Ravnoteža platnog bilansa
Ravnoteža platnog bilansa
Sadržaj:
Uvod.................................................................................................................................... 3
Platni bilans......................................................................................................................... 6
Ravnoteža platnog bilansa.................................................................................................11
Uzroci neravnoteže platnog bilansa – vrste neravnoteže...................................................13
Modeli uravnoteženja platnog bilansa...............................................................................15
METODOLOGIJA SASTAVLJANJA PLATNOG BILANSA.......................................17
DEVIZNI BILANS............................................................................................................18
OBRAČUNSKI BILANS..................................................................................................19
VRSTE TRANSAKCIJA KOJE SE REGISTRUJU U PLATNOM BILANSU..............20

tako prezicne informacije. Zato se robne transakcije najčešće registruju na carinskoj
granici, to jest prilikom prelaska granice, na osnovu carinskih prijava. Ima i transakcija u
kojima dolazi do promene vlasnika ali ne i prelaska preko granice.Takve su na primer
transakcije zlatom između monetarne vlasti i ostalih domaćih rezidenata. Kada zlato, kao
roba, prelazi iz vlasništva privrde u vlasništvo emisione banke, ono ujedno stiče svojstvo
deviznih rezervi. Promene u deviznim rezervama se, naravno, registruju u platnom
bilansu.
Robne transakcije ( izvoz i uvoz ) se u principu registruju po
f.o.b. vrednovanju,
to jest
po vrednosti koja uključuje cenu robe i troškove isporuke do nacionalne granice
izvoznika. To je način vrednovanja koji omogućuje da se troškovi međunarodnog
transporta i ostalih trgovinskih usluga registruju kao posebna stavka u platnom bilansu.
Ima dosta zemalja koje nisu u stanju da svoj uvoz pouzdano registruju franko granica
inostranog isporučioca, već ga prikazuju po
c.i.f vrednovanju,
to jest franko sopstvena
granica, uključujući troškove transporta i osiguranja. U novije vreme Međunarodni
monetarni fond ( na osnovu sopstvrnih procena ) pretvara podatke o uvozu, koje zemlje
članice saopštsavaju po c.i.f. na f.o.b. vrednovanje.
Platni bilans je otvoreni sistem u tom smislu što on uglavnom registruje samo po jedan
kraj svake transakcije. Dok se u sistemu društvenih računa uz jednu robnu transakciju
beleže četiri stavke: isporuka robe, prijem novca, prijem robe, i plaćanje novcem, u
platnom bilansu se beleže samo dve stavke u slučaju izvoza: isporuka robe, i priliv
deviza. Prijem robe i plaćanje registruju se u platnom bilansu zemlje uvoznika.
Platni bilans
ne prikazuje stanje fondova na početku i kraju perioda
, to jest ne beleži
stanje međunarodnih obaveza i potraživanja zemlje,
već samo njihove promene u toku
godine
.
Platni bilans se vodi po principima dvojnog knjigovodstva. Svaka transakcija se beleži sa
dve promene koje se međusobno potiru. Pošto se statistički izvori podataka za različite
stavke platnog bilansa nejednakog obuhvata, i nejednakog stepena pouzdanosti,
eventualno nepoklapanje stavki koje bi trebalo da se potiru ukazuje na postojanje
grešaka, i propusta u prikupljanju podataka. Stoga platni bilans sadži posebnu stavku
“neto greške i propusti”, koja omogućava knjigovodstvenu ravnotežu. Izraz neto u ovom
slučaju naglašava da greške mogu precenjivati ili potcenjivati određene stavke.

U transakcije u platnom bilansu koje znače priliv deviza ili sticanje kupovne snage u
inostranstvu, spadaju sledeće:
1) Izvoz robe i usluga
2) Jednostrani transferi
3) Uvoz kapitala
4)Izvoz monetarnog zlata.
U transakcije koje deluju na odliv deviza iz zemlje, odnosno smanjenje kupovne snage u
inostranstvu, spadaju:
1) uvoz robe i usluga
2) jednostrani transferi
3) izvoz kapitala
4) uvoz monetarnog zlata.
Osnovni oblici međunarodnog kratanja dugoročnog kapitala u direktne investicije i
portfolijo investicije.
Direktne investicije
predstavljaju takvo kretanje kapitala koje je
motivisano profitom i sticanjem prava vlasništva, kontrole i upravljanja nad preduzećem
u inostranstvu.
Portfolio investiranja
nije povezano sa interesom efektivne kontrole nad
preduzećem u inostranstvu. Ulaganje je obično u različite oblike hartija od vrednosti u
inostranstvu, koje investitoru donose dividendu, odnosno kamatu (obveznice). U portfolio
investiranje uključuje se i dugoročni kredit za finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija.
Kratkoročni kapital
se može kretati autonomno ili kompenzatorno. Autonomno kretanje
kapitala motivisano je određenim prihodom. Ovde uglavnom spadaju: spoljnotrgovinski
krediti, poslovi arbitraže i spekulativno kretanje kapitala. Spoljnotrgovinski krediti su
vezani za izvoz robe.
Spekulativno kretanje kapitala
motivisano je očekivanjem
primena deviznog kursa , kamata, ekonomske politike određene zemlje. Kapital beži od
valute sklone devalvaciji ka valuti koja će revolvirati. Radi se uglavnom o o
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti