: Cijena poziva ili poruke iznosi redovnu cijenu koju pla

ate preko Vaše pretplatni

ke mreže

kada upu

ujete poziv prema BH Telecomu.

HVALA

Ova publikacija je realizirana uz podršku Kanada - BiH Projekta pravosudne reforme (JRP)

koji finansira kanadska Vlada putem Kanadske agencije za me

unarodni razvoj (CIDA), a implementira

Konzorcijum Genivar – Univerzitet Ottawa

Bra

ni partneri imaju jednaka prava na zajedni

ku imovinu, ukoliko se nisu druga

ije dogovorili, i tom

imovinom raspolažu sporazumno. Imovina koju bra

ni partner ima u momentu sklapanja braka ostaje njegova

posebna imovina i nakon sklapanja braka.

Za obaveze koje je jedan bra

ni partner imao prije sklapanja braka ne odgovara drugi bra

ni partner, npr.

kredit podignut prije sklapanja braka i sl.

Podjela bra

ne ste

evine vrši se dogovorom bra

nih partnera. Ukoliko oni ne mogu posti

i dogovor o ovom

pitanju, to

e u

initi sud na zahtjev bra

nih partnera ili njihovih povjerilaca.

Bra

ni partner, koji je za vrijeme trajanja bra

ne zajednice imao svoj doprinos u uve

anju i održavanju

posebne imovine drugog bra

nog partnera (npr. rad na poljoprivrednom dobru bra

nog partnera, ulaganje u

obnovu stana ili ku

e i sl.), može tužbom tražiti da mu drugi bra

ni partner pruži odgovaraju

u naknadu u

novcu.

a li mogu sklopiti bra

ni ugovor

Bra

nim ugovorom

mogu se urediti imovinsko-pravni odnosi bra

nih partnera, kako prilikom sklapanja braka

tako i za vrijeme trajanja bra

ne zajednice. Da bi bra

ni ugovor bio važe

i, mora biti sa

injen u pismenoj formi

i ovjeren od strane sudije ili notara.

a koji na

mogu proglasiti nestalog bra

nog partnera umrlim

Prema

Zakonu o vanparni

nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o vanparni

nom

postupku Republike Srpske,

umrlim se može proglasiti:

•

lice

ijem životu posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od

ijeg je ro

enja prošlo 60

godina,

•

lice

ijem životu posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da više nije

živo,

•

lice koje je nestalo u brodolomu, saobra

ajnoj nesre

i, požaru, poplavi, zemljotresu, ili nekoj drugoj

direktnoj životnoj opasnosti, a o

ijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka te

opasnosti,

•

lice koje je nestalo za vrijeme rata ili u vezi sa ratnim doga

anjima, a o

ijem životu nije bilo nikakvih

vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstava.

Odluku o proglašenju nestale osobe umrlom donosi sud u op

ini u kojoj je osoba, koja se treba proglasiti

umrlom, imala zadnje prebivalište, odnosno boravište. Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom može
podnijeti svako lice koje ima pravni interes u proglašenju nestale osobe umrlom, kao npr. bra

ni partner koji

želi okon

ati brak s osobom koja je nestala, djeca nestale osobe koja žele podijeliti imovinu roditelja, poslovni

partner koji želi odvojiti svoj dio imovine od imovine osobe koja je nestala, itd. Osobi, na koju se odnosi
prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom, imenuje se staratelj od strane organa starateljstva.

Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom treba sadržati sljede

•

naziv suda kojem se podnosi prijedlog,

•

ime i prezime osobe, za koju se predlaže da se proglasi umrlom,

•

datum

enja te osobe,

•

posljednje prebivalište, odnosno boravište te osobe

•

injenice na kojima se zasniva prijedlog,

•

dokaze kojima se utvr

uju te

injenice,

•

pravni interes predlagatelja za podnošenje prijedloga,

•

ime i prezime predlagatelja i njegova i njena adresa,

•

te izvod iz mati

ne knjige ro

enih osobe koja se treba proglasiti umrlom.

Prebivalište je mjesto stalnog boravka odre

ene osobe.

Boravište je mjesto /adresa/ na kojoj osoba privremeno boravi.

Ako se nestalo lice ne javi ili ako se ne dobiju nikakvi podaci po isteku odre

enog roka, sud

e saslušati

imenovanog staratelja, a po potrebi i predlagatelja, i nakon što istraži potrebne

injenice sud

e donijeti

rješenje.

Ukoliko utvrdi da su ispunjeni potrebni uslovi, sud donosi

rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom

Stupanjem na snagu rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom prestaje brak u kojem je ta osoba bila. Taj
prestanak braka je kona

an, tako da povratak osobe koja je proglašena umrlom, ukoliko se takva situacija

desi, ne uti

e na brak koji je drugi bra

ni partner u me

uvremenu sklopio.

ta je vanbra

na zajednica

Vanbra

na zajednica je zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku, ili u vanbra

noj zajednici sa

drugom osobom, a koja traje najmanje tri godine ili kra

e, ukoliko je u toj zajednici ro

eno zajedni

ko dijete

(Porodi

ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine).

Vanbra

na zajednica predstavlja zajednicu života muškarca i žene, koja nije pravno ure

ena na na

predvi

en Porodi

nim zakonom. Ova zajednica je izjedna

ena sa bra

nom zajednicom u pogledu prava na

usobno izdržavanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa (Porodi

ni zakon Republike Srpske).

Imovina koju su vanbra

ni partneri stekli radom u vanbra

noj zajednici smatra se njihovom vanbra

nom

ste

evinom. Na ovu imovinu primijenjuju se sva pravila koja se odnose i na bra

nu ste

evinu.

ta je porodi

no nasilje

Nekoliko zakona tretira problematiku nasilja u porodici. Nasilje u porodici, u ovisnosti od težine, na

ina

izvršenja i posljedica koje nastupe, može se tretirati kao krivi

no djelo ili kao prekršaj, dok poseban zakon o

zaštiti od nasilja u porodici (Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o
zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske) definiše i prezicne mjere obezbje

enja u svrhu zaštite žrtve

nasilja u porodici.

Prema krivi

nim zakonima entiteta onaj ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu

cjelovitost ili psihi

ko zdravlje

lana svoje porodice može biti kažnjen nov

anom kaznom ili kaznom zatvora.

Ukoliko se takvo djelo u

ini prema

lanu porodice koji živi u zajedni

kom doma

instvu, ili ukoliko se upotrijebi

oružje, oru

e ili drugo sredstvo prikladno za ozljedu tijela, po

inilac

e biti kažnjen kaznom zatvora. Ukoliko je

kao posljedica nasilja nastupilo teško tjelesno ošte

enje ili je nasilje poduzeto prema djetetu ili maloljetnom

licu i ukoliko je usljed takvog djelovanja nastupila smrt, predvi

ene su dugotrajne zatvorske kazne. Sud, u

krivi

nom postupku, tako

er može izre

i odgovaraju

e sigurnosne mjere, kao što su obavezno psihijatrijsko

lije

enje ili lije

enje od ovisnosti, tj.mjere zaštitnog nadzora u slu

aju izricanja uslovne osude. Mjere zaštitnog

nadzora su lije

enje u odgovaraju

oj zdravstvenoj ustanovi, uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pi

a ili

opojnih droga, posje

ivanje odre

enih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po

njihovim savjetima, osposobljavanje za odre

eno zanimanje, prihva

anje zaposlenja koje odgovara stru

noj

spremi i sposobnostima u

initelja, raspolaganje pla

om i drugim prihodima ili imovinom na primjeren na

in i u

skladu sa bra

nim i porodi

nim obavezama.

Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti od nasilja u
porodici Republike Srpske, nasiljem u porodici smatraju se sljede

e radnje:

•

svaka primjena fizi

ke sile ili fizi

ke prinude na fizi

ki ili psihi

ki integritet

lana porodice,

•

svako

postupanje

jednog