Turističke vrijednosti Pekinga
Objavio realmadrid1994 24. april 2024.
Objavio srdjann3141 24. april 2015. Prijavi dokument
Grad i urbanizacija
Urbana geografija je mlada geografska disciplina koja se razvija usporedno s razvojem urbanizacije. Prvi značajniji geografski radovi o gradovima nastaju u drugoj polovici 19. stoljeća, a prva opća urbana geografija izašla je početkom 20 st. (Hassert, 1907.).
Urbana geografija je geografska znanstvena disciplina koja s aspekta međusobnog djelovanja elemenata prirodne osnove i društvenih činitelja proučava i objašnjava pojavu i prostornu raširenost gradova, njihovu fizionomsku, funkcionalnu i socijalnu strukturu te važnost i utjecaj grada u prostoru.
Preklapanje urbanih znanstvenih disciplina
|
Geografski pojam grada
U evoluciji geografskog poimanja grada mogu se zapaziti različiti pristupi i na osnovu toga mogu se izdvojiti četiri razdoblja:
Kompaktnost naselja (zatvorenost) – najčešće se određuje gustoćom zgrada te gustoćom stanovništva na jedinici površine (npr. Švedska – gradska naselja su do 200 m razmaka između zgrada, Velika Britanija – 20 m).
Veličina naselja – predstavlja broj stanovnika u određenom naselju. Najčešće se za određivanje gradskog naselja uzima broj stanovnika između 2000 i 5000 (npr. SAD – 2500, Nizozemska – 5000, Kanada – 1000, Švedska – 200, Španjolska – 10 000, Italija – 20 000, Japan – 30 000).
Gradski način života – prema H. Bobeku gradskim načinom života živi ono stanovništvo čija proizvodnja i potražnja ovise o tržištu, odnosno o razmjeni s drugim grupama stanovništva.
Centralitet naselja je obilježje koje se u praksi manje primjenjuje u određivanju statusa grada jer određen centralitet mogu imati i ruralna naselja.
Autor teorije centralnih naselja je W. Christaller.
Na našim prostorima za određivanje grada koriste se kombinacija dvaju obilježja: veličine (broja stanovnika) naselja i postotnog udjela nepoljoprivrednog stanovništva. Na osnovu toga izdvojena su tri tipa naselja: seoska, mješovita i gradska. U gradska naselja uvrštena su ona naselja koja imaju sljedeći odnos broja stanovnika i udjela nepoljoprivrednog stanovništva:
Broj stanovnika | Postotak nepoljoprivrednog stanovništva |
2 000 – 2 999
3 000 – 9 999 10 000 – 14 999 15 000 i više |
90 i više
70 i više 40 i više 30 i više |
Za geografsko definiranje grada bitne su tri grupe relevantnih obilježja:
Geografska definicija grada: grad je kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva, i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora.
Formalni grad – grad što ga čini kompaktno izgrađen prostor s cjelokupnim urbanim sadržajem.
Funkcionalni grad – grad što ga čini kompaktno izgrađen prostor zajedno s urbaniziranom i funkcionalno integriranom okolicom.
Administrativni grad – grad unutar administrativnih granica.
Pojam i podjela urbanizacije
Urbanizacija (lat. urbs – grad) je proces nastanka i oblikovanja gradova. Dijeli se na:
Primarna urbanizacija – postanak i razvoj formalnog grada, tj. koncentracija stanovništva u granicama grada ili u njegovim rubnim zonama, stvaranje karakterističnih gradskih demografskih struktura, koncentracija i razvoj sekundarnih u tercijarnih djelatnosti te širenje prostora izgrađenog urbanim sadržajem.
Sekundarna urbanizacija – populacijsko – demografske, socijalno – ekonomske, funkcionalne, fizionomske i druge promjene koje smanjuju agrarna obilježja u korist urbanih obilježja ruralnih sredina. Najjače se očituje u okolicama velikih gradova.
Objavio realmadrid1994 24. april 2024.
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.