Standardizacija i indeksni račun
Visoka tehnološka škola strukovnih studija
Šabac
Odsek: Inženjerski menadžment
SEMINARSKI RAD
Statistika
STANDARDIZACIJA I INDEKSNI RAČUN
Profesor:
Student:
ŠABAC, 2015
SADRŽAJ:
Uvod...........................................................................................................................................1
1.INDEKSNI BROJEVI............................................................................................................ 2
1.1.VREMENSKE SERIJE I NJIHOVA UPOREDIVOST..................................................2
1.2.INDIVIDUALNI INDEKSI.............................................................................................3
1.3.Bazni indeksi....................................................................................................................3
1.4.Lančani indeksi................................................................................................................4
1.5.AGREGATNI (GRUPNI) INDEKSI...............................................................................6
1.6.Indeks fizičkog obima...................................................................................................... 6

1.INDEKSNI BROJEVI
1.1.VREMENSKE SERIJE I NJIHOVA UPOREDIVOST
Pomoću vremenskih serija prate se društvene pojavea posebno ekonomske koje se tokom
vremena više ili manje menjaju.. Te vremenske serije predstavljaju nizove podataka o veličini
posmatranih pojava u sukcesivnim vremenskim intervalima. Kako se varijacije posmatraju u funkciji
vremena to se sa statističkog prelazi na dinamički aspekt posmatranja.
Vremenske serije se posmatraju kao empirijske funkcije koje izražavaju zavisnost pojave od
vremena,pa se vreme uzima kao nezavisna promenljiva a veličina pojave čije se kretanje prati kao
zavisna promenljiva ili funkcija. Zato originalnim podacima možemo vremenske serijeprilagoditi
jednom obliku matematičke funkcije koja u konkretnom slučaju izražava zakon razvitka te pojave.
U zavisnosti od cilja istrživanja i prirode pojave, faktor vreme koje se obuhvata može se
posmatrati u dužim vremenskim ili kraćim vremenskim jedinicama i to po godinama, decenijama, ili
danima, nedeljama, mesecima, tromesečjima i polugodištima. Za pojave koje su relativno stabilne i
čija se struktzra relativno sporo menja( stanovništvo, nacionalni dohodak) koriste se godišnji intervali
kao vremenske jedinice. Za pojave koje su dinamičnije (izvoz ,uvoz, cene) uzimaju se vremenske
jedinice kao mesečni ili tromesečni (kvaratalni) intervali.
Da bi se došlo do ispravnih zaključaka o dinamici posmatranih pojava i faktora koji ih
opredeljuju, vremenske serije moraju da budu
homgene-
sastavljene od uporednih podataka. Znači, da
ista pojava mora da bude definisana i merena na isti način za sve vreme njenog posmatranja. Mogu se
upoređivati samo podaci koji se odnose na iste vremenske jedinice.
U izvesnim slučajevima neuporedivi podaci mogu se pregrupisati –preračunati u serije
uporedivih podataka. Podaci malih grupa ili malih teritorijalnih jdinica mogu se sabiranjem grupisati
u veće tekuće cene preračunati u stalne i sl. Ukoliko to nije moguće komparacija nedovoljno
uporedivih podataka ne mož se vr+iti bez odgovarajućih ograničenja uz veći ili manji rizik u
donošenju pogrešnih zaključaka.
. prof. Dr Aleksa Macanović, Banja Luka 2010
2
1.2.INDIVIDUALNI INDEKSI
Pod pojmom indeksa podrazumevamo ralativne brojeve pomoću kojih upređujemo
nivoe(podatke) dveju ili više istorodnih pojava. Taj odnos se izražava u obliku procentnog broja, pa su
indeksi procentni izrazi odnosa dveju ili više istorodnih veličina. Ove istorodne velišine moraju biti
sve izražene istim jednakim statističkim ili mernim jedinicama.
Veličina koja se upoređuje nalazi se u brojitelju izraza i naziva se veličina upoređenja, a
veličina s kojom se uporađuje u imenitelju izraza i označava bazu upoređenja,
a veličina s kojom se upoređuje u imenitelju izraza i označava bazu upoređenja. Obeležićemo sa Ii
indeksni broj, sa Yi nivo pojave u posmatranom periodu a sa Yo nivo pojave u baznom periodu.
I
i
=
Ovaj se odnos množi sa 100 što znači da se izržava u procentima. To znači da bazna veličina
predstavlja 100 procenata a konkretna vrednost indeksa pokazuje viši ili niži nivo veličine upoređenja
u odnosu na bazu. Jedan procenat indeksa predstavlja indeksni poen.
Individualnim indeksima izražava se dinamika pojave prikazane u jednoj statističkoj seriji. U
zavisnosti da je baza stalna ili promenljiva individualni indeksi se dele na:
Bazne indekse
Lančane indekse
1.3.BAZNI INDEKSI
Bazni indeksi
(Bi) se koriste pri ispitivanju neke pojave u odnosu na jednu stalnu veličinu. Kod
izračunavanja ovih indeksa svaki član vremenske serije stavlja se u odnos sa stalnom bazom i dobijeni
količnik pomnoži sa 100. Ako su članovi vremenske serije 1,2,3,...,i,...,n i njima pripadajuće veličine
pojave Y
1
, Y
2
,Y
3
,...,Y
i
,...Y
n
, tada će, ako za bazu uzmemo veličinu pojave iz prvog perioda Y1, bazni
indeks biće
Bi=
i= 1,2,3,...,n
3

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti